OBN: “U fokusu”, 27. aprila 

HDZ-ovo IGNORISANJE PRESUDA ESLJP-a: I u izbornoj godini HDZ BiH uspio je nametnuti temu o izmjenama  Izbornog zakona kao krucijalnu za ovu državu. I to ne na izmjenama koje bi omogućile provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) o uklanjanju diskriminacije nekonstitutivnih naroda u BiH, ali i Bošnjaka i Hrvata iz RS-a, odnosno Srba iz Federacije, nego na “legitimnom predstavljanju naroda”. Tako se ni posljednjim prijedlogom koji je HDZ nekoliko dana pred raspisivanje izbora, zaobilazeći Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, predstavio Domu naroda federalnog parlamenta kojim predsjedava Dragan Čović, ne obezbjeđuje provođenje tih presuda. U medijskim nastupima, pa ni u emisiji “U fokusu sa Zvonkom Komšićem”, Čović ne spominje presude ESLJP-a: Sejdić-Finci, Pudarić, Pilav, Zornić. Spominje ih urednik i voditelj, tražeći od gosta da objasni kojim dijelom njegovog prijedloga se obezbjeđuje provođenje presuda. Čović odgovara kako se one “ne mogu provesti danas” jer HDZ nema kapacitet za promjenu Ustava. Bilo bi još bolje da je novinar kratko podsjetio na sadržaj tih presuda. On se, za razliku od “legitimnog predstavljanja naroda”, rijetko spominje u medijima, pa je vjerovatno većina gledalaca zaboravila na šta se odnose.

ČOVIĆEVO DOMOLJUBLJE: Urednik Zvonko Komšić podsjetio je i na kritike zvaničnika SAD-a i EU-a koje se odnose na suprotstavljenost ovog prijedloga pravnim i standardima ESLJP-a. Dobro pripremljen urednik postavljao je direktna pitanja koja razotkrivaju licemjernu HDZ-ovu politiku: Vi ste iskoristili ove presude da predstavite svoj prijedlog i omogućite da predstavnik HDZ-a bude izabran za člana Predsjedništva? Šta je s Hrvatima u RS-u? Zašto cijela BiH nije jedna izborna jedinica? Predsjednik HSS-a, koji je dio HNS-a, Mario Karamatić, rekao je da bi, ako izbori budu raspisani po važećem zakonu, Hrvati u BiH mogli napraviti novi Lugansk ili Donjeck. Zato Komšić pita je li to najava ukrajinskog scenarija u BiH. Čović izbjegava odgovore (morate pitati Karamatića; ne zna; pravni standardi su široko postavljeni), odbacuje kritike (HDZ je kooperativan, drugi nezainteresovani za rješenje), ponavlja kako voli svoju domovinu (uradit će sve da je sačuva), a pravi se neupućenim kada mu to odgovara. Kada ga Komšić pita je li istina da bi po najnovijem HDZ-ovom prijedlogu Hrvati iz tri hercegovačka i Posavskog kantona imali 11 predstavnika u Domu naroda, a Hrvati iz svih ostalih kantona manje od šest, Čović to “ne zna”. Na pitanje o suprotstavljenosti prijedloga pravnim standardima pokušao je izbjeći odgovor skretanjem teme, pa ga je novinar ponovio.

ANTIEVROPSKO PREDSTAVLJANJE: Urednik u nastavku intervjua postavlja sve konkretnija pitanja, a iz odgovora je jasno da HDZ-ov prijedlog ne samo da nije rješenje diskriminacije građana BiH nego i dodatno produbljuje etničku neravnopravnost i udaljava BiH od evropskih pravnih standarda. Dobra ilustracija Čovićevog tumačenja evropskih vrijednosti je i njegov odgovor na pitanje o tome da li bi Hrvati iz kantona s većinskim hrvatskim stanovništvom predstavljali državu ili samo Hrvate iz tih kantona. Naime, HDZ-ov prijedlog podrazumijeva da bi član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda mogao biti samo onaj kandidat koji dobije najviše glasova u najmanje tri od pet kantona s većinskim hrvatskim stanovništvom. Ovakav antievropski i diskriminirajući prijedlog, po Čovićevom viđenju, garantuje da bi tako izabrani kandidati predstavljali državu jer “za njih svako može glasati”. Nema veze što svi punoljetni građani BiH, neovisno o etničkoj pripadnosti, ne mogu biti birani, niti bi bili adekvatno zastupljeni u zakonodavnim tijelima, dovoljno je da mogu glasati za HDZ-ove kandidate.

BEZ OSUDE RUSKE AGRESIJE: Urednik je pitanjima podsjetio na još neke kontradiktorne postupke deklarativnog zagovaratelja evropskih vrijednosti u BiH. Među svježijim je HDZ-ovo odbijanje prijedloga Denisa Bećirovića (SDP) da BiH osudi rusku agresiju na Ukrajinu. Gost odbijanje opravdava time što je prijedlog Bećirevićev. Najavljuje da će i ubuduće odbiti sve njegove prijedloge. Komšić logično pita je li bitno ko predlaže ili kakav je prijedlog. Čović odgovara: bitno je ko predlaže. Umjesto o osudi ruske agresije, Čović priča o Bećirevićevoj predizbornoj kampanji.

Komšić je sve vrijeme pažljivo slušao gosta pa je njegovu tvrdnju o tome koliko “voli svoju domovinu” iskoristio u zaključku emisije: “Poslat ćemo gledaoce na spavanje i poželjeti laku noć. Šta biste Vi poželjeli domovini koju volite i želite joj sve najbolje?”  

OBN: “U fokusu”, 28. aprila

KONAKOVIĆ RAZUMIJE ČOVIĆA: Tokom gostovanja u emisiji “U fokusu”, Dragan Čović je rekao da nije bilo prijedloga druge strane o izmjenama Izbornog zakona BiH sve dok se u Neumu nije pojavio predsjednik NiP-a. Zvonko Komšić iskoristio je gostovanje Elmedina Konakovića da provjeri je li posljednji prijedlog HDZ-a isti onaj o kojem je pregovarano u Neumu, a poslije i u Sarajevu. Gost kaže da je ovaj drastično drugačiji: “U ranijem prijedlogu je bila lista bez etničkog prefiksa, a sad Čović ponovo nudi etnički princip. Ako Hrvat dobije najveći broj glasova, nije izabran ako nije izabran u onim kantonima u kojima HDZ ima vlast.” Objašnjava i zašto posljednji prijedlog neće biti usvojen. Štetan je, kaže, ne samo po vitalni interes Bošnjaka nego i Hrvata, jer ih diskriminiše zavisno od toga u kojem kantonu žive. Uprkos ovim i drugim argumentima koje je naveo protiv predloženog zakona, Konaković faktički podržava Čovićeve zahtjeve: “Hrvatski narod je u pravu kad traži da sam bira svog predstavnika u Predsjedništvu”.

POZIVANJE NA REISA: Konakovićevi koalicioni partneri misle drugačije. Urednik je podsjetio na izjavu predsjednika SDP-a Nermina Nikšića da Konaković nije izdajnik, ali da “možda nije shvatio materiju”. Odgovarajući kako je Nikšićeva perspektiva građanska, a njegova pravi omjer građanskog i etničkog, Konaković se poziva na Fahrudina Radončića, Harisa Silajdžića i reisu-l-ulemu Huseina Kavazovića, koji ga, kaže, podržavaju. Zašto se u sekularnoj državi predsjednik političke stranke u odbrani svog stava o isključivo političkom, a ne religijskom pitanju, poziva na vrhovnog autoriteta jedne vjerske zajednice? Je li dominantne političke stranke toliko uvažavaju religijske vođe ili se u svetom mjesecu muslimana i u izbornoj godini želi iskoristiti vjerski autoritet za odbranu nepopularnog stava među Bošnjacima ili pak implicirati da bliskost postoji, ne samo između IZ-a i SDA, kako je percipirano u javnosti, nego i između IZ-a i NiP-a? Ne znamo jer urednik ovo nije propitivao.

Ali, zatražio je odgovor na stav SDP-ovog zastupnika u Parlamentu FBiH Irfana Čengića da bi smanjivanje nadležnosti Doma naroda na nivo Vijeća naroda omogućilo funkcionalniju građansku vlast u Federaciji: “Moje kolege s ljevice predlažu nešto što je 400 m skok u dalj, nerealno. Neka mi kaže kako.”

FACE TV: „Centralni dnevnik“, 29. aprila

FEDERALIZACIJA BiH? Komentarišući posljednji HDZ-ov prijedlog, bivši DF-ovac, a sada osnivač stranke Za nove generacije, Zlatko Miletić, objasnio je zašto je taj prijedlog diskriminirajući i suprotan Ustavu Federacije BiH. U njemu se ne spominju ni Hrvati u RS-u, koji su, kaže, svedeni na statističku grešku, jer ih nigdje u tom entitetu nema više od 2%. Upravo zato je, smatra Miletić, HDZ trebao tražiti povećanje najmanjeg obaveznog broja zastupnika Hrvata u NSRS-u. Urednika Senada Hadžifejzovića zanimali su razlozi najavljenog ponovnog dolaska u BiH specijalnog izaslanika SAD-a za zapadni Balkan Gabriela Escobara. Pozivajući se na “nekoliko diplomatskih izvora”, Miletić tvrdi da će Escobar praviti pritisak na Željka Komšića da odustane od kandidature za Predsjedništvo. Mada je Hadžifejzović pitao i to hoće li federalizacija BiH, koja se spominje u saopštenjima Ambasade SAD-a, značiti reorganizaciju države po etničkom principu, Miletić to ne zna. I on čeka objašnjenje predstavnika međunarodne zajednice.

ZAKLJUČAK: HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH dobio je dosta prostora u OBN-ovoj emisiji “U fokusu”. Preciznije, dobio ga je Dragan Čović. Urednik je bio dobro pripremljen za intervju, pa su njegova pitanja ukazala na diskriminirajuće i antievropske odredbe predloženog zakona. U intervjuu s Konakovićem propitana su različita gledišta NiP-a i njegovih koalicionih partnera na izmjene Izbornog zakona. U “Centralnom dnevniku” drugačiji izbor gostiju, pa je Miletić argumentovao protiv HDZ-ovog prijedloga.