RTRS: „Aktuelno“, 3. decembra
NIŠTA O KRIMINALU I KORUPCIJI: Nadrealizam. Iako ovaj umjetnički i književni pravac nije novinarski, političke emisije RTRS-a mogle bi se komotno svrstati u njega. Mnogo toga im je zajedničko. Preziranje činjenica, društvenih normi, logike, bježanje u svijet fantazija, zamagljivanje granica između mašte i stvarnosti. Emisija „Aktuelno“, za koju bi bilo pogrešno reći da se bavila stanjem u VSTV-u, jer je bila u funkciji zaštite Milana Tegeltije, oskudijevala je podacima, a obilovala tendencioznim interpretacijama i spekulacijama. Aleksandar Crkvenjaš ugostio je profesore Univerziteta u Banjoj Luci Mileta Dmičića i Predraga Ćeranića, te Radovana Lukića sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu i političkog analitičara iz Beograda Aleksandra Pavića. Nisu razgovarali o (ne)procesuiranim slučajevima kriminala i korupcije, ni o primjedbama OSCE-a na rad ove institucije, ni o načinima imenovanja sudija i tužilaca ili zapošljavanju u pravosudne institucije. Za takve tričarije nije bilo vremena. Urednici RTRS-a nisu našli za shodno pozvati predstavnike OSCE-a ili bilo koga drugog ko dovodi u pitanje profesionalni i moralni integritet Milana Tegeltije.
TEGELTIJA − ŽRTVA UROTE: Tema je Tegeltija, ali ne kao akter pravosudnih afera, nego kao žrtva urote. U fokusu je način dolaska do spornog snimka, a ne njegov sadržaj. Nije problem način na koji se imenuju sudije u pravosudne institucije ni uloga predsjednika VSTV-a u aferama potkivanja, ni sprega politike i pravosuđa. Problem je u navodnom prisluškivanju Tegeltije. Voditelj i gosti u jednoglasju pričaju o „Kafkinom procesu“ protiv Tegeltije, pritiscima na njega, utjerivanju straha članovima VSTV-a, naravno ne od Tegeltije, nego od stranaca. Zato Tegeltiju i njegove časne saradnike treba zaštititi od pritisaka. Crkvenjaš podsjeća kako prije Tegeltije na funkciji predsjednika, OSCE i druge međunarodne organizacije nisu toliko kritikovale VSTV. Ali, za voditelja to nije razlog da se zapita koji su razlozi tih oštrih kritika.
N1: „Pressing“, 2. decembra
SAMOZAVARAVANJE SDA: Na posljednjim lokalnim izborima, SDA je osvojila 80.000 glasova manje u odnosu na prošle. Podrška u Federaciji je pala za 24%, a u RS-u za 35%. S ovim podacima je Amir Zukić suočio člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića kada je rekao da je SDA ostvarila „nešto lošiji rezultat“. Citirajući izjavu Denisa Zvizdića da vrh stranke pobjedničkom pričom zavarava ostatak stranke, voditelj je pitao gosta osjeća li odgovornost. Priznao je da osjeća, kao i da nisu ispunjena očekivanja. Ipak, na pitanje o tome treba li vrh stranke podnijeti ostavke, Džaferović odgovara kako bi to bilo nefer dok se ne utvrdi individualna odgovornost. Je li normalno da u vrhu stranke sjede muž i žena? Da li je Sebija Izetbegović utjecala da Vi budete kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH? Hoćete da kažete da ona nije bitna figura u SDA? Kako se Denis Zvizdić povukao kad je dobio većinsku podršku općinskih odbora? Ako se Bakir Izetbegović za dvije godine kandiduje za člana Predsjedništva BiH, koje će biti Vaše ambicije? Ovo su neka od zanimljivih pitanja koja je Zukić postavio Džaferoviću. On najavljuje da neće biti kandidat ni za Predsjedništvo ni za predstavničke domove parlamenata.
ENORMNE PLATE: Nije Zukić zaobišao ni druge osjetljive teme, pa ni onu o političkoj trgovini. Zašto nema apelacija zbog protivustavnog djelovanja Milorada Dodika? Je li SDA prodala državne interese radi Kantona Sarajevo? U kontekstu priče o politici kao biznisu, gledaoci su čuli i podatak da je plata člana Predsjedništva 5.400 KM. Zbog drastičnih razlika u visini plata građana i članova Predsjedništva, ali i zastupnika u državnom parlamentu, Zukić je podsjetio da je inicijativa opozicije o smanjenju tih plata odbijena. Ovi podaci su lako dostupni i provjerljivi, pa je Džaferović u pravu kada kaže da je njegova stranka glasala za smanjenje plata.
DODVORAVANJE PAKISTANU? Zukića je zanimalo i to zašto je Džaferović promijenio mišljenje o tzv. „Mini Šengenu“. Džaferović je nedavno boravio u Pakistanu, a konačno je potpisan i sporazum o izručenju migranata iz BiH u tu zemlju. Logično pitanje koje je novinar postavio je − hoće li biti ovakvih sporazuma i s drugim državama. Aktuelizovan je i problem Džaferovićevog „dodvoravanja“ pakistanskom ambasadoru. Naime, upravo to je bivši ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić navodio među razlozima kulminacije migrantske krize. Gostu se pitanje nije svidjelo, pa nije želio odgovarati na Radončićeve optužbe, ali novinar je opravdano insistirao na odgovoru.
FACE TV: „Face to face“, 5. decembra
KOME DA SE NIKŠIĆ PRAVDA? Nermin Nikšić kaže da nema riječi kojim bi se izvinio zbog afere u Srebrenici čiji akter je kadar SDP-a Bego Begtić. Zato ga Senad Hadžifejzović s pravom pita ima li djelo kojim bi se izvinio. Ali, Nikšić ne priča o svojoj, a ni o stranačkoj odgovornosti, ni o tome šta će konkretno preduzeti da se takve stvari ne ponove u stranci kojom rukovodi. Umjesto toga, „ne pada mu na pamet da se pravda SDA“ koja nema pravo moralisati. Sve je to, kaže, napad političkih protivnika. O odgovornosti prema građanima, odnosno pred zakonima ove države, slabo. Blag je bio Hadžifejzović prema gostu koji afere u vlastitoj stranci pravda aferama SDA.
PREDOBRI PREDSJEDNIK: Prebrzo se s priče o izbornim malverzacijama prešlo na priču o bolesnim junicama, nani Fati, SDA kadrovima. Ovakvom argumentacijom „oni su gori od nas“, politički grijesi protivnika postaju opravdanje za sve loše u vlastitoj stranci. Teme o kojima Nikšić priča treba nametati predstavnicima SDA, a predsjedniku SDP-a postavljati pitanja o temama za koje je odgovorna stranka čiji je on predsjednik. Sve drugo je skretanje s teme. Zato ga je Hadžifejzović podsjetio na Zakon o prebivalištu, koji je 2014. podržao SDP, a kojim su mnogi povratnici izgubili pravo glasa. Nije se razmišljalo, odgovara Nikšić, da će MUP RS-a to zloupotrijebiti. O Zlatku Lagumdžiji, bivšem predsjedniku SDP-a, Nikšić nije želio razgovarati. Ali zato smo saznali da je Nikšić previše dobar i da u SDP-u s njim ima previše demokratije.
ZAKLJUČAK: U „Aktuelnom“ RTRS-a Tegeltija je predstavljen kao žrtva urote samo zato što ne podliježe pritiscima i časno radi svoj posao. U „Pressingu“ N1 zanimljiva pitanja za Džaferovića: o odgovornosti vrha stranke za izborne rezultate, unutarstranačkim previranjima i kadrovskoj politici. U „Face to face“ blag odnos prema Nikšiću koji na većinu pitanja o SDP-u odgovara spominjanjem SDA afera.