RTRS: „Pečat“, 18. marta
DRAŽA, HEROJ I SPASILAC: Dubinu moralnog sunovrata entitetskog javnog servisa zorno ilustruje prilog o izgradnji spomenika Draži Mihailoviću u Bijeljini. Urednica Nada Veletić ne samo da likuje zbog ovakvog odavanja počasti četničkom vođi iz Drugog svjetskog rata nego i proziva one kojima to smeta. U prilogu slušamo o „lažnoj komunističkoj istoriji“, o tome kako je američka javnost tek 42 godine nakon zabrane knjige „Streljanje istorije“ eto dobila priliku da sazna pravu istinu o ratu u bivšoj Jugoslaviji. Kroz izjave predstavnika Pokreta za Bijeljinu Milenka Mitrovića i odbornika PDP-a Slaviše Markovića, novinar izvještava o „skidanju ljage“ s imena ovog, kako ga RTRS predstavlja, ratnog heroja i spasioca savezničkih vojnika. Tu je i predsjednik Skupštine Grada Bijeljina Aleksandar Đurđević, koji je kategoričan: u podizanju spomenika nema ništa sporno. Tek da se zadovolji forma, objavljena je i izjava predstavnika SUBNOR-a koji osuđuje izgradnju spomenika, a potom i odbornika SDA koji govore da je to uvreda za sve žrtve četničkog terora. Ali, novinara taj teror ne zanima. Umjesto na četničke zločine, podsjeća na Dražine „ratne zasluge“. Umjesto o žrtvama četničkih kama, priča kako su i ugledni muslimani iz Bijeljine bili u četnicima! Ti ljudi su, priča istoričar Zoran Vidović, koji je novinaru glavni sagovornik, „znali svoje porijeklo i mjesto u društvu“. Po logici RTRS-ovih urednika i sagovornika, ugled muslimana tog vremena ogleda se u njihovoj osviještenosti o svom srpskom porijeklu i saradnji s četnicima umjesto s partizanima.
N1: „Pressing“, 17. marta
ODGOVORNOST ZA NEVAKCINISANJE? Vakcinisanje državnih funkcionera protiv Covida u susjednim državama i njihova nebriga zbog nevakcinisanja građana BiH, bili su povod za gostovanje Svetlane Cenić. Ova ekonomistica i građanska aktivistica bila je direktna kao i uvijek. Podsjećajući na podatak da je BiH deveta u svijetu po smrtnosti od Covida-19, Amir Zukić pita hoće li iko odgovarati za smrti prouzrokovane nemarom u nabavci vakcina. Gošća je govorila o nepostojanju kolektivne odgovornosti. Govoreći o lošem radu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH ukazala je na apsurdnost njegove politike. „Ne ispunjavamo uslove EU, ali volimo je kritikovati. Još malo pa ćemo prigovarati i Americi“. U siromašnoj BiH žive 92 multimilionera i 600 milionera. Zukića zanima ko su ti ljudi. Saznajemo da je razlog što to ostaje nepoznanica nepostojanje jedinstvenog registra računa. Da ga imamo, objasnila je, nadležni organi bi u istragama brzo otkrili koliko određena osoba ima prijavljenih računa, a time i iznos novca kojim raspolaže.
N1: „Izvan okvira“, 15. marta
GDJE JE IZLAZ IZ BALKANSKOG MRAKA? Vojislav Šešelj u medijima govori ono što Aleksandar Vučić misli, ali što ne može javno reći. Tako predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko odgovara na pitanje o ideološkoj povezanosti Vučića i Šešelja. Gošća, poznata po humanističkom društvenom angažmanu, jedna je od rijetkih u Srbiji koja je već 1995., neposredno nakon genocida u Srebrenici, javno upozoravala na to što se desilo. Zbog društvenog angažmana etiketirana je kao neprijatelj, pa novinar Nikola Vučić opravdano pita je li cijena previsoka. O toj cijeni svjedoči i činjenica da gošća nikoga od onih koji su je optuživali za sve i svašta ipak neće tužiti, jer nema povjerenja u postojeći pravosudni sistem. Zbog nastavka nacionalističke i ratnohuškačke retorike koja se čuje čak i u skupštinskim klupama, novinar je pitao o tome ima li uopće spasa za Balkan, i ako da, kada i na koji način. Je li reagovanje međunarodne zajednice i danas sterilno? Ima li Vučić povjerenje u međunarodnim krugovima i može li on biti nosilac promjena? Biserko je govorila o tome kako je Vučić vješto iskoristio međunarodni kontekst koji mu je doskora išao na ruku, ali je dolaskom Joea Bidena promijenjen. Čuli smo i zašto Srbija i Rusija insistiraju na statusu quo u regionu. I u ovoj emisiji Nikola Vučić je bio dobro pripremljen, postavljao je neklišeizirana pitanja, bez senzacionalističkih najava i pitanja, te dobio argumentovane odgovore.
BNTV: „Crno na bijelo“, 21. marta
DUBIOZA JAVNIH PREDUZEĆA: Urednica Suzana Rađen Todorić s pravom daje dosta prostora ekonomskim temama, često ih stavljajući u prvi plan. Ovaj put u fokusu emisije bilo je neusvajanje državnog budžeta. Navedeni su slučajevi u prilog tvrdnji da je aktuelni saziv Vijeća ministara najlošiji od postojanja dejtonske BiH. Glavni sagovornici su dva ekonomska analitičara. S obzirom na dužinu priloga, on se mogao obogatiti i podacima i tumačenjima iz drugih izvora. To bi svakako doprinijelo njegovoj informativnosti i zanimljivosti. U prilogu o lošem poslovanju javnih preduzeća novinar se poziva na revizorski izvještaj u kojem se spominju gubici, njihov loš rad, neefikasno upravljanje, neadekvatan monitoring poslovanja. Među najvećim dužnicima su Šume RS-a, Pošte RS-a i Željeznice RS-a. Komentare menadžmenta ovih preduzeća ipak nismo čuli, jer nisu bili raspoloženi za novinarska pitanja. Tako u prilogu, uz izjavu entitetskog premijera, slušamo izjave više opozicionara. Među dužnicima je i Klinički centar RS-a, što novinar ilustruje konkretnim podacima. Tu je i komentar direktora ove zdravstvene ustanove, a potom i bivšeg ministra zdravstva RS-a. Čuli smo i mišljenje ekonomiste.
BNTV: „Puls“, 19. marta
NAJPOPULARNIJI POLITIČAR U RS-u: Nakon samo četiri mjeseca od posljednjeg gostovanja u „Pulsu“, urednica Suzana Rađen Todorić ponovo je ugostila Draška Stanivukovića. Nije da razloga za njegovo gostovanje nije bilo: loša epidemiološka situacija u Banjoj Luci, optužbe prethodne gradske uprave za kriminal, najavljeno rušenje objekta „Kajak“ u Banjoj Luci koji je u vlasništvu Dodikovog kuma, rezultati rada novog gradonačelnika. Evidentna je ipak izrazita novinarska naklonost prema gostu. Ona se ogleda u potpunom odsustvu skepticizma prema gradonačelnikovim planovima, kao i u pozivanju na ispitivanje „jedne renomirane agencije“ koje je pokazalo da je Stanivuković najpopularniji političar u RS-u. Emisiju su obilježili izrazito dugi odgovori gosta, česte digresije i minimalne intervencije novinarke. Istina, gost je govorio i o konkretnim slučajevima kriminala, potkrepljujući ih podacima. Primjera radi, samo za sanaciju krova Banskog dvora, koji je, kaže gost, zapravo izlijepljen izolir-trakom, utrošeno je 705.000 KM. Među malobrojnim potpitanjima tokom emisije bilo je ono koje je novinarka postavila dok je gradonačelnik optimistično, ali uopšteno, najavljivao privredne investicije. „Ko su ti investitori koji će ulagati u RS?“ I gledaoci su imali priliku direktno, putem telefona, postaviti pitanja gostu. Pitanja je bilo mnogo, pa je za to ostavljena trećina emisije, odnosno oko pola sata.
ZAKLJUČAK: U „Pečatu“ moralni sunovrat prekrajanjem historije. Entitetski javni servis glorifikuje četničkog vođu, a diskredituje partizanskog. Zbog informacije da su se državni funkcioneri BiH vakcinisali u Srbiji, dok su građanima vakcine nedostupne, u „Pressingu“ su opravdano problematizovana pitanja odgovornosti za visoku smrtnost bh. građana oboljelih od Covida-19. „Crno na bijelo“ nastavlja izvještavati o ekonomskim problemima o kojima RTRS šuti. U „Pulsu“ izrazito blagonaklon odnos prema Stanivukoviću.
