Sadašnjim Javnim RTV sistemom niko u Bosni i Hercegovini ne može biti zadovoljan, a najmanje hrvatski narod te je zbog toga potrebna njegova cjelovita i transparenta transformacija, istaknuto je u uvodnom dijelu javne rasprave o modelu održivog organizovanja Javnog RTV sistema BiH, koja se održava u Sarajevu.
Javnu raspravu u Velikoj dvorani Parlamentarne skupštine BiH organizirao je Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH.
“Transformacijom Javnog RTV sistema dobivamo šansu da ga učinimo pravednijim i finansijskim održivim”, izjavio je u uvodnom obraćanju predsjednik HNS-a BiH i član Predsjedništva BiH Dragan Čović.
Zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto istaknula je kako je postojeći Javni RTV sistem zasnovan na nepravednom entitetskom principu zbog čega Hrvati u BiH nemaju jedno od temeljnih prava, pravo informiranja na svom jeziku.
“Mediji moraju bez ikakve diskriminacije emitirati sadržaje koje promiču vrijednosti naroda u BiH, ali to se ne uvažava kada je riječ o hrvatskom narodu u BiH”, kazala je Krišto.
Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić dodao je kako hrvatski narod u sadašnjem RTV sistemu ne može naći svoju vidljivost i prepoznatljivost, kao i to da program koji se emitira ne reproducira osnove vrijednosti hrvatskog naroda u BiH.
Prijedlog transformacije Javnog RTV sistema BiH, o kojem će biti riječi, prošle sedmice predstavljen je u Mostaru.
Osnovne teze na koje se prijedlog oslanja izložio je voditelj Odjela za kulturu, sport, medije i informiranje GV HNS-a BiH Ivan Vukoja. On je rekao da koncept i model Javnog RTV sistema trebaju biti usklađeni s osnovnim načelom Ustava BiH, načelom konstitutivnosti naroda.
“Hrvati kao konstitutivan narod u BiH imaju ustavno pravo na vlastiti Javni RTV servis. Javni RTV servis na hrvatskom jeziku treba biti sastavni dio Javnog RTV sistema BiH i kao takav, finansiran iz javnih sredstava”, kazao je tada Vukoja.
Naveo je kako su, vodeći se načelom konstitutivnosti naroda, izradili osnovni model, prema kojem Јavni RTV servis odražava ustavnu strukturu BiH i da svaki od tri naroda ima vlastiti RTV servis (BHRT H, BHRT B, BHRT S), te jedan servis na razini BiH koji će zadovoljavati potrebe svih građana (BHRT 1).
Unutar osnovnog modela, kako je kazao, entitetske televizije bi izašle iz sistema javnog RTV emitovanja, dobile bi status entitetskih televizija i prešle bi na entitetske budžete. Ako vodstva kuća tako odluče, a njihovi osnivači prihvate, moguće je i da se RTRS ili RTV FBiH s nekim od servisa Javnog RTV sistema BiH spoje u jedan servis.
Sjedišta ova četiri javna servisa bila bi u Sarajevu, Banja Luci te Mostaru.
Sva četiri RTV servisa emitirala bi programe iz vlastite produkcije, ali i razmjenjivala programe s ostalim komponentama Javnog RTV sustava. Svi bi servisi imali obvezu emitirati program na cijelom području BiH.
Predlagači smatraju kako taj model može biti prihvatljiv svim zainteresiranim stranama.
Na kraju je istaknuto kako predstavljeni modeli nisu konačna rješenja, nego su povod za konstruktivnu javnu raspravu sa svim zainteresiranim pojedincima i javnosti u BiH.
Nakon današnje javne rasprave, kako je rečeno, u roku od 21 dana omogućit će se dostava reakcija, komentara i prijedloga predlagateljima, nakon čega bi slijedila izrada konačnog prijedloga u formi izmjena i dopuna postojećih zakona, odnosno, nacrta novog zakona o Javnom RTV sistemu BiH.
Udrženje BH novinari nije zadovoljno funkcioniranjem Javnog RTV servisa BiH, ali to ne znači da ga se treba ukinuti ili pretvoriti u većinski nacionalne televizije, izjavila je generalna sekretarka Udruženja “BH novinari” Borka Rudić.
“Mislim da se kod dopunskog modela, u pozitivnoj i konstruktivnoj raspravi, može doći do kompromisnog rješenja”, kazala je Rudić tokom rasprave koja se održala u Sarajevu, u organizaciji Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH.
Istaknula je kako se prilikom traženja rješenja o transformaciji Javnog RTV sistema trebaju uvažavati, ne samo potrebe konstitutivnih naroda, već i ostalih građana te da je u raspravu potrebno uključiti i novinare te zaposlenike Javnog RTV servisa.
