HAYAT TV I RTV HB: Zašto ih ne zanima Republika Srpska?

Neobjavljene informacije govore o uredničkoj politici makar koliko i objavljene. Na Hayatu ništa o odlasku Alme Čolo, a na RTV HB-u o uličnom nasilju u Mostaru

HAYAT TV I RTV HB: Zašto ih ne zanima Republika Srpska?

 

HAYAT TV: Opširno o poplavama i imovini, ni riječi o Almi Čolo

 

  1. – 24. maj 2023.

DRŽAVNA IMOVINA: Ni ove sedmice Hayat TV ne dopušta skretanje pažnje sa procesa rješavanja pitanja državne imovine. Dnevnici od četvrtka i petka (18. i 19. maj) bili su dobrim dijelom fokusirani na poplave koje su se lagano povlačile, a sa povlačenjem vode Vijesti u 7 su se vratile temi koju dosljedno prate. U subotu su tako u opširnom prilogu analizirani sastav ekspertne grupe OHR-a za pitanje državne imovine te stavovi o ovom problemu koje su njeni članovi ranije iznosili u javnost. Može se primijetiti i kako su reverberacije ove teme prisutne u nekim drugim, poput teme gasnih interkonekcija ili inostranih zaduženja, što demonstrira značaj koji za urednike i novinare Hayata ima pitanje državne imovine.

POPLAVE: Tokom samih poplava Hayat je bio fokusiran na izvještavanje sa terena, izjave nadležnih i upute građanima, ne trošeći vrijeme u toj situaciji na genealogiju problema. No, odmah nakon najtežih dana u borbi sa poplavama u Krajini Hayat je servirao analizu faktora koji posljednjih godina pomažu njihov nastanak. Tajming priloga se može ocijeniti kao jako primjeren, budući da nije naročito ukusno lokalnim zajednicama u nekim od najgorih momenata spočitavati i vlastito učešće u krivici, a prevelikim vremenskim odmakom od samih dešavanja tema bi sigurno izgubila na aktuelnosti. Uz odlično odmjeren tajming, prilog je obilovao stručnim mišljenjima o ulozi ljudskog faktora u nastanku poplava, prekomjernoj sječi šuma, te prostornom planiranju kao jako odgovornom zadatku.

ALMA ČOLO, ŽENA KOJE NEMA: U prethodnim analizama je naglašeno kako je za pravi dojam o izvještavanju nekog medija osim onoga o čemu  izvještava podjednako bitno ono o čemu ne izvještava. Budući da je u gledateljstvu Hayat TV-a pretežno zastupljen konzervativniji dio bošnjačke javnosti, bilo je za očekivati kako će izlazak Alme Čolo iz najveće konzervativne bošnjačke stranke – čija je bila članica predsjedništva i zastupnica u državnom parlamentu – izazvati veću pažnju. No, iako je ova tema u dosta medija zauzela zapažen prostor, Hayat joj nije posvetio niti minutu svog informativnog programa.

Ocjena: 6

Radiotelevizija Herceg-Bosne: Nasilje pod tepihom

  1. – 24. maj 2023.

VIJEĆE MINISTARA I VLADA FBiH: Nemoguće je ne primijetiti kako poteze nove državne i federalne vlasti RTV HB prati s vidnim entuzijazmom. Prilozi o novom sazivu Vijeća ministra i Vlade FBiH obično imaju optimističan i afirmativan uvod nakon kojeg slijede izjave dužnosnika bez popratnog komentara. Naznake bilo kakvog kritičkog pristupa u skorijoj budućnosti ovdje nisu prisutne, i čak ih nema ni u situacijama u kojima su političari iz vladajuće koalicije sami osporavali donesene odluke i najavljivali svoje opstrukcije u njihovom usvajanju u parlamentu – i u takvim situacijama se fokusira na izjave u kojima se najavljuje prevazilaženje poteškoća, što može biti konstruktivan pristup medija, pri čemu ne treba zaboraviti da nema tog medija koji može biti konstruktivan u onolikoj mjeri u kojoj političari mogu biti destruktivni.

EKSTREMISTI: U najmanje tri dnevnika RTV HB-a u sedmici iza nas predstavnici opozicionih stranaka sa sjedištem u Sarajevu (SDA i DF) nazivani su ekstremističkim i radikalnim, bez objašnjenja šta taj ekstremizam i radikalizam podrazumijevaju. U Dnevniku od subote su tako analitičari komentirali navodne radikalne izjave predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, ali su gledatelji bili uskraćeni za snimak tih izjava. Ukoliko gosti u programu komentiraju određene izjave, minimalna korektnost bi zahtijevala da ih i gledatelji imaju priliku čuti, ali to je ovog puta izostalo. Dodatno je zanimljivo to kako u afirmativnim prilozima o procesima formiranja vlasti u SBK-u i HNK-u u kojima učestvuju HDZ i SDA pridjevi poput „ekstremna“ i „radikalna“ nisu korišteni.

NAJSPOREDNIJA VAŽNA STVAR NA SVIJETU: Negdje u sredini Dnevnika RTV HB-a od srijede (24. maj) našao se prilog o proslavi duple titule HŠK Zrinjski iz Mostara, koji je ove godine osvojio Kup BiH i Premijer ligu u nogometu. Fokus priloga je bio na nedopuštanju gradskih vlasti da se na Stari most projicira grb kluba, za što je odgovoran predsjedavajući Gradskog vijeća. Kao što je navedeno u analizi TV Hayata, ponekad je za pravi dojam bitnije ono o čemu određeni medij ne izvještava, a RTV HB je propustio izvijestiti o dva slučaja nasilja koje su u prethodnoj sedmici počinili navijači Zrinjskog. Štaviše, prilog o proslavi je završen naglašavanjem kako je protekla bez incidenata, što znači da se problemi svjesno guraju pod tepih, a kad je u pitanju sigurnost građana to nije ono što bi javni medij trebao raditi. Čak i uz maksimalno razumijevanje za frustraciju opstrukcijom nadležnih za osvjetljavanje Starog mosta simbolima iz najvažnije sporedne stvari, sigurnost građana jednoj javnoj televiziji ne može biti najsporednija važna stvar na svijetu.

Ocjena: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA

Već poslovično, Hayat i RTV HB imaju različit odnos prema novoj vladajućoj koaliciji. Dok RTV HB poteze ove vlasti prati nekritički i prilično obilato, Hayat prenosi nužne vijesti o njenim aktivnostima i redovito ih kritički propituje. Ovo se najlakše moglo uočiti na primjeru imenovanja Zorana Tegeltije na čelo Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), što je RTV HB popratila kao običnu vijest i prenijela njegovu izjavu bez komentara. Hayat je problematizirao ovo imenovanje spominjući kako je Tegeltija bio na čelu Upravnog odbora UIO-a koji je predložio rang-listu potencijalnih kandidata, zbog čega je bio u sukobu interesa, čime se RTV HB nije bavila.

No, iako obje televizije imaju krajnje suprotne otklone kad su u pitanju „stara“ i „nova“ vlast, to pada u drugi plan tamo gdje se interesi poklapaju. Tako su obje televizije afirmativno govorile o radu dosadašnjih vlada u SBK-u i HNK-u, te o perspektivi rada novih saziva koje bi ponovo formirali HDZ i SDA. U ovim prilozima se ne koriste riječi poput „ekstremisti“, „radikali“, „rušitelji države“, „simpatizeri zločinaca“ i slične, nego je fokus na „stabiliziranim prilikama“, „zadovoljstvu radom u proteklom periodu“, „uspješnom odgovoru na pandemiju“ i tako dalje.

Ni Hayat ni RTV HB i dalje ne zanimaju dešavanja u entitetu Republika Srpska, čak ni kada je riječ o političkim dešavanjima koja bi mogla imati značajan utjecaj na procese u budućnosti. Tako nijedna televizija nije posvetila niti sekunde formiranju nove političke stranke u RS-u, Narodnog fronta Jelene Trivić, iako ne treba odbaciti mogućnost da se radi o potencijalno značajnom novom političkom subjektu u državi.

Priznanje treba odati objema televizijama na potenciranju nekih tema iz ekonomije. Hayat je u utorak imao zanimljiv prilog o mogućem novom aranžmanu sa MMF-om u kojem se dirnulo u svrsishodnost nepopularnih mjera koje bi taj aranžman mogao zahtijevati, dok je RTV HB u srijedu analizirao trendove kretanja uvoza i izvoza u prva četiri mjeseca ove godine. Osim makroekonomskih pitanja, RTV HB je tretirao i ekonomska pitanja bliža prosječnom gledatelju, poput kašnjenja proljetne sjetve ili problema u drvoprerađivačkoj industriji, dok je Hayat istraživao potencijale halal industrije i turizma. Ovakvih tema nikad nije ni dovoljno, a kamoli previše u programu i koliko god se činile banalnima u poređenju s „visokom politikom“, one gledateljima daju korisnije informacije od dnevnopolitičkih trakavica.

Plus sedmice

HAYAT TV

Bilo bi iluzorno umišljati kako to ima bilo kakve veze sa početkom objavljivanja analiza na ovom portalu, ali očito je kako se Hayatu ove sedmice ne mogu spočitati neke od kritika iznesenih u prethodnim analizama. Generalno, dnevnici su u ovoj sedmici bili vidno sadržajniji, s većim brojem informacija, nekim promjenama u pogledu nivoa prioriteta koje su zaslužile određene vijesti i detaljnosti kojom su ispraćene.

RTV HB

U strukturi Dnevnika RTV HB-a se iz sedmice u sedmicu može uočiti pažnja koja se pridaje kratkom pregledu vijesti na njegovom samom početku. Zanimljivo je da, koliko god dan bio bogat ili siromašan vijestima, ovaj pregled ima precizno ujednačeno vrijeme trajanja koje obično iznosi neznatno manje od stotinu sekundi (1′ 37”). Dakle, vrijeme od završetka uvodne špice do početka obraćanja spikera je iz dnevnika u dnevnik gotovo u sekundu ujednačeno, sa rijetkim manjim odstupanjima, što je zanimljiv kuriozitet i znak predanosti i produkcijske discipline.

Minus sedmice

HAYAT TV

Kao minus sedmice u centralnim informativnim emisijama Hayat TV-a u sedmici iza nas možemo izdvojiti detalj iz Vijesti u 7 od subote, 20. maja, iz priloga o rješavanju pitanja državne imovine. U ovom prilogu je jedan od članova ekspertne grupe OHR-a, Miloš Trifković, okarakteriziran riječima: „Za njega kažu da ni kao dekan [Ekonomskog fakulteta u Sarajevu], ni kao predsjednik ANU-a nije ništa učinio na razvoju tih institucija.“ Za ovakvu proizvoljnu diskreditirajuću konstataciju, bez pozivanja na konkretan izvor, bez pružanja činjenica koje bi je potkrijepile, ni u kojem slučaju ne može biti mjesta u ozbiljnoj informativnoj emisiji.

RTV HB

Tokom praćenja posjete ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića Bruxellesu i njegovog prisustva sjednici Vijeća za vanjske poslove EU (FAC), RTV HB je izvijestio o samoj posjeti i o učešću na sastanku, ali gledatelji su ostali uskraćeni za izjavu šefa bh. diplomatije, dok je u programu emitirana izjava njegovog hrvatskog kolege Gordana Grlića Radmana. Od Konakovićevih izjava iz Bruxellesa RTV HB je prenio samo jednu koja se tiče pitanja izbornog zakonodavstva, čime je ignorisan ukupan kontekst posjete, a ministar vanjskih poslova reduciran isključivo na ulogu predsjednika jedne političke stranke.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

About The Author