Lokalni izbori protekle su sedmice bili u sjeni referenduma. Zajedno s njima, u drugi plan gurnuti su i svi složeni problemi s kojima se građani svakodnevno bore
ATV: PATRIJARHALNO I NACIONALISTIČKI
21. – 27. septembar 2016.
GDJE JE NESTALA LOKALNA ZAJEDNICA: Ove sedmice na ATV-u tek tri sadržaja u vezi s lokalnim izborima, ako ne računamo one poput referenduma, koji su u indirektnoj vezi s predizbornom kampanjom. Međutim, tek jedan od ta tri, onaj od 27. septembra, bavio se problemom koji se tiče lokalne zajednice. Radilo se o tome da se u Banjaluci planira oformiti centralni registar kroz koji bi transparentno bila prikazana imovina grada. I Igor Radojičić i Dragan Čavić, obojica kandidati za gradonačelnika, ideju za pokretanje registra pripisuju sebi.
Šteta što i prilog o nedostatku poligona za vozače početnike u Banjaluci, emitovan istog dana, nije problematiziran u svjetlu predizbornih programa. Da li je iko od političara to uopšte shvatio kao ozbiljan problem?
DEMONSTRACIJE U TREBINJU: Dan prije, a u vezi s izborima, emitiran je prilog o stranačkim demonstracijama u Trebinju. Političari s lokalnog nivoa su demonstrirali i jedni druge optuživali za različite stvari od kojih nijedna nije u vezi sa životnim potrebama građana. Čak nije iznesen nijedan opipljiv argument kako onih koji optužuju tako i onih koji se brane. ATV je tako upao u zamku da izborima pristupi kao realityju. Da to možda i svjesno rade, govori i najava predizborne ankete na njihovom web-portalu. Naime, odlučili su da putem vlastite internet-stranice pitaju građane za koga će glasati u pojedinim opštinama. Onda te rezultate prenose preko dnevnika. Radi se o površnom, senzacionalističkom pristupu izborima po kojem je važnije ko će eventualno pobijediti nego šta će uraditi ili šta je uradio do sada.
PREDNOSTI I MANE INTERNET-STRANICE: Jedino što je dobro jest reklamiranje vlastite internet-stranice, što rade i nevezano za izbore. Međutim, na toj stranici nemaju streaming TV programa. Na mjestu gdje je on predviđen stoji da se zasad mogu gledati samo vijesti, što nije istina. Tako stranica i TV ne korespondiraju na obostranu korist. Što je loše i u smislu medijskog poslovanja, prije svega odnosa prema gledaocima.
DOMINACIJA REFERENDUMA: Što se tiče ostalih sadržaja, radi se o apsolutnoj dominaciji Milorada Dodika i referenduma. Ta trakavica uzurpirala im je sve resurse. Drugih života, osim Dodikovog, kao da nema, a ni događaja osim referenduma. Opet se temi pristupilo nekritički. U jednom prilogu čak i artificijelno. Na dan referendumskog glasanja emitovan je prilog s glasačkih mjesta koji je bio potkrijepljen muzikom s ciljem dramatizacije vizualnog dijela priloga. Prazne prostorije i kartonske kutije nikakva muzika ne može oživjeti, tako da je sve djelovalo komično. Pokazana je kroz to i tendencioznost uredništva da po svaku cijenu tom događaju da važnost veću nego što ima.
FORMULACIJE I ARGUMENTI: Zanimljive su i novinarske formulacije situacija u vezi s referendumom. Tako je 26. septembra novinarka Đurđijana Vujović rekla da strane sudije u Ustavnom sudu odlučuju isto kao i Bošnjaci. Šta bi to trebalo da znači? Da li su onda stranci Bošnjaci ako odlučuju kao oni? Da li se u sudovima odlučuje nacionalnom pripadnošću ili pravnim argumentima? Ili je možda mislila na političku i ideološku pristranost pojedinih sudija? Ako je tako, onda tako treba stvar formulisati, ali uz jasno vidljive dokaze.
BRAĆA, BEZ SESTARA: Govoreći o odnosu Srbije prema referendumu, u Temi dana, novinarka Milijana Kos je 21. septembra rekla kako je “prirodno da braća preko Drine brane Srbe”. Šta je tu prirodno, o kakvoj je braći riječ, ima li sestara? Radi se o nacionalno-romantičarskom diskursu koji je s novinarstvom nespojiv. Osim toga, on je duboko patrijarhalan, što ATV dodatno određuje kao muškocentričnu televiziju. Tu nema problema koji bi se mogli okarakterisati specifičnim za žene. Naprimjer, porodiljsko odsustvo, generalno prava radnica, problemi školovanja djevojčica, programi kandidatkinja na izborima i sl. Da ostanu do kraja u tom duhu trude se i upotrebom gender nekorektnog jezika, pa tako redovno ministricu Srebrenku Golić potpisuju sa “ministar”.
HAYAT: PRORICANJA I NAGAĐANJA
21. – 27. septembar 2016.
DOMINACIJA REFERENDUMA: Na Hayatu je referendum također bio dominantan. Na dan njegove provedbe, čak su 24 minute Vijesti u 7 bile posvećene njemu. Nijedna tema ne može biti u toj mjeri tretirana bez jasnog odgovora zašto je bitna gledaocima. Njena važnost počiva na hipotezama od kojih je najčešća ona o mogućim sljedećim referendumima, uključujući i onaj o otcjepljenju. Dnevnici nisu proročke emisije i to je, izgleda, ono što urednike i novinare treba učiti. Važnost je sad i ovdje, a procjenjuje se kroz uticaj događaja na svakodnevni život ljudi i taj uticaj je vidljiv. Naprimjer, nema penzija, penzioneri ne mogu kupiti elementarne stvari za život. Referendum je, za razliku od toga, neopipljiv. Sva priča o njemu svodiva je na maksimalno dva priloga. Jedan koji bi se bavio statistikom – o izlaznosti, i drugi ideologijom, njegovom neustavnošću te šta se njime legitimira. Postoji i tema na koju stalno neko od sagovornika upućuje, a uzrokovana je referendumom. To je ona o nepoštivanju drugih odluka Ustavnog suda, zbog čega nikad niko nije sankcioniran. Međutim, novinari Hayata priču završavaju na sugovorničkim konstatacijama, bez inicijative da pobroje sve neispoštovane odluke Ustavnog suda BiH i da istraže odgovornost za njihovo nepoštivanje.
FAVORIZACIJA BEZ ARGUMENATA: Odnos prema neargumentovanoj favorizaciji teme referenduma u odnosu na druge najvidljiviji je ipak bio 27. septembra. Nakon nekoliko priloga o referendumu, uslijedila je pročitana vijest o tome kako radnici TTU-a već drugu noć štrajkuju glađu. A nakon te vijesti prilog o protestu radnika Borca iz Banovića. Taj prilog se može artikulisati kao dva minuta patnje za oči i uši. Nasumično birani kadrovi koji su loše montirani, uz povremene vapaje ogorčenih radnika, djelovali su zbunjujuće. Uz sve to radilo se o lošoj tonskoj realizaciji u kojoj se bolje čuju pozadinski zvukovi nego glas sagovornika. Time su omalovaženi i tema i radnici.
OZBILJNIJI PRISTUP: Iako to rade rijetko, Hayat mnogo ozbiljnije pristupa lokalnim izborima u odnosu na ATV. U Vijestima u 7 od 22. septembra emitovali su prilog baziran na istraživanjima Istinomjera o ispunjenim obećanjima u odnosu na prethodnu kampanju. Najmanje obećanja ispunjeno je u Banjaluci i Bihaću. Međutim, ostalo je na tome, a ta dva grada dobar su potencijal za istraživanje koliko su građani svjesni toga, da li kontrolišu ispunjenost obećanja, da li se uopšte njima vode. To je priča i za kandidate, šta je uzrok neispunjenosti te da li ista obećanja koriste u ovoj kampanji i kako ih planiraju provesti. Toga nije bilo.
