Referendumski trik Milorada Dodika, osmišljen da se skrene pažnja s problema i poploča put njegovim kandidatima, nije bio moguć bez podrške medija. FTV i BHT1 otvarali su dnevnike i bojili udarne priloge tenzijama između Sarajeva i Banjaluke
FTV: REFERENDUM KAO ZAČIN U SVAKOJ VIJESTI
20. – 26. septembar 2016.
TEHNIČAR ZVIZDIĆ U PREDIZBORNOM TERMINU: Novi iskorak naše zemlje u evrointegracijskom procesu bio je povod za razgovor sa predsjedavajućim Savjeta ministara Denisom Zvizdićem. Intervju je vodila Edina Šečerović, a Dnevnik 2 je tog dana (srijeda, 21. septembar) uredila Jadranka Milošević. Pitanja novinarke bila su neprimjetna, kao i njena uloga, jer su Zvizdićevi odgovori bili dugački, unaprijed pripremljeni i uvježbani. Odnosno, sve se odvijalo po njegovom ukusu, jer prvi čovjek izvršne vlasti nije bio izložen niti jednoj neugodnosti. U trenutku kada se i moglo pomisliti da će besjeda dobiti na sadržaju jer je voditeljka upitala kako osigurati vladavinu prava, odmah je u nastavku pitanje povezano sa poštivanjem odluka Ustavnog suda i predreferendumskom histerijom. Zvizdić je otud predstavljen ili kroz smrtno dosadan tehnicizirani govor o evrointegracijama, ili kao komentator referenduma, gdje mu se pitanje namješta kao prilika za predizborni marketing. Iako je povod za gostovanje bila činjenica da nam je prihvaćen zahtjev za članstvo u EU, nije se govorilo o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u kratkom trenu kada je spomenuta vladavina prava.
SALIHOVIĆ I REFERENDUM: Saznanje da je protiv glavnog tužioca Gorana Salihovića pokrenut disciplinski postupak, urednica Amra Zaklan stavila je u sjenu postreferendumskih odjeka. Otvaranje krivične istrage u predmetu Referendum povezano je sa viješću o disciplinskoj tužbi, iako je prvi čovjek državnog tužilaštva još ranije trpio kritike na račun svog rada i bio je povezan s nizom afera o kojima su mediji iscrpno pisali. Sve to bilo je dovoljno tek da FTV silne optužbe (koje sada dobijaju epilog u pokrenutom postupku) pretvori u crticu o opstrukcijama u predmetima organizovanog kriminala u RS-u. Nejasno je zašto se vijest nije posebno obradila i opširnije povezala sa predmetima Bobar banka i Pavlović banka, zbog kojih je državni tužilac bio suočen s argumentovanim primjedbama kako se radi o aferama koje nikada nisu okončane podizanjem optužnica. FTV je udarnu vijest o postupku protiv nosioca jedne od najviših pravosudnih funkcija fabrikovala političkim igricama oko sukoba u vezi s održanim referendumom iako su u igri protiv Salihovića mnogo ozbiljnije optužbe o namjerno zatvorenim i opstruisanim istragama. Uz to, propuštena je prilika za dašak svježeg i zdravog senzacionalizma, jer ne dešava se svaki dan da se pokreće postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti protiv prvog tužioca. I da vam to otvoreno komentariše ministar bezbjednosti, i to riječima da se tek sada može očekivati obračun s velikim koruptivnim aferama. No, izgleda da je kaljenje narativa o neustavnom referendumu i političkim sukobima previsoko postavljeno na uredničkoj agendi.
IZDVOJENO:
Subotnje izdanje Darjana Babića posvetilo je dva priloga aktuelnoj izbornoj kampanji, i to kritičkim tonom kojim se podsjećaju građani na manipulacije kao što su iznenadna sezona građevinskih radova. Primjer iz hercegovačkih opština gdje se ubrzano obnavljaju gradske ceste pratili su snimci radova, ali i oštri komentari poznavalaca lokalnih prilika. Jednako zanimljiva je i bijeljinska priča, gdje je, kako se u uvodu navodi, atmosfera dovedena do usijanja sukobima između gradske i republičke vlasti. Jedina primjedba je što su prilozi trajali odviše kratko i što ih nema češće u dnevničkoj ponudi, jer gledateljstvo vapi za pričama koje prikazuju predizborni period u bojama surove svakodnevnice. Bez šarenila izbornih plakata.
BHT1: U SJENI REFERENDUMA
20. – 26. septembar 2016.
IZBORNE NEPRAVILNOSTI: BHT1 se u protekloj sedmici dva dana zaredom (srijeda i četvrtak) pobliže bavio najčešćim primjedbama na izborne nepravilnosti (neuređeni birački spiskovi, pojava mrtvih lica na spiskovima i sl.). Urednica Blažica Krišto uključila je više sagovornika u prilog, a sve vrijeme se vodi računa da se prostor ustupi i organizacijama civilnog društva koji izbliza prate izborni proces. Vijest o sumnjama u izborne nepravilnosti nije praćena senzacionalističkim bojenjem, već ju je karakterisao primjeren, uravnotežen i objektivan pristup.
O SALIHOVIĆU BEZ PRILOGA: Samira Krehić je disciplinsku tužbu protiv glavnog tužioca izdvojila u citat saopštenja Ureda disciplinskog tužioca. Pobrojani su disciplinski prekršaji koji se Salihoviću stavljaju na teret uz nekoliko kadrova optuženog i zgrada Suda i Tužilaštva BiH. To je domet državnog javnog servisa. Citati iz saopštenja za javnost. Vijest bez priloga. Bez iscrpnog navođenja o aferama i optužbama koje su mediji prenosili u ranijem periodu. Ako je i odbrana prvog tužioca u njegovoj prvotnoj reakciji bila da će optužnice u slučaju Bobar banka biti podignute u srijedu, zar to nije dovoljno urednicima da naprave kratki podsjetnik i presjek o ovom slučaju koji mjesecima potresa javnost, još od kraja 2014. godine?
IZDVOJENO:
Mirela Savić je u petak pripremila priču o referendumu ističući, kako je naznačeno, generalnu ocjenu da bi od istoga mogli profitirati jedino kandidati na lokalnim izborima, kao i da se radi o bespotrebnom podizanju tenzija. U proteklih mjesec dana nedostajalo nam je više neutralnih ocjena kojima se javnost upozorava za čije se interese podgrijava atmosfera.
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Ako je referendumski trik Milorada Dodika osmišljen da se skrene pažnja sa tekućih stvari i poploča put njegovim kandidatima na predstojećim izborima, to nije bilo moguće izvesti bez svesrdne podrške javnosti. I tu treba uključiti i javne servise (FTV i BHT1) jer oba medija otvarala su dnevnike i bojili gotovo sve udarne priloge političkim tenzijama na relaciji Sarajevo – Banjaluka. Pokretanje disciplinskog postupka protiv glavnog tužioca Gorana Salihovića interpretirano je gotovo isključivo kroz vijest o otvaranju istrage u predmetu Referendum. Veoma oštra kritika Dragana Mektića na račun državnog tužilaštva, ali i afere u bankarskom sektoru, koje uprkos istragama nisu okončane podizanjem optužnica, za urednike nisu predstavljale profesionalni izazov na koji bi odgovorili posebnim prilozima.
