Gotovo polovina institucija u Bosni i Hercegovini ne odgovara na zahtjeve za pristup informacijama u zakonskom roku, dok je tek 140 od ukupno 394 institucije tražene podatke dostavilo na vrijeme. Zbog toga je Transparency International u BiH, zajedno sa 27 organizacija civilnog društva, pokrenuo inicijative za izmjene zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima vlasti.
Podaci o primjeni postojećih zakona ukazuju da institucije i dalje uskraćuju informacije od javnog interesa, posebno one koje se odnose na trošenje javnih sredstava. Osim što se ne poštuju zakonski rokovi, u praksi se često koriste pravne praznine kako bi se izbjeglo dostavljanje traženih informacija.
Dodatni problem predstavlja ignoriranje sudskih presuda koje nalažu dostavljanje informacija. Od osam upravnih sporova koje je pokrenuo TI BiH, Sud Bosne i Hercegovine okončao je tek tri, dok se na pojedine presude čekalo i više od godinu dana, uprkos zakonskom roku od 60 dana.
Neefikasnost pravosuđa, izostanak sankcija i nemogućnost kažnjavanja institucija omogućavaju izbjegavanje primjene zakona, dok građani ostaju bez adekvatne pravne zaštite. Kao ilustracija navodi se slučaj Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, koje odbija objaviti ugovor o koncesiji za autoput Banja Luka-Prijedor, pozivajući se na zaštitu komercijalnih interesa kineskog investitora.
Osim problema u primjeni, entitetski zakoni ne predviđaju obavezu proaktivne objave informacija, pa institucije nisu dužne objavljivati budžete, nacrte zakona, materijale za sjednice i druge dokumente. Time je javnost uskraćena za uvid u procese donošenja odluka i trošenje javnog novca.
Zbog toga organizacije predlažu uvođenje obaveze proaktivne objave ključnih dokumenata, uključujući nacrte zakona i odluka, u čitljivom formatu, kako bi bili dostupni i osobama s invaliditetom, u skladu s međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine.
Inicijative također predviđaju obavezno donošenje formalnih rješenja kao odgovora na zahtjeve, uvođenje inspekcijskog nadzora i mogućnost izricanja kazni za nezakonito uskraćivanje informacija. Posebno se ističe praksa u Republici Srpskoj, gdje institucije često odgovaraju neformalnim dopisima, bez potpisa i pečata, čime građanima uskraćuju pravo na žalbu i druge pravne mehanizme.
U Federaciji BiH predlaže se usklađivanje sa zakonima o upravnom postupku, preciziranje pravnih lijekova i uspostavljanje efikasnog nadzora, uz obavezu dostavljanja informacija u pristupačnim i čitljivim formatima.
S druge strane, novi zakon na državnom nivou, usvojen u okviru reformi na evropskom putu, u pojedinim segmentima ograničio je pristup informacijama od javnog interesa. Kao jedan od problema navodi se neefikasan i nedovoljno nezavisan drugostepeni mehanizam zaštite, zbog čega TI BiH predlaže skraćivanje rokova za odlučivanje Žalbenog vijeća sa 60 na 45 dana.
Organizacije ističu da je cilj svih predloženih izmjena prelazak sa formalnog na stvarni pristup informacijama, kroz jasne obaveze institucija, efikasan nadzor i veću dostupnost podataka u praksi. U suprotnom, upozoravaju, pravo na pristup informacijama ostaje ograničeno, a prostor za zloupotrebe javnih resursa značajno povećan.
Izvor: TIBiH
