N1: Dan uživo, 4. i 5. avgusta
ŠTA JE S EKONOMIJOM? Izrazita politizacija zakonske zabrane negiranja genocida i veličanja ratnih zločina dodatno je iz političkih emisija potisnula ekonomske teme, koje su odavno na margini njihove agende. Među ono malo medijskog prostora koji im je ostavljen je gostovanje ekonomistice Svetlane Cenić. Nju je Emela Burdžović Slipičević pitala o ekonomskom stanju u BiH i šansi da ova država postane pravno i ekonomski funkcionalna. Cenić je podsjetila da „loše stojimo“, najavljujući još gore stanje i navodeći da vlast falsifikuje podatke o ekonomskom stanju. Nisu izostala ni pitanja o utjecaju zakonskih izmjena na stanje u zemlji, pa je voditeljicu zanimalo jesu li zaključci NSRS-a državni udar ili nešto drugo. Za Cenić je to „plašenje mečke rešetom“, odnosno, manifestacija podrške Miloradu Dodiku.
ODGOVORNOST OPOZICIJE? Zvonko Komšić nije se libio postavljati neprijatna pitanja Mladenu Bosiću, zastupniku SDS-a u Parlamentu BiH. Na priču o blokadi državnih institucija reaguje pitanjem o platama koje državni zastupnici primaju za nerad. Bosić navodi kako je najveći dobitnik Inzkove odluke Dodik, kojeg je, kaže, bivši visoki predstavnik time spasio od političke propasti, dok je najveći gubitnik opozicija, za koju smatra da nije imala drugog izbora osim da se uklopi u narativ koji je nametnuo Dodik. Dobra praksa Komšića je što svoje goste stalno vraća na njihovu političku odgovornost i preusmjerava da umjesto o svojim političkim protivnicima govore o sebi.
N1: Newsroom, 31. jula
ŠUTNJA HDZ-a? U razgovoru s akademikom Slavom Kukićem novinarka Nerma Turić zatražila je pojašnjenje HDZ-ovog stava prema Inzkovoj odluci. Ni gost za to nema racionalno objašnjenje, osim što je, kaže, čudno kako Dragan Čović pokušava održati u životu Dodika. Koliko je takvo ponašanje suprotno interesima hrvatskog naroda ilustrovao je konkretnim primjerima. Recimo, onim kada Dodik nije bio saglasan s angažovanjem helikoptera OSBiH radi gašenja požara u Neumu, zatim Čovićevim prešućivanjem zločina Vojske RS-a nad Hrvatima, te neoglašavanjem Čovića povodom godišnjice zločina u Briševu, kada je ubijeno 68 Hrvata, brojne žene silovane, a Briševljani odvedeni u logore.
FACE TV: Face to face, 30. jula
NEPROVODIVOST ZAKONA? Intervju Senada Hadžifejzovića s Inzkom obilježila je prepirka zbog pitanja koja je novinar postavljao. „Zašto ste opsjednuti RS-om i Dodikom?“, pitao je Inzko, navodeći kako pola sata pričaju o njima i da novinar stalno vrti iste teme. Hadžifejzović je, naime, bio izrazito sumnjičav oko provođenja zakonske zabrane negiranja genocida zbog nefunkcionalnog i politizovanog pravosuđa. Gost je odgovorio da takva pitanja treba postavljati Tužilaštvu BiH. Iako je novinarska sumnjičavost na mjestu, iz ovakvog rezonovanja moglo bi se zaključiti kako je zakonska zabrana negiranja genocida i veličanja ratnih zločina pogrešna. Da li to znači da BiH treba odustati od evropskih pravnih normi i u drugim oblastima ili treba jačati pravosudne institucije i mehanizme da bi konačno profunkcionisala pravna država? Nije neutemeljena tvrdnja da ova zakonska zabrana ide naruku nacionalističkim politikama, ali kada je pravo vrijeme za nju kada je BiH konstantno u političkoj krizi? Radi boljeg razumijevanja zakonskih izmjena, na mjestu su bila pitanja o tome da li one podrazumijevaju i zabranu veličanja osuđenih za udruženi zločinački poduhvat, kao i oficira Armije R BiH osuđenih za ratne zločine. Na novinarsko insistiranje na Dodikovoj prijetnji otcjepljenjem RS-a, Inzko je podsjetio da je on to već najavljivao mnogo puta.
RTRS: Intervju, 3. avgusta
DODIK O CIVILIZACIJSKIM VRIJEDNOSTIMA: Na RTRS-u ništa novo. Neograničen medijski prostor za Dodikova tumačenja, izostanak bilo kakvog propitivanja o opravdanosti njegovih poteza i etiketiranje svake kritike na njegov račun napadom na RS. Nadu Veletić ne zanimaju razlozi zbog kojih je opozicija odbila Dodikov prijedlog o koncentracionoj Vladi nego samo to da li ponuda još važi. Veletić saopštava i niz neutemeljenih tvrdnji poput one da je nametanje zakonske zabrane negiranja genocida izazvalo najveću krizu u BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prešućuje brojne ranije krize poput blokada institucija iz 2012. ili 2016. Ne reaguje ni na Dodikovu priču o nepostojećem visokom predstavniku, što je proizvoljno tumačenje Dejtonskog sporazuma. Veletić ne spominje ni to da se Zakon odnosi na osuđene ratne zločince svih etničkih pripadnosti jer se to ne uklapa u priču o najžešćem napadu na RS. Ne zanima je ni koliko je necivilizacijski i nehumano dosipati so na ranu porodicama žrtava veličanjem ratnih zločinaca. Slušamo Dodika koji „polaskan srpskim jedinstvom“ priča o tome kako su stranci narušili civilizacijske vrijednosti. Da, dobro ste pročitali. Dodik priča o civilizacijskim vrijednostima i strancima koji su ih narušili! Šlagvort za priču o samoodrživosti RS-a i neodrživosti Federacije Veletić je obezbijedila Dodiku pitanjem: „Nisu li ovi napadi na RS pokušaj prikazivanja njihovog neuspjeha u prikrivanju afera?“ Za novinarku javnog emitera podjela na naše i njihove je ustaljena praksa, pa se „njihovo“ odnosi isključivo na bošnjačko.
BNTV: Intervju, 31. jula
SPORAN I DATUM: Slađana Jašarević bila je sarkastična intervjuišući Inzka. Konstatuje da je ubiti vojnika u Srebrenici zločin, a ubiti srpsko dijete nije. Dok Jašarević ne izražava ni mrvu suosjećanja za srebreničke žrtve, gost podsjeća da su u zaštićenoj UN-ovoj zoni ubijani i dječaci, iskazujući istovremeno žalost zbog ubijene djece srpske nacionalnosti. Jašarević kaže da je ovo zemlja u kojoj nametnuti političar može raditi šta hoće, prešućujući okolnosti u kojima se to desilo. Inzko je, naime, objasnio da je Zakon nametnuo tek nakon potvrđenih pravosnažnih presuda i odbijanja rukovodstva RS-a da poništi odlikovanja osuđenim ratnim zločincima. Neumjesno je bilo pitanje zašto je to uradio baš 28. jula (aludirajući na to da je datum tendenciozno odabran), uz podsjećanje kako je istog dana 1914. Austro-Ugarska napala Srbiju. Novinarka nije izostavila ni pitanja o njegovim nekada dobrim odnosima s Dodikom, što Inzko nije negirao pričajući kako se Dodik nakon dobijanja vlasti transformisao u populistu. Jedna od zamjerki zakonu odnosila se i na to da on ide u prilog Dodiku i Bakiru Izetbegoviću zbog produbljivanja etničkih tenzija.
ATV: Direktno, 1. avgusta
PREŠUĆENA PITANJA: Na Dodikovu priču o tome da se iza nametnutog zakona krije Inzkova zavjera protiv Srba novinarka Vanja Vasilić ne raguje niti traži ikakve argumente za to. Dodik neometano priča da je Inzko nametnuo zakon da bi radna snaga otišla iz BiH u Austriju, koja je puna staraca, a BiH bila naseljena migrantima. Odnos Vasilić prema Dodiku tokom intervjua bio je izrazito podilazeći. Pitanja su se temeljila na Dodikovim ranijim izjavama i bila su u funkciji dodatnog obrazloženja ranijih tvrdnji. Mnoga od njih su samo po formi pitanja, a zapravo su konstatacije, šlagvort za ono što je Dodik htio reći. Tako Vasilić konstatuje da je RS spremila odgovor na „Inzkov zakon“ usvajanjem zakona o zabrani nazivanja RS-a genocidnom tvorevinom. Ali ne pita kako će RS provesti te zakone. Ne pita ni kako je došlo do toga da Inzko zakonski zabrani negiranje genocida i veličanje ratnih zločina. Umjesto toga, zanima je kakav je odziv građana na potpisivanje peticije. Kome će ta peticija biti predana i kakvi su njeni dometi ostalo je nejasno. Ni onda kada gost kategorično tvrdi da je BNTV muslimanska, lažljiva, antisrpska, izdajnička TV – novinarka ne reaguje na beskrupulozan napad na kolege.
ZAKLJUČAK: Među analiziranim političkim emisijama najprofesionalniji pristup u tumačenju zakonske zabrane negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca ponudila je N1. Ova televizija je dala prostor relevantnim izvorima i tumačenjima iz različitih uglova, omogućavajući tako potpunije sagledavanje stvarnih posljedica i dimenzija nove političke krize. Na Face TV-u predimenzioniranje Dodikovih prijetnji o otcjepljenju RS-a. Uredu je biti skeptičan i propitivati efikasnost pravosuđa, ali ne i pristajati na niže pravne standarde od onih koji važe u EU, kojoj teži i BiH. Na RTRS-u, BNTV-u i ATV-u izrazito jednostrano tumačenje Zakona. Prešućena su suštinska pitanja o razlozima njegovog nametanja i opravdanosti Dodikove reakcije na to.
