BHT1: “Jedan”, 19. januara

KAPACITET SDA VS. KAPACITET OSMORKE: Opravdano skeptičan prema odgovorima sagovornika bio je Benjamin Butković u intervjuu s Edinom Ramićem, potpredsjednikom SDA i zastupnikom ove stranke u Parlamentu BiH. Postavljanje kritički intoniranih pitanja, uz propitivanje Ramićevih motiva i potkrijepljenost odgovora koje je nudio, doprinijelo je relevantnosti i zanimljivosti emisije. Osvrćući se na ranije Ramićeve izjave o tome da Osmorka nema kapacitet za formiranje vlasti, novinar pita šta SDA radi na tome. Ovdje je gost pribjegao omiljenoj taktici političara – umjesto o svojim i rezultatima stranke koju predstavlja, pričao je o promašajima političkih protivnika. Zahvaljujući brzoj novinarskoj intervenciji, ipak smo čuli konkretniji odgovor. SDA pregovara s većinom parlamentarnih stranaka i čeka rasplet da bi ponudila svoj prijedlog za formiranje skupštinskih većina.

ČIME SDA OHRABRUJE PRELETAČE? Izjave političara mediji nerijetko prenose ne propitujući njihovu utemeljenost. Butkovića zato zanima da li Ramić raspolaže konkretnim podacima zbog kojih je rekao da neki zastupnici stranaka koje čine Osmorku ne žele učestvovati u politici ove koalicije ili je to njegov dojam. Iz odgovora u kojem nije spomenuo konkretna imena, brojeve, niti bilo kakve podatke, jasno je da je riječ o utisku. Budući da se više funkcionera pojedinih stranaka, poput PDA, vratilo u okrilje SDA, Butković je, sumnjajući u njihove patriotske motive, pitao Ramića čime ih SDA ohrabruje da promijene jato. Ovdje Ramić govori o ljudima koji drže do ličnog integriteta. Butković ne prihvata takvu argumentaciju. Politika je interes, primjećuje, a u vlast se ulazi radi trgovine resursima i budžetskim novcem. Šta dobijaju ovi pojedinci koji se vrate? Prema Ramiću, ništa. Ovi ljudi samo ne žele učestvovati u izdaji države.

RASPAD POKRETA ZA DRŽAVU: Pokret za državu je nakon izbora potpuno izgubio kredibilitet jeftino prodajući glasove birača, naročito iz dijaspore, za političke funkcije pojedincima. Stoga Butković postavlja pitanja o ovoj temi gostu koji je i koordinator Pokreta. Postoji li neka aktivnost da se umanji šteta? Je li Vaša optužba da je SDP isporučio SNSD-u četvrtog delegata u Klubu Srba državnog Doma naroda bila okidač za raspad Pokreta za državu? Kako će dalje Pokret funkcionisati na entitetskom nivou? Zašto je probosanski blok sa 18 mandata u NSRS-u, koliko je imao 1996. i 1997., sveden na četiri u prošlom sazivu, odnosno na pet u Pokretu za državu? Ramić je, između ostalog, rekao kako je SDA koalicionim partnerima u RS-u dala značajnije pozicije nego što su zaslužili izbornim rezultatima, ali da su partneri to zloupotrijebili nakon izbora pristajući na uslove SNSD-a.

PROMJENE U SDA? Butković nije propustio pitati ni o utjecaju afera na izborni rezultat SDA. Ramić ne misli da ga je bilo. Ali, spominje da je Novalićeva vlada “uradila mnogo”. Pošto Ramić ne vidi nikakvu štetu od afera, preko kojih olako prelazi, Butković ga podsjeća na nedavnu izjavu drugog SDA-ovca, Šemsudina Mehmedovića. Onu da Stranci demokratske akcije trebaju promjene. Ramić, potpredsjednik stranke, ne slaže se. Stranci ne trebaju radikalne promjene. Promjene će se dešavati u hodu, a bit će i novih lica u SDA.

N1: “Dan uživo”, 19. januara

SENAT O AFERI “DIPLOMA”: Je li Senat Univerziteta u Sarajevu izgubio svrhu ako ne može utvrditi činjenice o tome je li direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović završila postdiplomski studij? Ovo je novinar Boris Brezo pitao rektora UNSA-e Rifata Škrijelja nakon što Senat na posljednjoj sjednici opet nije odgovorio na ovo pitanje iako je tema bila upravo izvještaj komisije koja je trebala pregledati njenu dokumentaciju. Škrijelj je naveo da Senat sebi nije mogao dozvoliti da napravi proceduralnu grešku zbog koje bi kasnije mogao izgubiti u slučaju sudskog postupka. Senat nije mogao donijeti zaključak jer komisija nije obavila svoj posao. Nije dostavila očitovanje Sebije Izetbegović, niti dokaz da je očitovanje od nje uopće tražila. Novinara je, naravno, zanimalo zašto komisija nije utvrdila činjenice, što je od nje u novembru 2022. zatražio Senat. Škrijelj je govorio o tome da su se članovi komisije plašili čak i zatražiti očitovanje Sebije Izetbegović, te da je Medicinski fakultet godinama pod njenim direktnim utjecajem. I novinari N1 zatražili su mišljenje direktorice KCUS-a nakon posljednje sjednice Senata, ali nisu dobili nikakav odgovor.

NOVA KOMISIJA: Zbog opisane atmosfere straha u akademskoj zajednici, novinar pita da li Senat nije smio donijeti odluku. Škrijelj to negira. Bit će formirana nova komisija koja će se usuditi zatražiti očitovanje Sebije Izetbegović, bez kojeg bi postupanje Senata bilo pravno osporeno.

ZAŠTO JE ŠKRIJELJ NAPUSTIO SDA: I Škrijelj je bivši član SDA, pa su novinara zanimali razlozi. Rektor kao razlog navodi pokušaj uništavanja UNSA-e. Priča kako je SDA za četiri godine promijenila čak pet dekana na Medicinskom fakultetu jer su trebali čuvare dokumentacije Sebije Izetbegović. On u tome nije htio učestvovati. U saopštenju kojim se oglasio Kantonalni odbor SDA, rektor je kritikovan da je pod političkim utjecajem predsjednika stranke Narod i pravda, Elmedina Konakovića, pa je Brezo propitivao je li ovo politička osveta. Škrijelj odgovara da je KO SDA odbor profesorice Izetbegović, pokušavajući akademsko pitanje prebaciti na politički teren. Njenu diplomu, kaže, godinama niko ne može da vidi, pa ni članovi Senata. Konakovićevu je lako dobiti na uvid. Za nju su Senat, Fakultet za sport i obrazovna inspekcija utvrdili da je uredna.

PODOBNE KOMISIJE: Nakon afere “Diploma” koja je godinama bez epiloga, novinar je opravdano skeptičan. Šta ako se ni nova komisija ne izjasni? Šta god da komisija utvrdi, Senat neće moći poništiti diplomu, ali može poništiti zvanja ako su stečena suprotno pravilima UNSA-e. Ako diplome Sebije Izetbegović nema ni u jednom od četiri dosjea u kojima bi morala biti, kako je onda mogla napredovati − logično je novinarsko pitanje. Pokrivale su je podobne komisije, kaže rektor.

BHT1: “Jutro za sve”, 24. januara

LAGUMDŽIJINI MOTIVI: Nakon kandidature za ambasadora BiH pri UN-u, Zlatko Lagumdžija dobio je prostor u jutarnjem programu javnog RTV servisa da govori o razlozima i kriterijima prihvatanja ove kandidature. A govorio je vrlo samouvjereno. Sporno je što voditelj Danko Delibašić nije iskazao ni najmanju sumnju u Lagumdžijine motive. Istina, jutarnji program nije mjesto za teška pitanja, a ni teme. Ali, kada javni servis ugosti osobu s tolikim političkim stažom (i apetitima) kakav ima Lagumdžija, onda je obaveza postavljati pitanja iz ugla interesa građana, što podrazumijeva kritičko propitivanje motiva i rezultata dotične osobe, a nikako bezrezervno prihvatanje navodnih altruističkih pobuda. Lagumdžija je, kaže, prihvatio kandidaturu jer su se njegovi i razlozi Denisa Bećirovića, koji ga je predložio za tu funkciju, poklopili. Lagumdžija ne bi bio kandidat nijedne političke partije. Za njega je ovo djelo života, prilika da izbori pobjede za državu BiH, i to je jedini razlog zašto je prihvatio kandidaturu.

ZAKLJUČAK: Dobar intervju Benjamina Butkovića s Edinom Ramićem u emisiji “Jedan” na BHT1. Temeljita novinarska priprema prepoznatljiva po čestom referiranju na ranije izjave sagovornika, otvaranje spornih tema, propitivanje ponuđenih argumenata, utemeljena kritika i dozirana skepsa. Sve to uz profesionalnu distancu, primjeren stil komuniciranja i poštovanje sagovornika.

I novinar televizije N1 Boris Brezo s razlogom je sumnjičav u razgovoru s rektorom UNSA-e Rifetom Škrijeljom o aferi “Diploma”. Kako to da Senat ni na posljednjoj sjednici nije utvrdio činjenice o postdiplomskom studiju Sebije Izetbegović? Šta ako se ni nova komisija ne izjasni? Je li strah, osim na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, ovladao i Senatom UNSA-e? U “Jutru za sve” BHT1 izrazito blagonaklono predstavljanje kandidature Zlatka Lagumdžije za ambasadora BiH pri UN-u, uz spominjanje njegovih diplomatskih kapaciteta, međunarodnog ugleda i altruističkih motiva.