MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

CIN TUŽI PREDSJEDNIŠTVO BiH: Kad vlast krši vlastite zakone, dopušteno joj je sve!

Trudeći se da ne dostavi podatke koji se odnose na Mladena Ivanića, Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića, tajništvo Predsjedništva poseglo je za nevjerovatnim objašnjenjima

JAVNA SLUŽBA I PRIVATNI INTERESI

IZDVAJAMO Kriteriji za odlučivanje o tome da li se sloboda izražavanja treba ograničiti u odnosu na nečije pravo na privatnost su: 1. Doprinosi li informacija nekoj debati od javnog interesa. 2. Odnosi li se informacija na javnu ili privatnu osobu. 3. Ako se radi o javnoj osobi, odnosi li se informacija u najvećoj mjeri na njegov/njen privatni život ili na način na koji on/ona obavlja svoju funkciju (granice prihvatljive kritike u odnosu na javne ličnosti su šire i oni moraju imati veći stepen tolerancije nego privatne osobe). 4. Jesu li iznesene činjenice ili vrednosni sudovi. 5. Jesu li novinari postupali “u dobroj namjeri” (na koji način su došli do informacija, da li su uložili razumne napore da te informacije provjere, da li su tražili komentar od osobe o kojoj žele iznijeti neku informaciju, itd.). 6. Hoće li mjera ograničenja (sankcija ili neki nalog) imati “odvraćajući efekt” (npr., zahtjev da novinar otkrije izvor informacije; zatvorska kazna tamo gdje je kleveta kriminalizirana ili visoke naknade štete koju novinari moraju isplatiti – ili najjednostavnije, svaka mjera koja može nagnati novinare na samocenzuru zbog straha od sankcije).

O čemu šutimo kada ne govorimo o suđenjima u Haagu?

Neki od najvažnijih događaja savremenog političkog trenutka za javne servise nisu se…

Javni interes: objaviti ili ne objaviti?

Objavljivanje dokumenata iz istrage ne može se koristiti bez dodatnih provjera i…