Sudske odluke o brisanju medijskih sadržaja udar na istraživačke medije u BiH

BH novinari upozoravaju da brisanje tekstova predstavlja institucionalnu cenzuru i kršenje evropskih standarda slobode izražavanja

Sudske odluke o brisanju medijskih sadržaja udar na istraživačke medije u BiH

Udruženje BH novinari i Linija za pomoć novinarima izrazili su zabrinutost zbog drugostepene presude Kantonalnog suda u Širokom Brijegu kojom se Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) nalaže uklanjanje tekstova s njihovog portala, nakon što su novinari već novčano sankcionirani zbog klevete i naređeno im je da objave uvod i izreku presude.

BH novinari smatraju da je naredba Kantonalnog suda u Širokom Brijegu o brisanju objavljenih tekstova pretjerana, nesrazmjerna i krajnje problematična mjera, koja izlazi iz okvira legitimne zaštite ugleda tužitelja.

– Posebno zabrinjava činjenica da se novinarima i CIN-u izriče dvostruka sankcija – novčana kazna zbog klevete i istovremeno brisanje novinarskog sadržaja, čime se krši princip proporcionalnosti sankcija i ograničavanja medijskih sloboda u demokratskom društvu – navodi se u saopćenju Udruženja BH novinari.

Iz Udruženja podsjećaju da ovo nije prvi slučaj u kojem sudovi u Bosni i Hercegovini nalažu medijima uklanjanje tekstova, “što predstavlja nedopustiv udar na slobodu medija i pravo javnosti na informacije od javnog interesa”.

Umjesto odluka o objavi presude, ispravke krivih navoda, javnog izvinjenja medija ili nadoknade štete kao profesionalnih i zakonskih reakcija na navodne klevetničke sadržaje, sudovi sve češće posežu za najrigidnijom mjerom – potpunim brisanjem novinarskih sadržaja.

– Sudske naredbe o uklanjanju tekstova imaju dalekosežne posljedice na rad istraživačkih novinara i medija, uključujući zloupotrebe Zakona o zaštiti od klevete i uspostavljanje sudske prakse brisanja autorskih novinarskih tekstova svaki put kada moćni pojedinci ili institucije dobiju sudski spor protiv medija navode iz Udruženja.

Odobravanje zahtjeva tužitelja za brisanjem tekstova, kažu, predstavlja institucionalni oblik cenzure i ima snažan zastrašujući efekat na slobodu izražavanja i istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini.

Posebno naglašavaju da je ovakva sudska praksa u potpunoj suprotnosti sa anti-SLAPP direktivom koju je usvojio Evropski parlament 2024. godine, a čiji je cilj zaštita novinara i medija od strateških tužbi usmjerenih na gušenje javne debate, kritičkog novinarstva i istraživanja tema od javnog značaja.

– Uklanjanje tekstova nakon sudske presude predstavlja upravo ono što anti-SLAPP mehanizmi nastoje spriječiti, a to je zloupotreba pravosuđa radi cenzure i zastrašivanja medija i novinara, posebno onih koji rade u skladu sa profesionalnom etikom i u dobroj vjeri – navodi se u saopćenju.

Udruženje BH novinari poziva sve pravosudne institucije u BiH da u predmetima koji se tiču slobode izražavanja primjenjuju standarde Evropskog suda za ljudska prava, te da zaštitu ugleda ne pretvaraju u sredstvo za cenzirisanje, odnosno potpuno brisanje medijskih sadržaja.

– Također, imajući u vidu da je Bosna i Hercegovina članica Vijeća Evrope, pozivamo nadležne institucije države i pravosuđa da hitno usklade domaće zakonodavstvo i sudsku praksu sa anti-SLAPP direktivom, kao i drugim evropskim zakonodavstvom i principima zaštite prava na slobodu izražavanja i slobodnog rada medija – saopćeno je iz Udruženja BH novinari.

Izvor: Fena/BHRT

About The Author