Najznačajniji momenat u borbi protiv SLAPP postupaka u Evropi tokom 2024. godine bio je donošenje Direktive 2024/1069 o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe usmjerene protiv javnog djelovanja”), u aprilu 2024. godine. Države članice EU sada imaju rok do 7. maja 2025. godine da usklade svoje pravo s Direktivom, odnosno, izvrše transpoziciju direktive u svoj pravni sistem.
Identičan zahtjev se nameće i BiH, ako imamo u vidu činjenicu da je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (2015. godine) BiH preuzela obavezu harmonizacije svog zakonodavstva s acquisom. Direktiva ima određena ograničenja i nedostatke, pa iako uspostavlja minimalne standarde harmonizacije, ona se tiče prekograničnih građanskih ili komercijalnih postupaka, pa će veliki broj SLAPP postupaka ostati izvan opsega Direktive (npr., postupci koji nemaju element prekograničnosti već su isključivo domaće prirode, bilo da su građanski, krivični ili upravni postupci).
U istom mjesecu kada je EU donijela Direktivu, Komitet ministara Vijeća Evrope je usvojio Preporuku CM/Rec(2024)2 o suzbijanju upotrebe strateških tužbi protiv učešća javnosti. Iako se radi o instrumentu mehkog prava, on ukazuje na postojanje evropskog konsenzusa o ovom pitanju, kao i na različite mjere koje država treba poduzeti u borbi protiv SLAPP postupaka. Preporuka odražava stajalište Evropskog suda za ljudska prava da rasprava o temi od javnog interesa zahtijeva posebnu zaštitu, kao i da instrument ranog odbacivanja treba biti dostupan u svim sudskim postupcima u kojima se zloupotrebljava pravo kako bi se ograničilo učešće javnosti.
Parlamentarna skupština Vijeća Evrope je u januaru 2024. godine usvojila Rezoluciju 2531 (2024) „Suprotstavljanje strateškim tužbama protiv učešća javnosti (SLAPP): imperativ za demokratsko društvo“. Njome se pozivaju države članice Vijeća Evrope da predvide zaštitne mjere u slučaju pokretanja pravnog postupka protiv učešća javnosti u javnoj raspravi. Parlamentarna skupština je posebno prepoznala opasnosti koje donose SLAPP postupci u formi upravnog ili krivičnog postupka, imajući u vidu da se takvi postupci zanemaruju nauštrb građanskih postupaka. Također, ukazala je na značajnu ulogu koju advokati i sudije imaju u borbi protiv SLAPP-a, kao i na nužnost jačanja pravosudne saradnje.
Evropa nije jedini pravni prostor u kojem su se dešavale promjene. U decembru 2024. godine članovi Američkog kongresa iz obje političke stranke predložili su federalni zakon Free Speech Protection Act, koji bi trebao zaštititi pojedince od SLAPP postupaka na federalnim sudovima. Na razini 33 savezne države kao i Distrikta Kolumbija postoji anti-SLAPP zakonodavstvo, dok ono ne postoji u 17 drugih država, a trenutno ni na razini federalne vlasti.
SLAPP postupci ne jenjavaju
Koalicija protiv SLAPP postupaka (CASE), koja okuplja nevladine organizacije s prostora Evrope, na godišnjoj razini organizuje neslavno takmičenje u različitim oblastima za šampiona SLAPP postupaka. Kategorije su: 1) korporativni nasilnik godine, 2) SLAPP političar godine, 3) SLAPP država godine, 4) međunarodni nasilnik godine i 5) šarlatanska prijetnja godine. Izbori u ovim kategorijama ilustruju stanje sa SLAPP postupcima u Evropi.
U 2024. godini korporativni nasilnik je osiguravajuće društvo Lev Ins, koje je pokrenulo postupak u vrijednosti od 500.000 eura protiv web stranice za provjeru činjenica Mediapool. Postupak je vezan za članak koji se tiče izjave ministra finansija, koja je data tokom sjednice Vlade, iako je transkript sjednice bio javno dostupan. Traženi iznos naknade štete predstavlja najveću kompenzaciju koja se traži protiv medija u historiji Bugarske.
Za SLAPP političarku izabrana je italijanska premijerka Giorgia Meloni. Nakon tragične smrti šestomjesečne bebe iz Gvineje, koja se utopila u brodolomu u Sredozemnom moru, pisac Robert Savian je kritizirao premijerkinu dugogodišnju antimigrantsku retoriku. Sud je naložio Savianu da plati kaznu od 1.000 eura. Meloni je ranije podnijela tužbu za klevetu protiv urednika lista Domani, a potom je tužila pjevača iz Placeba jer ju je nazvao „rasistkinjom“ i „fašistkinjom“.
Šarlatansku prijetnju godine je izrekao Damien Rebourg, direktor komunikacija u Total Energiesu, francuskoj energetskoj i naftnoj kompaniji. Pismo je upućeno direktoru web portala Mediapart, te je sadržavalo oštre prijetnje potencijalnim pravnim posljedicama ukoliko bi se datog dana protiv kompanije iznijele „klevetničke optužbe“.
Međunarodni nasilnik godine je bila kanadska firma za nekretnine SAKTO, njeni direktori i bliski srodnici jednog malezijskog političara, koji su pokrenuli građanski i krivični postupak protiv Bruno Manser Fondsa, nevladine organizacije za ljudska prava i okoliš, i njenog izvršnog direktora. BMF je objavio niz izvještaja, kao i knjigu, o navodnoj korupciji velikih razmjera pod režimom malezijskog političara i o navodnom pranju nezakonito stečene imovine povezane s njegovom porodicom, koje se, navodno, odvijalo u Kanadi. Među optužbama koje su iznesene su bile one o kršenju prava ličnosti, kleveti, prinudi, prevari i lošem upravljanju. Predmetu je trebalo pet godina da stigne do sudnice i do tada je koštao BMF nekoliko stotina hiljada švicarskih franaka.
SLAPP država godine je Malta. Istraživanje CASE 2023 pokazuje da je Malta zemlja s najvećim brojem SLAPP-ova po glavi stanovnika u Evropskoj uniji, dok vlada oklijeva da implementira preporuke o tome kako poboljšati sigurnost novinara i obnoviti vladavinu prava.
Borba protiv SLAPP postupaka u BiH: pokušaji zakonodavnog odgovora
Uspješan primjer borbe protiv SLAPP postupka jeste onaj koji je pokrenuo Adriatic Metals BH protiv Hajrije Čobo, ekološke aktivistkinje iz Kaknja, zbog klevete. Tužitelj je prvobitno tražio naknadu štete od 2.000 KM od tužene zbog povrede ugleda i klevete. Zatim je želio povući tužbu, na šta tužena nije pristala, u želji da se vodi postupak kako bi dokazala istinitost svojih tvrdnji o zagađenju okoliša. Tužitelj se, u konačnici, odrekao tužbenog zahtjeva i donesena je presuda na osnovu odricanja u korist tužene.
Iako je na julskoj sjednici 2024. godine Dom naroda Parlamenta FBiH trebao razmatrati Nacrt zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista FBiH, to se nije desilo, jer ga je predlagač povukao. Javnost je ostala uskraćena za adekvatno i uvjerljivo obrazloženje zašto je to učinjeno, posebno jer je Nacrt zakona svojim potpisom podržalo preko 2.000 građana FBiH. Pored toga, prethodno je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio Nacrt zakona.
Zakon je u samo jednom članu, članu 6, sadržavao posebne odredbe o pravnom mehanizmu ranog odbacivanja tužbi ili zahtjeva u SLAPP postupku. U obrazloženju Nacrta zakona je bilo navedeno kako je taj član napisan po uzoru na zakonodavstvo u Ontariju u Kanadi. Član 6 je bio primjenjiv isključivo na sudski parnični postupak (dakle, ne na upravni ili krivični). Regulirana je obaveza suda da po zahtjevu za ranim odbacivanjem odluči tokom prethodnog ispitivanja tužbe. Teret dokazivanja da se ne radi o SLAPP postupku je prebačen na tužioca. U konačnici, ovaj član je sadržavao i normu koja se tiče postupka zbog klevete, te uspostavlja više kriterije zaštite slobode govora. Protiv odluke suda o odbacivanju mogao je biti izjavljen pravni lijek.
Nakon donošenja Preporuke Komiteta ministara, Ured Vijeća Evrope u Sarajevu je organizovao nekoliko seminara za sudije i novinare, koji su se djelomično ticali i SLAPP postupaka, a u okviru zajedničkog projekta Vijeća Evrope i Evropske unije Zaštita slobode izražavanja i slobode medija u Bosni i Hercegovini – PROFREX. Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu je organizovao Školu medijskog prava o temi SLAPP postupaka za studente javnih pravnih fakulteta iz cijele BiH (septembar 2024. godine). Ured UN-ovog Povjerenika za ljudska prava u BiH je pripremio prijedloge amandmana na entitetske zakone o zaštiti od klevete, s ciljem implementacije anti-SLAPP zakonodavstva u domaćem bh. pravu. Još uvijek nije bilo adekvatnog zagovaranja za njihovo raspravljanje i usvajanje u entitetskim parlamentima.
Ranija istraživanja su ukazala na to kako se zaštita ličnih podataka i odredbe GDPR-a (Uredbe za zaštitu ličnih podataka Evropske unije) zloupotrebljavaju u svrhu implementacije SLAPP postupka. Zbog toga je nužno da stručna javnost u BiH obrati posebnu pažnju na Nacrt zakona o zaštiti ličnih podataka, koji je u decembru 2024. godine usvojilo Vijeće ministara BiH, kako bi relevantne odredbe bile formulirane na način da neće biti zloupotrijebljene za zaštitu ličnih podataka, odnosno, zarad gušenja javne rasprave o temama od javnog interesa.
Moguća pravna rješenja
Implementacija i transpozicija evropskih anti-SLAPP standarda može se postići uvođenjem samostalnih anti-SLAPP zakona kao lex specialis propisa, izmjenama i dopunama zakona o parničnom postupku kako bi se omogućilo sudovima da koriste mehanizam ranog odbacivanja u SLAPP slučajevima, izmjenama različitih postojećih zakona, uključujući i onaj o međunarodnom privatnom pravu i zaštiti od klevete.
U okviru projekta Protecting Freedom of Expression and of the Media in the Western Balkans, Bosni i Hercegovini je preporučeno da donesene poseban zakon protiv SLAPP postupaka, koji bi se bavio njihovim materijalnim i procesnim aspektima. Sadržaj takvog zakona bi trebao obuhvatiti: definiciju SLAPP-a, učešće javnosti, javni interes, SLAPP indikatore, mehanizme ranog odbacivanja, osiguranje troškova postupka, mogućnost objavljivanja odluka kojima se tužbe svrstavaju u SLAPP postupke, ubrzani postupak, proceduralne zaštitne mjere vezane za upravni, prekršajni i krivični postupak, zaštitu od prekograničnih SLAPP-ova i pravo na naknadu štete.
Pored donošenja novog zakona, preporučeno je da se izmijeni i dopuni zakon o parničnom postupku, kojim bi se uspostavio opći okvir za instrument ranog odbacivanja tužbe, dok bi zakone o kleveti trebalo revidirati na način da sadrže odredbe o najvišem iznosu naknade štete za tužitelje. Istovremeno je primijećeno kako postojeći pravni okvir i sudska praksa sadrže dovoljne procesne garancije i pravne lijekove koji su primjenjivi u građanskim predmetima. Oni čine čvrstu osnovu za transpoziciju i implementaciju evropskih anti-SLAPP standarda.
Oslanjanje na domaće pravo vidljivo je u sljedećim primjerima: Zakon o parničnom postupku omogućava odbacivanje tužbe iz procesnih razloga i odbijanje zbog neosnovanosti. Zakon o zabrani diskriminacije uveo je u pravni sistem pravilo o prebacivanju tereta dokazivanja, što predstavlja osnovu za implementaciju sličnog anti-SLAPP standarda. Nadalje, sudovima je omogućeno da osiguraju troškove izvođenja dokaza, dok je pojedincima omogućena naknada materijalne i nematerijalne štete, uključujući i situacije emocionalnog stresa, povrede ugleda i ličnih prava. Kad je riječ o troškovima postupka, sudovi, generalno, imaju diskreciono pravo da dodijele nužne troškove postupka i odrede stranke odgovorne za njihovu nadoknadu, obično zahtijevajući da strana koja izgubi postupak nadoknadi sudske i druge troškove pobjedničkoj strani.
Nacionalno pravo ne sadrži odredbe koje bi priznale status žrtve osobi koja je predmet zlonamjernih sudskih postupaka, dok zakoni koji štite uzbunjivače osiguravaju im isključivo sudsku zaštitu, a da im, npr., ne dodjeljuju automatski pravo na naknadu štete. Sudska praksa u predmetima klevete pokazuje da sudije različito pristupaju korištenju odluka medijskog samoregulatornog tijela – Žalbene komisije Vijeća za štampu i online medije – kao dokaza ili argumenta u postupcima zbog klevete. Tako neke sudije prihvataju taj dokaz, sukladno praksi Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, odnosno, odbacuju tužbe u predmetima klevete jer tužitelj nije iskoristio mehanizam samoregulacije.
Pogled u budućnost: teret na civilnom društvu
Propast Nacrta zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista FBiH razočarenje je za građane FBiH kako u nevladin sektor, koji je uvjeravao građane da podrže Nacrt zakona, tako i u političare koji su Nacrt zakona predložili, a potom ga povukli bez bilo kakvog obrazloženja. To nam govori da u FBiH ne postoji politička volja da se donese zakon koji će zaštititi čuvare javnog interesa od neutemeljenih sudskih postupaka, koji imaju za cilj samo da uguše kritičke glasove. Pored toga, ovakav politički potez također ukazuje na to kako nije dovoljno da građani i civilno društvo zagovaraju usvajanje anti-SLAPP zakonodavstva, već je nužan i pritisak međunarodne zajednice, a prvenstveno Delegacije EU i Ureda Vijeća Evrope u BiH.
Međutim, u izostanku uspješne zakonodavne akcije, trenutno najveći oslonac u borbi protiv SLAPP postupaka čini civilno društvo i sudska vlast. Na redovnim sudovima i Ustavnom sudu BiH leži teret da kreativnim tumačenjem sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava, kao i drugih tijela za zaštitu ljudskih prava (među kojima prednjači Interamerički sud za ljudska prava), kreiraju sudsku praksu usklađenu s ljudskopravaškim standardima, posebno u oblasti zaštite slobode govora. U tu svrhu, entitetski centri za edukaciju sudija moraju kreirati i implementirati program obuke sudija u oblasti SLAPP postupaka, ali i onih odredbi zakona o parničnom postupku koje se odnose na borbu protiv zloupotrebe procesnih prava, s obzirom na to da su sudovi izuzetno suzdržani u njihovoj primjeni (vjerovatno u strahu da ne učine povredu prava na pravično suđenje).
Civilno društvo, kao čuvar javnog interesa, ima ulogu nadzora u predmetima klevete, kako bi blagovremeno ukazalo na dobru sudsku praksu, ali i informisalo javnost o pogrešnoj i opasnoj sudskoj praksi po slobodu govora, kao što je to slučaj s postupcima koji se vode protiv Sunčice Kovačević i Sare Tuševljak. U tu svrhu bi trebale biti kreirane radne grupe koje bi vršile monitoring SLAPP postupaka i svojim autoritetom djelovale u situacijama kreiranja štetne sudske prakse. U izostanku reakcije javne vlasti, na civilnom društvu je teret podrške i zaštite žrtava SLAPP postupaka, bilo kroz pravnu ili psihološku pomoć. U konačnici, civilno društvo bi se moralo zalagati da tema SLAPP postupka bude stavljena na dnevni red Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost, tijela EU i BiH, koje djeluje temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Što se tiče djelovanja javne vlasti, Institucija ombudsmena bi izradom specijalnog izvještaja o SLAPP postupcima potaknula javnu i parlamentarnu raspravu o ovoj pojavi i nuždi za zakonodavnom reakcijom. Direktiva EU, Preporuka Evropske komisije o zaštiti novinara i boraca za ljudska prava uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka (iz aprila 2022. godine), Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evropa i Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u tom procesu predstavljaju minimalne standarde koji trebaju biti sastavni dio takve zakonodavne akcije. Nadogradnja tih minimalnih standarda treba biti rađena po uzoru na primjere dobre prakse iz zemalja anglosaksonskog prava – Kanade, SAD-a, UK-a, Australije.
