HAYAT TV I RTV HB: Turska i Bleiburg kao informativni prioriteti

Hayat favorizira donedavnu, a RTV HB odnedavnu vlast; Hayat je previše vremena posvetio izborima u Turskoj, a RTV HB još više godišnjici Bleiburga

HAYAT TV I RTV HB: Turska i Bleiburg kao informativni prioriteti
Foto: Hayat.ba

HAYAT TV: Sve za Tursku

 – 17. maj 2023.

IZBORI U TURSKOJ: Centralno mjesto centralne informativne emisije Hayat TV-a u prošloj sedmici zauzeli su predsjednički i parlamentarni izbori u Turskoj. Značajan dio Vijesti u 7 od petka i subote (12. i 13. maj) bio je posvećen najavi izbora održanih u nedjelju, a na sami izborni dan su vijesti o ovoj temi okupirale gotovo tri četvrtine (73%) efektivne minutaže dnevnika. Iako se općenito može ocijeniti kako je informativni program Hayat TV-a namijenjen konzervativnijem dijelu publike bošnjačke etničke pripadnosti koja je na ovim izborima sklonija aktuelnom turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu, Hayat je ovu temu ispratio s iznenađujućom objektivnošću. Kandidati su predstavljeni krajnje korektno, predstavljene su njihove prednosti i hendikepi, prikazane su izjave građana Turske koje odslikavaju i afirmativne i kritičke stavove prema vlasti i opoziciji, te su gledatelji mogli steći priličnu sveobuhvatnu sliku o ovoj temi. Moglo bi se reći kako čak ni liberalniji gledatelji sa rezervama prema Hayatovoj konzervativnijoj orijentaciji ne bi mogli naći neprofesionalizam i nekorektnost u načinu na koji su Vijesti u 7 ispratile izbore u Turskoj.

DRŽAVNA IMOVINA: Rješavanje pitanja državne imovine je tema koju Hayat TV u svojim vijestima dosljedno prati. U analizi sedmice od 4. do 10. maja je zapažen opširan prilog koji je tretirao hronologiju dešavanja u vezi s problemom državne imovine, a i u sedmici iza nas ovo je bilo pitanje kojem Hayat nastavlja pridavati značajnu pažnju. Tako su u ponedjeljak, 15. maja, i u srijedu, 17. maja, ispraćeni sastanci ekspertske radne grupe za državnu imovinu, uz iscrpan prilog o ovoj temi u ponedjeljak. U moru nedosljednosti i površnosti kojima obiluju informativne emisije u našoj državi, vrijedi primijetiti nivo pažnje i fokusiranosti koje pitanju državne imovine posvećuje Hayat.

POPLAVE: Iako je Hayat televizija primarno fokusirana na Sarajevo, što se navodilo i u prethodnim analizama kao jedna od najvećih zamjerki, može se reći da je tokom eskalacije poplava u Unsko-sanskom kantonu u ovom smislu zaslužila vrlodobru ocjenu. Poplavama u Krajini je posvećena polovina ukupne minutaže dnevnika od utorka i srijede (16. i 17. maj), uz korisne razgovore sa glasnogovornicom Federalne uprave Civilne zaštite, te gradonačelnikom Bihaća. Konkretne upute za ponašanje u slučaju poplave te aktuelne informacije sa terena su ono što se očekuje od informativne emisije koja drži do sebe, što je Hayat u okviru svojih resursa u ovoj situaciji uspio pružiti.

Ocjena: 6

 

RADIOTELEVIZIJA HERCEG-BOSNE: Previše prošlosti, premalo sadašnjosti

  1. – 17. maj 2023.

OBLJETNICE: U prošlosedmičnoj analizi centralnih informativnih emisija RTV HB i Hayat TV kritikovana je prevelika fokusiranost obje televizije na priloge o obilježavanju obljetnica događaja iz skorije ili dalje prošlosti nauštrb informacija o dešavanjima u sadašnjici. U prošloj sedmici je rekord postavio Hayat, koji je čak 56% efektivne minutaže jednog od dnevnika posvetio obljetnicama stradanja. Već ove sedmice je taj rekord srušio RTV HB, koji je obilježavanju obljetnice blajburške tragedije, zatim godišnjice formiranja 110. brigade HVO-a te zločina nad 14 pripadnika HVO-a na lokalitetu Galica u ponedjeljak posvetio nevjerovatnih 60% dnevnika (ne uključujući najavu i odjavnu špicu). Kao što je naglašeno u prošlosedmičnoj analizi, ovdje nije riječ o kritici njegovanja kulture sjećanja, nego o zamjerci na nesrazmjeran nedostatak vijesti koje gledatelju donose informacije od značaja za svakodnevni život – kao što je npr. informacija kako Neretva ne prijeti poplavama, koja je za veliki broj gledatelja od krunske važnosti, a objavljena je tek u dvadeset i prvoj minuti tog dnevnika.

KULTURA HRVATSKOG NARODA U BiH: Iako bi se RTV HB-u moglo (i hoće) spočitati dosta odstupanja od standarda kojih bi se jedan javni servis općenito morao držati, to nije slučaj sa praćenjem kulture hrvatskog naroda u BiH. Zamišljen kao javni televizijski servis hrvatskog naroda, može se reći kako se u području kulture RTV HB prilično trudi ispuniti tu funkciju. U ovoj sedmici su tako gledateljima donijeli priloge o manifestaciji Hrvatsko proljeće središnje Bosne, mažoretkinjama u Kiseljaku, uspjesima učenika glazbene škole iz Livna, biskupijskom umjetničkom blagu, reviji tradicijskog ruha, monografiji o mjestu Dubravica kod Viteza te promocijama knjiga katoličko-humanističke tematike.

LOKALNE TEME: Iako za praćenje tema iz kulture – koje većinom dolaze iz dopisništava – RTV HB zaslužuje bodove, primjetno je kako su uz obilježavanje obljetnica to gotovo jedine vijesti koje dolaze sa lokalnog nivoa. Ni u ovoj sedmici, kao ni u prethodnim analizama, nema vijesti ni o kakvim problemima ili izazovima u lokalnim zajednicama, s izuzetkom priloga od utorka koji govori o odgodi vađenja krompira u Ljubuškom usljed obilnih padavina. Gledajući RTV HB dalo bi se zaključiti kako ljudi iz općina, gradova i kantona koji učestvuju u financiranju ove televizije nemaju nikakvih problema i kako im se ne dešava ništa što bi zahtijevalo reakciju vlasti.

Ocjena: 4

KOMPARATIVNA ANALIZA

Hayat i RTV HB su u dosta stvari medijski antipodi: Hayat je neskriveno namijenjen bošnjačkom a RTV HB hrvatskom gledateljstvu, Hayat favorizira donedavnu a RTV HB odnedavnu vlast, Hayat je privatni a RTV HB javni medij, tako da svako poređenje mora imati u vidu sve ove i još mnoge druge kontekste. Ono što im je, s druge strane, zajedničko jeste težnja da kod svoje publike imaju monopol na istinu.

Dok RTV HB sve vijesti vezane za rad novog saziva Vijeća ministara i Vlade Federacije BiH donosi sa entuzijazmom, Hayat ne propušta priliku da ih dočeka kritički. Slikovit primjer je sastanak foruma na visokom političkom nivou od srijede, sa kojeg je RTV HB izvještavao u potpunosti afirmativno, prenoseći isključivo optimistične poruke o predstojećem napretku BiH na putu ka EU, dok je Hayat stavio fokus na izvjesne smetnje na tom putu.

Jednako tako, u izvještavanju o posjeti člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Zagrebu i sastanku sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem Hayat je primat dao spornom pitanju odnosa Milanovića prema Miloradu Dodiku i njegovim secesionističkim težnjama, dok je RTV HB kao ono što je sporno u odnosima BiH i RH potencirao problem izbora Željka Komšića u Predsjedništvo BiH. Dalje, dok RTV HB pohvalno izvještava o dokumentima usvojenim na sjednici Vijeća ministara, Hayat skreće pažnju na probleme sa kojima će se ti dokumenti susresti u parlamentarnoj proceduri. Sve u svemu, ove dvije televizije oslikavaju dvije paralelne stvarnosti bez mnogo zajedničkih tačaka.

Posebna zamjerka na račun obje televizije se može iskazati u pogledu vijesti iz regije i svijeta. Iako je Hayat ove sedmice posvetio puno prostora aktuelnim izborima u Turskoj i pokoju minutu dešavanjima u Ukrajini, nijedna televizija nije pokazala ozbiljnu namjeru da gledateljima pruži presjeke zbivanja u regiji i svijetu, što bi televizije koje pretenduju da svojim gledateljima budu maltene jedini izvor informacija morale raditi. Gledajući isključivo centralne informativne emisije Hayata i/ili RTV HB-a ove sedmice ne biste znali da se u Srbiji dešavaju masovni protesti nezadovoljnih građana i da tamošnja vlast priprema nezapamćeni kontraprotest, ili da u Sudanu već sedmicama bjesni sukob.

 

Plus sedmice

HAYAT TV

Definitivno, plus sedmice je način na koji je Hayat pristupio praćenju izbora u Turskoj, donoseći argumente za i protiv oba glavna kandidata te racionalno kontekstualizirajući implikacije ishoda ovih izbora na Balkan i našu zemlju.

RTV HB

Kao plus sedmice kad su dnevnici RTV HB-a u pitanju izdvaja se ukupan dnevnik od četvrtka, 11. maja. U poređenju s drugim dnevnicima ove televizije, dnevnik od četvrtka je bio izuzetno sadržajan, dinamičan i kvalitetno izbalansiran – bile su tu aktuelne vijesti o sjednici Vijeća ministara, novim kadrovskim rješenjima u vlasti Federacije BiH, posjeti Denisa Bećirovića Zagrebu, zatim iscrpan tematski prilog o plinskim interkonekcijama, analiza o očekivanim efektima pojeftinjenja goriva, kao i prilozi o tradicionalnom hodu ljubavi povodom Majčinog dana, te o radu sa djecom koja pate od dijabetesa. Ukratko, moglo se vidjeti puno toga što bi se očekivalo od jednog dnevnika i nadati se da će ovakvi dnevnici u programu RTV HB-a biti češći.

Minus sedmice

HAYAT TV

Čini se kako je praksa da se vijesti o hapšenjima dužnosnika u Vijestima u 7 iz nekog razloga objavljuju na samom kraju emisije. Tako je bilo i u četvrtak kada je uhapšen bivši načelnik Općine Ilidža i aktuelni ambasador BiH u Maleziji Senaid Memić. Kao i u slučaju hapšenja načelnika Općine Stari Grad Ibrahima Hadžibajrića prošle sedmice, i vijest o Memićevom lišavanju slobode je emitirana prije odjavne špice, s tim što je – za razliku od Hadžibajrića – Memiću navedeno ime. U svakom slučaju, vijest o hapšenju ambasadora nije baš svakodnevna i vjerovatno zaslužuje veći stepen prioriteta od onog sa kojim je tretirana.

RTV HB

U pohvaljenom dnevniku od četvrtka, 11. maja, u prilogu o hodu ljubavi u dvadesetoj minuti emisije našla se jedna jako neprimjerena kvalifikacija, kada je ocijenjeno kako se „promiče kultura smrti umjesto kulture života“. Izjednačavanje zagovaranja prava na abortus sa promicanjem kulture smrti je opće mjesto desno orijentiranih medija i političara, ali tome ne bi trebalo biti mjesta na jednom javnom informativnom servisu.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

About The Author