FACE: „Face to face“, 22. februar
TIKANJE S MILETOM: Bahatost. Ova riječ najbolje odražava ponašanje Milorada Dodika u intervjuu sa Senadom Hadžifejzovićem. Ne zbog toga što je bio isprovociran pitanjima, nego što je to postao prepoznatljiv, a nekima i prihvatljiv način komuniciranja člana Predsjedništva BiH s novinarima. Nejasno je, međutim, zašto je Hadžifejzović pristao na „tikanje“ i zašto sagovornika zove nadimkom – Mile. To je oznaka prisnog odnosa sa sagovornikom ili pak nedovoljnog poštovanja. Prisnosti između političara i novinara ne bi trebalo biti. Norme medijske komunikacije podrazumijevaju persiranje sagovornika. Od te norme ne treba odstupati u TV intervjuu s predstavnikom najviše državne institucije niti pristajati na njegov stil komuniciranja.
STUDIJ U ĆUMEZU: Paddy Ashdown je mešetar i zlotvor. Ovako nekadašnjeg i usto pokojnog visokog predstavnika za BiH naziva njen član Predsjedništva. Evo još nekih Dodikovih izjava i fraza izgovorenih tokom intervjua: Pričate gluposti; Matthew Palmer je niže pozicionirani službenik State Departmenta koji nije u poziciji ostvariti svoje prijetnje; Ustavni sud je okupacioni sud; Ja sam na vrijeme završio fakultet, nisam ko ovi sad što ga završavaju po nekim ćumezima. Zamislite kako je bilo moćno u to vrijeme otići iz ovog sela u Beograd na studij, dijete seljaka, pa kad sam se vratio, ljudi su me prepoznali i izabrali na funkciju izvršnog odbora, odnosno današnjeg načelnika opštine.
DVA NA JEDAN: U jednom momentu Hadžifejzović je konstatovao da se njih dvojica previše smiju u ovako ozbiljnoj situaciji, misleći na političku krizu u BiH, ali su razgovor nastavili u istom stilu. Ironično se smijući, Dodik pita – zar neko od Bošnjaka može povjerovati u ozbiljnost Bakira Izetbegovića. Pritom je mislio na priču o ugroženosti teritorijalnog integriteta države. Aludirajući na to da Izetbegović nije član Predsjedništva i propitujući njihove međusobne odnose (ti nabacuješ loptu Bakiru, a Bakir tebi), novinar je pitao ko je Bakir Izetbegović. Dodikovu priču o tome kako se Šefik Džaferović i Željko Komšić drže zajedno, novinar je efektno poentirao – dva na jedan. A kad ste Vi s Čovićem, to je dva protiv jednog. Na Dodikov upit da mu navede primjer kada su on i Čović uradili bilo šta protiv BiH, Hadžifejzović je spomenuo Ustavni sud.
RTRS: „Aktuelno“, 24. februar
ČETIRI NOVINARA I JEDAN POLITIČAR: Kada se u TV studiju za istim stolom nađu četiri novinara u ulozi intervjuera i jedan visokopozicionirani političar u ulozi ispitanika, slijedi mnoštvo pitanja, žustra diskusija, brze reakcije, konkretna potpitanja. Tako bi trebalo biti. To je ono što gledalac očekuje od panel-intervjua. Ali, od toga ništa u emisiji u kojoj je gostovao Milorad Dodik. Od četiri novinara – Marijane Đurđević, novinarke RTRS-a, Davora Stankovića, urednika informativnog programa Alternativne televizije, Darka Gavrilovića, šefa dopisništva SRNA-e u Banjoj Luci, i Dejana Šajinovića, novinara Nezavisnih novina – jedina zanimljiva pitanja u emisiji postavio je posljednji navedeni. Smatrate li da se pričom o referendumu dižu političke tenzije? Kada će se ova kriza završiti? Dok se stanje stabilizuje, hoće li ljudi otići iz svih dijelova BiH i Balkana?
RAZBIJANJE MONOLOGA: Dodiku se Šajinovićeva pitanja nisu svidjela, pa mu kod nekih nije dozvolio ni da ih završi. Optužio ga je i za to da okrivljuje samo političare za loše stanje. Novinar je odgovorio da su i stranci, mediji i javnost dijelom odgovorni, ali da se permanentno stvaraju političke krize. Takođe, ukazao je i na problem nepostojanja domaćih banaka jer su one i u RS-u, kao i drugim dijelovima BiH, prodane strancima. Na koji način ste mislili riješiti upravljanje javnim preduzećima – pitao je Šajinović, ukazujući da je to ostalo nerazjašnjeno. Nakon priče o Odluci Ustavnog suda BiH kojom je ukinut član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a, te najavljene borbe protiv provođenja ove Odluke, Šajinović je pitao hoće li se HDZ pridružiti inicijativi iz RS-a za predlaganje novog zakona. Podsjetio je i na to da u BiH već dvije godine nije usvojen nijedan zakon na nivou države. Na Dodikov odgovor kako to samo pokazuje da država ne funkcioniše, novinar je primijetio da to ipak nije dobro i da je za političke dogovore bitna i vještina pregovaranja. Naime, Dodikova argumentacija temeljila se uglavnom na nespremnosti Bošnjaka za dogovor i nemogućnosti funkcionisanja BiH kao države.
KAD NOVINARI ŠUTE: Na verbalni napad na novinara BN Televizije Vladimira Kovačevića osvrnuo se opet samo Šajinović, ukazujući i na proturječnosti u Dodikovoj retorici. Na konferenciji ste rekli kako treba razgovarati, podsjetio je Šajinović, a poslije ste grubo odgovorili kolegi Kovačeviću. Preciznije, na nedavnoj konferenciji Izvršnog komiteta SNSD-a Kovačević je pitao Dodika hoće li ostati dosljedan u blokiranju institucija BiH, podsjećajući ga na višegodišnje prijetnje blokadama. Nakon toga, Dodik ga je nazvao instrumentom „bošnjačke, bosanske i muslimanske politike”. Ostali novinari u studiju nisu osjetili potrebu pitati lidera SNSD-a bilo šta o posljednjem verbalnom napadu na kolegu koji je 2018. brutalno pretučen. Ni ovaj intervju nije prošao bez neprimjerene terminologije, pa je Albance Dodik nazvao Šiptarima, a Bošnjake muslimanima.
ZAKLJUČAK: Dodik ni ovaj put na intervju nije došao u Sarajevo. Hadžifejzović je otišao u Banju Luku. Možda je to putovanje i nešto manja dostupnost Dodika razlog zašto je intervju trajao gotovo dva sata. Predugo. Tema za razgovor je bilo: koncesije za izgradnju ruskog gasovoda kroz RS, najavljene sankcije za Dodika, protivljenje posjeti crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića BiH i druge. Ipak, sve te teme, a ni Dodikovi odgovori nisu bili toliko neočekivani ni dramatični da bi intervju trajao gotovo dva sata. Dodik se pojavio i u „Aktuelnom“ RTRS-a, ali pristup je bio sasvim drugačiji. Emisija sa čak četiri novinara u ulozi intervjuera nije ispunila novinarsku svrhu. Umjesto kao aktivni ispitivači, tri novinara su se ponašala kao pasivni slušaoci, bez potpitanja, bez intervencija, bez traženja pojašnjenja.
