Objavom godišnjeg izvještaja o zločinima iz mržnje na današnji Međunarodni dan tolerancije, OSCE-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) naglašava potrebu evidentiranja zločina iz mržnje kako bi se osiguralo da žrtve budu prepoznate i dobiju podršku koja ima tako hitno treba.
Iza svakog zločina iz mržnje stoji bolna i često traumatična priča o fizičkim i psihološkim traumama, strahu i prijetnji. Žrtve zločina iz mržnje ciljane su prema osobama koje su svojstvene njihovom identitetu.
Evidentiranje takvih zločina i pružanje podrške pogođenim osobama stoga je ključno za sigurnost pojedinačnih žrtava, njihovih zajednica i društva u cjelini, smatraju u OSCE-u.
Danas objavljeni podaci pokazuju da u mnogim zemljama postoje mehanizmi za bilježenje i prikupljanje sveobuhvatnih podataka o zločinima iz mržnje.
Međutim, velik broj ne pruža policiji i tužiteljima alate i znanje koji su im potrebni za prepoznavanje, evidentiranje i učinkovitu istragu takvih krivičnih djela, što žrtvama zločina iz mržnje često oduzima mogućnost pristupa prijeko potrebnoj specijalističkoj podršci.
Skup podataka ODIHR-a o zločinima iz mržnje najveći je takve vrste na svijetu i prikuplja informacije iz službenih izvora i iz izvora civilnog društva.
Ukupno 39 država OSCE-a prijavilo je ODIHR-u službene podatke o zločinima iz mržnje za 2019. godinu, uključujući 25 država koje su dale podatke klasificirane prema motivaciji za pristranost.
Skup podataka uključuje rekordni broj od 3.207 statističkih i 3.757 deskriptivnih slučajeva zločina iz mržnje koje je prijavilo civilno društvo, što znači da je najmanje 4.621 žrtva zločina iz mržnje.
Ne postoje dvije slične žrtve zločina iz mržnje, zbog čega se podrška žrtvama mora prilagoditi njihovim individualnim potrebama. To može uključivati policijsku zaštitu, psihosocijalnu podršku, praktičnu pomoć i informacije o krivičnom postupku.
Pružanje takve podrške također osnažuje žrtve da igraju značajnu ulogu u istrazi i procesuiranju zločina iz mržnje. Pored toga, one se moraju tretirati s poštovanjem kako bi se spriječila daljnju šteta i pomoglo u dugotrajnom oporavku.
ODIHR nudi zemljama širom regije OSCE-a niz alata koji im pomažu u pružanju podrške žrtvama zločina iz mržnje, poboljšanju praćenja i evidentiranja zločina iz mržnje i jačanju saradnje s civilnim društvom.
Bosna i Hercegovina je ODIHR-u prijavila podatke o zločinima iz mržnje, a tri krivična zakona koja se primjenjuju u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Distriktu Brčko sadrže identične ili vrlo slične odredbe o zločinima iz mržnje.
Podatke o zločinima iz mržnje osiguravaju ministarstva unutrašnjih poslova, ali institucionalni sistem za evidentiranje i prikupljanje podataka nije uspostavljen, a ankete o viktimizaciji nisu provedene.
Prošle godine evidentirano je 19 krivičnih djela iz mržnje, procesuirano je 12 slučajeva, a u devet slučajeva određena je kazna.
Krivična djela iz mržnje počinjena su zbog rasizama i ksenofobije, pristranosti prema muslimanima, pristranosti prema pripadnicima drugih religija (uključujući krivična djela s pristranošću prema pravoslavnim kršćanima) i seksualne orijentacije.
ODIHR je primijetio da Bosna i Hercegovina nije izvještavala o slučajevima zločina iz mržnje odvojeno od slučajeva govora mržnje.
Tokom naredna tri dana, nalazi podataka iz 2019. godine bit će predstavljeni na godišnjem sastanku službenih predstavnika iz cijele regije OSCE-a odgovornih za prijavljivanje podataka o zločinima iz mržnje ODIHR-u. Zbog pandemije Covid-19, sastanak će se prvi put održati online.
Izvor: OSCE
