RTRS: Sve im se pomiješalo u glavi
6.april 2026. – 12. april 2026.
RETROGRADNE PROGRESIVNE SNAGE: Režime na koje se ugleda vlast Milorada Dodika RTRS opisuje kao “suverenističke” snage koje su započele promjene koje su, kako je rečeno u dnevniku od ponedjeljka, “globalne i trajne”. Nasuprot njih se nalaze “progresivne ideologije” i “retrogradne neoliberalne koncepcije”. Vrijedi obratiti pažnju na ovaj komični paradoks u kojem su određene ideologije u isto vrijeme i progresivne i retrogradne, a za kompletno shvatanje razmjera ideološke konfuzije u kojoj se nalazi svjetonazor RTRS treba pogledati prilog o izborima u Mađarskoj iz dnevnika od subote u kojem se konstatuje kako spomenute progresivne ideologije “Evropsku uniju, prvobitno organizovanu na hrišćanskim temeljima, drže u ropstvu”. Evropska unija je organizacija zasnovana na spoju liberalne demokratije, socijalne tržišne ekonomije i integrativnog internacionalizma. “Hrišćanski temelji” EU se mogu eventualno tražiti u kršćansko-demokratskim strankama i političarima koji su se zalagali za ujedinjenje, ali EU nije “organizovana na hrišćanskim temeljima” nego na temeljima liberalne demokratije, pacifizma i internacionalizma, upravo suprotno vrijednostima “suverenista” i “njihovih globalnih i trajnih promjena” koje promoviše RTRS a savremena politička teorija ih opisuje kao “oligarho-fašizam”.
BEZ ANKETA, MOLIMO: Vjerovatno najvažniji izbori za “suvereniste” širom svijeta održani su u nedjelju u Mađarskoj, a RTRS je u sedmici koja im je prethodila svakodnevno emitirala priloge koji naglašavaju važnost pobjede Viktora Orbana. U njima su se spominjale i poruke podrške koje su Orbanu slali predstavnici RS i Srbije, zatim podrška administracije Donalda Trumpa, kao i ona koju je uputio Kremlj, a brojni analitičari su objašnjavali značaj izbora u Mađarskoj za sudbinu i stabilnost EU. Jedino što nismo čuli bili su rezultati predizbornih anketa koje su predviđale Orbanov poraz.
MIRKO I SLAVKO U MUP RS: “Građani u panici bježe. Nakon što su dobili poziv o napadu, policija Republike Srpske se uključuje u spasavanje građana i hapšenje i eliminaciju napadača. Napadači ne odustaju, već pucaju i na pripadnike žandarmerije. Ali dobro organizovanom akcijom u sposobnošću pripadnika MUP-a Republike Srpske, teroristi nisu uspjeli u svojoj namjeri.” Ove rečenice su u dnevniku RTRS od ponedjeljka pratile snimke pokazne vježbe MUP RS, a u kombinaciji sa kadrovima policajaca koji se prevrću po ulicama Banje Luke ova je naracija ostavila tako komičan dojam koji se može porediti jedino sa “mirko-pazi-metak” stripovima iz nekih drugih vremena.
PONOVO ZIJAD: U istom dnevniku je emitiran i prilog o uvođenju novog sistema nadzora na granicama EU, koji je počeo riječima “Evropska unija priprema se za potpunu primjenu sistema ulaska i izlaska od petka 10. aprila na svim graničnim prelazima” a završio sa “i tako će biti sve dok federalni ekspert Zijad Krnjić ne promijeni mišljenje ili vlada Federacije ne promijeni svog eksperta u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje”. Rezultat je to spajanja dvije odvojene teme u jednu priču koja ima za cilj jačanje određenog narativa, pa se možemo nadati kako će – prema onome što možemo zaključiti iz priloga RTRS – gospodin Krnjić pokazati razumijevanje i ukinuti europski sistem nadzora granice.
PRESUDE KOJE SE NE SPOMINJU: U ovih rekordnih pet izdvojenih stavki se jednostavno mora naći i ona koja govori o vijestima koje je RTRS prešutjela svom gledateljstvu, a među njima su se ove sedmice našle dvije uistinu krupne novosti. Naime, u četvrtak je Viši privredni sud u Banjoj Luci u drugom stepenu presudio kako je RTRS dužan BHRT-u isplatiti 5.4 miliona KM duga, a dan poslije je Europski sud za ljudska prava odbio zahtjev Milorada Dodika za zaustavljanje primjene sudskih odluka na osnovu kojih mu je oduzet mandat predsjednika RS. O ovome gledatelji RTRS nisu obaviješteni.
Ocjena: 1
BNTV: Loše upravljanje aerodromima
6.april 2026. – 12. april 2026.
SOCIJALNA KARTA: U ponedjeljak je u dnevniku BNTV rečeno kako “Vlada nije izradila socijalnu kartu stanovništva ni osam mjeseci od usvajanja zakona”. Kritika vlasti je jedna od glavnih obilježja izvještavanja BNTV, ali u ovome konkretnom slučaju je riječ o krajnje diskutabilnoj kritici budući da je izrada socijalne karte kompleksna aktivnost i dugotrajan proces koji podrazumijeva brojne i obimne aktivnosti za koje je potrebno puno više vremena od osam mjeseci. Ako i prihvatimo kao argument to da je aktivnostima na izradi socijalne karte entiteta trebalo pristupiti puno ranije, za kritiku kako posao nije urađen za osam mjeseci može se reći da je izuzetno tendenciozna.
KANCELARIJA ZA MEĐUNARODNU SARADNJU: U drugom kritičkom prilogu usmjerenom prema vlastima RS, BNTV je u utorak postavila pitanje opravdanosti uspostavljanja Kancelarije za međunarodnu saradnju RS na čijem će se čelu nalaziti bivša v.d. predsjednika RS Ana Trišić Babić. Ova kancelarija ima nadležnosti koje se preklapaju sa postojećim entitetskim ministarstvom za EU integracije i međunarodnu saradnju kojem je nedavno povećan budžet. Sagovornica u prilogu je bila i opoziciona političarka Jelena Trivić koja osnivanje novog tijela vidi kao “uhljebljenje” Dodikove najbliže saradnice. Vjerovatno bi prilog bio efektniji da su makar okvirno izračunate i finansijske implikacije uspostavljanja ove kancelarije, ali vjerovatno ima vremena i za to.
AERODROMI RS: Aerodromi Republike Srpske su i uz obilne subvencije prošlu godinu okončali u minusu od skoro milion maraka. Ovaj manjak je za 146,000 KM veći od onog iz godine ranije, iako je za subvencioniranje aerodroma izdvojeno 2,6 miliona KM, o čemu smo slušali u dnevniku BNTV od petka. Naročito je istaknut problem poslovne kulture javnih preduzeća u kojoj se “podrazumijeva da je gubitak normalna stvar” i gdje nema odgovornosti za loše poslovanje. Za ilustraciju lošeg upravljanja aerodromima u RS je poslužio primjer Tuzle u FBiH “koja je manji grad od Banje Luke ali ima veći aerodrom i bolju povezanost sa gradovima Evrope”. U svakom slučaju, riječ je o kvalitetnom prilogu sa zadovoljenom informativnom funkcijom ali i funkcijom zaštite javnog interesa u situaciji u kojoj se sličan prilog nikad neće naći u emisiji javnog medija.
INFILTRACIJA MLADIH U SISTEM: Od javnog interesa je svakako i tema koju je BNTV dodirnula u dnevniku od subote, a tiče se “infiltracije mladih u sistem” i odsustvo njihovog bunta. Nemoguće je u manje od četiri minute koliko je trajao prilog ovu temu obraditi iz svih uglova iz kojih je to potrebno učiniti, ali je to vrijeme i više nego dobro iskorišteno da se postavi pitanje pasivnosti mladih u našem društvu i razmotre neki uzroci takvog stanja. Činjenica je da su mladi danas sve skloniji opredjeljivanju za pristup spomenutom “infiltracijom u sistem”, u kojem prihvataju sve mane društva u zamjenu za vlastiti komfor, te da društvo na neki način tjera mlade da budu pasivni. Navedeni su neki mehanizmi kojima političke stranke vrbuju mlade, od kupovine njihove naklonosti putovanjima pa sve do zapošljavanja, a spomenuto je i kako je briga za mlade samo deklarativna. Riječ je o temi koja je ovim prilogom samo površno zagrebana, ali od nečega se mora krenuti.
Ocjena: 9
KOMPARATIVNA ANALIZA
Dolazak sina američkog predsjednika u Banju Luku bila je tema koja je obilježila izvještavanje RTRS ove sedmice. Iako Donald Trump mlađi nema zvaničnu funkciju u američkoj administraciji, njegovu je posjetu javna televizija opisala kao historijsku, budući da je riječ o “važnoj političkoj ličnosti” koja će donijeti brojne investicije. Za RTRS nije bilo ništa sporno u činjenici da je riječ o privatnoj posjeti i de facto paralelnoj diplomatiji bez institucionalne osnove, nije spomenuto kako je Trump Jr. osoba čije pojavljivanje možete platiti, a izostavljeno je i distanciranje američke ambasade u BiH od ove posjete.
S druge strane, BNTV je jasno naglasila kako je Trump mlađi boravio u privatnoj posjeti, te je akcent stavljen na korištenje javnih resursa u organizaciji i obezbjeđenju događaja privatne prirode. “Koliko je koštala privatna posjeta sina aktuelnog predsjednika SAD sinu bivšeg predsjednika Republike Srpske nije poznato, ali se vjeruje da je sve plaćeno novcem građana Republike Srpske”, rečeno je na kraju udarnog priloga na BNTV nakon kojeg je u jasnom kontrapunktu emitiran prilog o sastanku opozicionog lidera Draška Stanivukovića sa ruskim ambasadorom.
Druga zanimljiva situacija sa Stanivukovićem i vlastima RS zabilježena je u četvrtak na svečanom otvaranju mosta u banjalučkom naselju Česma. Izgradnju ovog mosta su privele kraju republičke vlasti, nakon što one gradske nisu to bile u stanju iz razloga koje svaka strana predstavlja na svoj način. RTRS je naglasila kako grad nije obezbijedio novac za lokalne puteve, te zasluge za završetak pripisale Miloradu Dodiku i SNSD-u, ali nije spomenula kako gradonačelnik Stanivuković nije bio pozvan na zvaničnu ceremoniju otvaranja.
O ovome je BNTV izvijestila kako je Stanivuković održao zasebnu konferenciju za medije i prenijela njegove optužbe da se “RS institucionalno pretvara u stranačku tvorevinu jedne stranke”. Ono što je obilježilo izvještavanje obje televizije jeste to da je sam most i njegov značaj za građane potpuno ostao u sjeni političkih obračuna.
Za kraj, zanimljivi su i uglovi izvještavanju dvije televizije o problemima sa kojima se suočava vodovodno preduzeće u Bijeljini. U četvrtak je RTRS donijela prilog u kojem se naglasak stavlja na tešku situaciju u kojoj se nalaze radnici ovog preduzeća koje od gradske uprave potražuje 550,000 KM koje su im namijenjene rebalansom prošlogodišnjeg budžeta. Navedeno je i kako su radnici u martu primili januarsku platu, kako skupština grada planira povećanje cijene vode, te kako gradonačelnik ne odgovara na pitanje o uplati neisplaćenih sredstava.
Međutim, u dnevniku BNTV se kaže kako skupština ne dozvoljava povećanje cijene vode “pod lažnim plaštom brige za budžet građana”, te se spominje i kako je trenutno teško stanje posljedica “suludih kredita… …koje preduzeće nije moglo da podnese”. Dakle, dok RTRS proziva i napada gradonačelnika, BNTV spominje greške iz perioda prije njegovog mandata. Kao i obično kada su ovakve teme u pitanju, gledajući samo jednu stranu je teško dokučiti kompletnu sliku stvari, ali je puno toga jasnije ako vidimo koja strana u izvještavanju više koristi emocionalni ugao. Dok BNTV govori o brojkama, RTRS koristi projiciranu solidarnost sa radnicima kako bi stvorila platformu za napad na opozicionog gradonačelnika.
Plus sedmice
RTRS
I ove sedmice se može reći kako je blok međunarodnih vijesti kvalitetno balansiran i odražava višestruke perspektive. Kao plus bi se moglo izdvojiti i izvještavanje o pitanju odlaganja nuklearnog otpada na lokalitetu Trgovska gora, o čemu je RTRS profesionalno govorila u srijedu i četvrtak.
BNTV
Kad su dnevnici BNTV u pitanju, ovosedmični plus se može dodijeliti prilogu iz dnevnika od srijede koji je govorio o sve učestalijoj pojavi samodijagnoziranja bolesti i liječenja uz pomoć interneta. Čak 73,5% pacijenata prije posjeta ljekaru pretražuje simptome na internetu, što može dovesti do pogrešnog ili neblagovremenog tretmana, a selektivan izbor informacija često vodi ka pogrešnim zaključcima – baš kao i kad je u pitanju rad medija, što u ovom primjeru nije slučaj.
Minus sedmice
RTRS
U subotu je u okviru priloga posvećenog izborima u Mađarskoj naglašeno kako su “i Evropa i Amerika zagledani u Budimpeštu” pitajući se hoće li Viktor Orban “ostati istovremeno i simbol, ali i ozbiljna brana u borbi protiv ilegalnih migracija”. U tom prilogu se našla i konstatacija kako je i dalje živa balkanska ruta migracija što pokazuje “i niz slučajeva posljednjih mjeseci na graničnim rijekama gdje je bilo prevrtanja čamaca i privođenja osoba koje su nelegalno pokušale da pređu granicu Hrvatske i uđu u EU”. Ako znamo da je humanost jedan od temeljnih principa etičnog novinarstva, jasno je koliko je RTRS daleko od njih kad svjesno propušta spomenuti ono što je pratilo navedeno “prevrtanje čamaca i privođenja osoba”, a riječ je o gubitku ljudskih života.
BNTV
Budući da je prošle sedmice BNTV proslavila 28. rođendan u ovoj analizi nećemo cjepidlačiti sa nekoliko sitnijih propusta koji su se mogli primijetiti. Štaviše, kao propust se može navesti i da se u rođendanskom prilogu emitiranom u nedjelju možda i nije dovoljno naglasio informativni značaj ove televizije za društvo, pogotovo u sedmici kada je javna televizija gledateljima svjesno zatajila brojne relevantne vijesti.
