Prognani u Latviju od invazije na Ukrajinu, ruski slobodni mediji postavili su svoju misiju pružanja nezavisnih informacija milionima svojih sunarodnjaka koji su podvrgnuti propagandi Kremlja.

Moskva pokušava blokirati ono što smatra disidentskim stranicama s vijestima na internetu i ograničila je pristup najpopularnijim stranicama društvenih medija.

– Oni koji kontroliraju informacije, kontroliraju situaciju – rekao je Tikhon Dzyadko, glavni urednik nezavisnog ruskog TV kanala Dozhd, sada sa sjedištem u Rigi.

Kazao je kako je cilj kanala omogućiti ljudima pristup “pravim informacijama o onome što se događa, a ne ovoj propagandi koju šire ruske TV stanice”.

Srećom, “iz Rusije je moguće dobiti informacije putem interneta, društvenih medija. Digitalna željezna zavjesa nije dovoljno jaka”, rekao je Dzyadko.

Dozhd, što na ruskom znači kiša, obustavio je rad početkom marta nakon što su vlasti blokirale njegovo emitiranje, koje je sadržavalo kritičko izvještavanje o sukobu u Ukrajini.

Moskva je također uvela zatvorske kazne za širenje “lažnih vijesti” o ruskoj vojsci i ratu.

– Tamo je postalo nemoguće raditi. Jer čak i za nazivanje rata “ratom”, mogli smo dobiti do 15 godina zatvora – rekao je Dzyadko.

Latvijska vlada im je ponudila da otvore kancelariju u Rigi i do sredine jula njihove su službe ponovno počele raditi.

Nekoliko drugih redakcija također je našlo utočište u glavnom gradu Latvije, uključujući Novaya Gazeta Europe i moskovski ogranak Deutsche Wellea. Grad je također ugostio nezavisnu informativnu web stranicu Meduza od 2014. godine.

Oko 300 ruskih opozicionih novinara preselilo se u tu baltičku državu od februara, prema novinarki Dozhd Valeriji Ratnikovoj koja je dodala da su u danima nakon invazije “vidjeli da se broj gledatelja povećao”.

– Vjerujem da postoje hiljade, čak milioni koji nas trebaju. I to nije samo naša bivša publika… S vremenom će mnogi ljudi početi sumnjati – rekla je za AFP.

Latvija, zemlja u kojoj živi ruska manjina i čini 30 posto stanovništva, također je zabranila sve TV kanale sa sjedištem u Rusiji zbog propagande, ratnog huškanja ocijenivši ih prijetnjom nacionalnoj sigurnosti.

Ostali novinari, umjetnici i opozicioni aktivisti iz Bjelorusije i Rusije pronašli su sigurnost u susjednim baltičkim državama, Estoniji i Litvanija.

Kirill Martynov, zamjenik glavnog urednika Novaya Gazete, glavnog oslonca istraživačkog novinarstva u Rusiji, otišao je u martu s prijenosnim računarom kao jedinom prtljagom i planom objavljivanja nezavisnih vijesti iz inostranstva. Novaya Gazeta je od tada zabranjena u Rusiji.

– Bili smo snažno protiv rata i još uvijek smo protiv rata, iako je previše opasno za ljude da to kažu naglas iz Rusije. I zato oni gone naše kolege u Rusiji – rekao je za AFP.

U Rigi je Martynov zajedno s drugima u egzilu osnovao Novaya Gazeta Europe. U maju su štampali svoj prvi broj, na latvijskom i ruskom jeziku, a novine iz cijelog svijeta solidarno su objavljivale njihove članke.

Objavili su sljedeće priče na internetu, dijeleći ih putem društvenih medija, uključujući YouTube, Telegram i Twitter.

– Dezinformacije su jedan od razloga zašto je ovaj rat počeo i zašto ovaj rat još uvijek traje – zaključio je.

Izvor: AFP