Prije 50 godina ‘rodio’ se internet

Dok se slijetanje na Mjesec prikazivalo uživo na TV-u, jedva da je iko primijetio historijski događaj rađanja interneta

Prije 50 godina ‘rodio’ se internet
Foto: Network World.com

Teško da je iko i primijetio taj historijski trenutak 29. oktobra 1969. godine i sama zabilješka u dnevniku jednog studenta informatike ne zvuči previše spektakularno “Razgovarano sa SRI – od hosta do hosta”. Međutim, ta veza između dva računara sa Univerziteta u Kaliforniji je bio trenutak rađanja interneta.

Slijetanje na mjesec prije 50 godina zasjenio je sve druge događaje u historijskoj retrospektivi revolucionarnih tehničkih dostignuća te 1969. godine, ali te godine rođen je i internet. Tog 29. oktobra uspostavljena je prva internet veza, a ako se sagleda ekonomski i politički uticaj Interneta, on bi trebao biti čak i veći od pobjede Sjedinjenih Američkih Država u utrci do Mjeseca.

Početak interneta počeo je rušenjem. Tada je student informatike Charles S. Kline pokušao poslati poruku s računara na Univerzitetu Kalifornija u Los Angelesu (UCLA) računaru koji je udaljen više od 500 kilometara na istraživačkom institutu Stanford (SRI).

Zapravo je Kline želio prenijeti riječ “Login”, ali, nakon samo dva slova se srušio sistem. Sat vremena kasnije se mogla kompletna poruka prenijeti. Do tada su samo računari istog tipa mogli međusobno komunicirati.

– Prije 50 godina je prvi put uspjelo to da računari s različitim operativnim sistemima mogu razmjenjivati informacije – kazao je profesor Christoph Meinel, naučni direktor Instituta Hasso Plattner (HPI) u Potsdamu, navodeći historijski značaj tog čina.

Dok se slijetanje na Mjesec prikazivalo uživo na TV-u, jedva da je iko primijetio historijski događaj na UCLA-u, čak ni naučnici koji su bili uključeni nisu bili svjesni dalekosežnog značaja.

– Znali smo da razvijamo važnu novu tehnologiju od koje očekujemo da će biti od koristi jednom djelu populacije, ali nismo imali pojma koliko je to bio značajan događaj – izjavio je kasnije Klineov pretpostavljeni Leonard Kleinrock.

Potrebne su bile godine da internet prodre u svakodnevnicu ljudi. Kada su 1971. godine korisnici prvi put mogli slati poruke u e-mail formi, mreža Advanced Research Projects Agency Network (Arpanet) je imala samo 15 čvorišta. Dvije godine poslije uspostavljene su prve veze s računarima izvan SAD-a, u Oslu i Londonu.

Trebalo je još deset godina da bi se postigla važna tačka dostignuća u historiji interneta kako bi se poboljšala kvaliteta povezivanja podataka. Te 1983. godine uveden je TCP/IP protokol kojim se, po principu, podaci prenose i danas.

Po ovoj metodi se poruke najprije podjele u male pakete, a zatim se samostalno jedna od druge prenose u mreži i ponovno sastavljaju kod primaoca. Osnovni razvojni rad na TCP/IP protokolu obavili su američki naučnici Robert Kahn i Vint Cerf.

Zahtjevi vojske su također igrali ulogu u dizajniranju mreže. Ministarstvo odbrane SAD-a je htjelo mrežu koja može izdržati i velike padove nakon neprijateljskih napada.

Međutim, profesor Meinel iz HPI smatra da je vojni aspekt u razvoju interneta precijenjen. No razvoj se nalazio u Defense Advanced Research Projects Agency (Darpa), koja je bila podređena američkom Ministarstvu odbrane.

Činjenica da su naučnici, a ne vojska, definirali karakteristike interneta, se može vidjeti i iz ozbiljnog nedostatka koji ga muči sve do danas. U protokolu gotovo da nema ugrađenih sigurnosnih funkcija, “ustvari, postoji pretpostavka da svi vjeruju svima na internetu”, rekao je Grant Blank iz britanskog Oxford Internet Instituta za magazin New Scientist.

Ova urođena mana olakšava kriminal i špijunažu, ali i kampanje dezinformiranja i govor mržnje na internetu.

Do početka 1990-ih, presudni impulsi za razvoj interneta dolazili su uglavnom iz SAD-a. Međutim, prva internet aplikacija “ubitačna aplikacija”, World Wide Web, izmišljena je u Evropi.

Britanski naučnik Tim Berners-Lee je 1991. godine radio na konceptima za transnacionalno i nekomplicirano razmjenjivanje podataka na Evropskom istraživačkom centru Cern, a Meinel se prisjetio da su “prve verzije WWW-a tada i dalje koristile kompliciranim komandama”.

To se promijenilo 1994. godine kada se pojavio prvi Mosaic pretraživač s grafičkom površinom. Od ovog trenutka je bio dovoljan klik miša da bi se osiguralo da su potrebne naredbe pokrenute ispravnim redoslijedom u pozadini.

Sa browserom su se onda mogle kompanije poput Googlea i Facebooka pretvoriti u mega-korporacije. Trend se intenzivirao s mobilnim internetom.

Izvor: N1 BiH

About The Author