Platforma za komunikaciju Telegram morat će da proslijedi IP adrese i brojeve telefona korisnika vlastima, koje su za to osigurale sudske naloge i druge potrebne dokumente, kažu iz ove firme.
Promjena politike kompanije „trebalo bi da obeshrabri kriminalce”, saopćio je direktor i osnivač Pavel Durov u objavi na toj platformi.
– Dok 99,99 posto korisnika Telegrama nije nikako povezano s kriminalom, 0,01 posto ljudi koji su umiješani u nelegalne aktivnosti stvaraju lošu sliku za cijelu platformu i dovode u rizik interese gotovo milijardu naših korisnika – dodao je Durov.
Ovim potezom napravio je značajan zaokret pošto ga je francuska policija uhapsila prošlog mjeseca na aerodromu sjeverno od Pariza. U danima posle toga, tužilaštvo ga je optužilo da je omogućio kriminalne aktivnosti uz pomoć platforme.
Optužen je za učestvovanje u širenju fotografija maltretiranja djece i trgovini drogom, kao i zbog odbijanja da sarađuje u istrazi.
Rus je odbacio te navode i ubrzo je kritizirao francuske vlasti poslije hapšenja, navodeći da je „iznenađujuće” i „pogrešno” što ga smatraju odgovornim za zločine koje su počinile treće strane koristeći Telegram.
Kritičari te platforme tvrde da je ona postala utočište za širenje lažnih informacija, dječju pornografiju i sadržaj povezan sa mučenjem djelom i zbog toga što je dozvoljeno da grupe na Telegramu imaju i do 200.000 članova.
Vhatsup, platforma za komunikaciju američke kompanije Meta, ograničila je taj broj na 1.000.
Telegram je u augustu ove godine optužen da su krajnje desničarski kanali na toj aplikaciji doprinijeli povećanju nasilja u engleskim gradovima.
Ukrajina je prošle sedmice zabranila korištenje platforme na uređajima u vlasništvu države, kako bi se smanjila prijetnja od Rusije.
Hapšenje 39-godišnjeg osnivača i direktora izazvalo je polemiku o budućnosti slobode govora na internetu. Posle toga, mnogi su počeli da preispituju da li je Telegram siguran za političke disidente, kaže John Scott-Railton, stariji istraživač Građanske laboratorije Univerziteta u Torontu.
Promjena politike je u nekim zajednicama dovela do velikog opreza, dodaje.
– Telegram se predstavlja kao platforma koja odolijeva zahtjevima države i koja privlači ljude koji žele da osjećaju slobodu da podijele političke stavove u zemljama poput Rusije, Bjelorusije ili na Bliskom istoku. Mnogi sada preispituju objavu Telegrama sa glavnim pitanjem: Da li ovo znači da će platforma početi da sarađuje sa represivnim režimima – ističe stručnjak.
Iz kompanije nisu objavili na koji način će odgovarati na zahtjeve takvih režima, dodaje.
Stručnjaci za sigurnost na internetu ukazuju da je Telegram i ranije uklanjao neke grupe i da ima daleko slabiji sistem moderiranja ekstremističkog i ilegalnog sadržaja od drugih, konkurentnih društvenih platformi i aplikacija za dopisivanje.
Prije najnovije promjene, Telegram je vlastima pružao samo informacije o osumnjičenima za terorizam, navode iz kompanije 404 Medija koja se bavi sigurnošću na internetu.
Izvor: BBC
