Kad su neki dan Mitcha McConnella, senatora iz Kentuckyja i čelnika republikanske konferencije u američkom Senatu, novinari pitali hoće li se kandidirati na izborima 2026. godine, nije ništa odgovorio. Razlog šutnji bila je trenutna pogubljenost, senator se naprosto zamrznuo, nije reagirao tridesetak sekundi i činilo se da ne zna gdje je niti da razumije što ga pitaju. McConnell bi, naime, ovog februara trebao napuniti 82 godine. Pohvalan je njegov optimizam, to što ne posustaje, već se i dalje osjeća sposobnim za vrlo zahtjevno i odgovorno političko djelovanje. Pitanje je, međutim, koliko je njegova procjena vlastitih sposobnosti pouzdana te postoji li dob koju bismo trebali odrediti kao krajnju granicu za političko djelovanje.

Za mnoge smo aktivnosti već uveli dobna ograničenja. Ona se ne temelje tek na proizvoljnim pretpostavkama niti želji za diskriminacijom, već na iskustveno zamijećenom manjku sposobnosti relevantnog broja ljudi određene dobi. Tako, primjerice, mlađi od 18 godina nemaju ni aktivno niti pasivno biračko pravo tj. na političkim izborima ne mogu birati niti biti birani, ne smiju voziti auto, a ne mogu neovisno o roditeljima raspolagati ni svojim bankovnim računom, čak niti novcem koji su sami zaradili. Ne smiju kupovati niti konzumirati alkoholna pića i, ma koliko bili zaljubljeni, u brak mogu ući samo pod precizno propisanim izvanrednim okolnostima.

Ograničenja za starije

Jednako tako postoje i ograničenja koja se odnose na ljude starije životne dobi. U Republici Hrvatskoj umirovljenje po sili zakona nastupa navršavanjem 65. godine života. Htjeli mi to ili ne, tada moramo okončati svoj aktivni radni vijek. Mnogi jedva dočekaju taj trenutak, ali ima i onih koji se u toj dobi još uvijek osjećaju radno sposobnima pa nerado napuštaju svoje radno mjesto i još nevoljkije plaću. Znaju, naime, da im mirovina neće iznositi niti trideset posto dotadašnjih primanja pa su svjesni kako će ovaj pad prihoda, ukoliko nemaju dodatnih izvora zarade, uvelike utjecati na njihov životni standard, a time i kvalitetu života.

Jesmo li nakon 65. dovoljno snažni da bismo i dalje mogli obavljati teške fizičke poslove poput podizanja i nošenja tereta, dovoljno mirne ruke i koncentracije da bismo mogli operirati pacijente, dovoljno spremni na nove izazove u podučavanju učenika i studenata znajući da strategije kakve smo navikli primjenjivati više nisu adekvatne novim i sve brže mijenjajućim generacijama mladih? Na kraju krajeva, nije li opasno, pa i društveno neodgovorno, dopustiti da na najvišim političkim funkcijama budu ljudi koji se mentalno gube? O njihovim odlukama i postupcima neposredno ovise životi milijuna ljudi, a greške često imaju vrlo dalekosežne posljedice. Temeljno obilježje politike, kako kaže sama riječ, briga je o zajedničkom interesu svih građana, cijele zajednice. Ima li čovjek u kasnim sedamdesetim, osamdesetim ili čak devedesetim godinama još uvijek realnu sposobnost za ovakvo breme odgovornosti?

Senator McConnell nije jedina starija osoba koja obnaša važnu političku funkciju, senatorica iz Kalifornije Dianne Feinstein napunila je 90 godina. Prosječna dob svih senatora SAD-a je 65 godina. Na kraju krajeva, na čelu Sjedinjenih Američkih Država od 2020. je predsjednik Joe Biden, koji je u novembru 2022. napunio 80 godina te se ponovno kandidirao i za predsjedničke izbore 2024.. Mnogo mlađi nije niti njegov prethodnik i još jedan potencijalni pobjednik predsjedničkih izbora 2024. Donald Trump, koji je na dan svoje inauguracije imao 70 godina, a u vrijeme novih izbora imat će već 78.

Pape i starost

Na čelu Katoličke crkve, jedne od politički najutjecajnijih institucija na svijetu, nalazi se papa Franjo I. koji je u decembru napunio 86 godina. No, takvo što u povijesti ove institucije nije neuobičajeno. Najstariji papa bio je Lav XIII čiji je pontifikat završio u njegovoj 94. godini.

Kad je riječ o svijetu umjetnosti, pogotovo o izvedbenim umjetnostima, od Rolling Stonesa do Clinta Eastwooda, mogli bismo nabrojiti mnoštvo vremešnih zvijezda. No, stvar je tu ponešto drugačija. Njihova glazba i filmovi nadahnjuju milijune, ali loše izveden akord ili slabije odigrana filmska uloga neće imati nikakve pogubne posljedice po ljudske živote, rezultirat će tek razočaranjem upućenije publike. S druge strane, svojim neposustajanjem izazivaju divljenje i inspiriraju mnoge. Zapanjujuća je energija Micka Jaggera, koji i u 81. godini jednako entuzijastično skakuće pozornicom kao na početku svoje glazbene karijere prije više od 60 godina ili Clinta Eastwooda koji nakon zavidne glumačke karijere već godinama vrlo uspješno režira, a u 94. godini snima i najnoviji film „Porotnik br. 2” („Juror #2”).

Napretkom medicinske tehnologije i dijagnostike značajno se produžio ljudski vijek. No, smisao nije tek preživjeti što duže, nego održati kvalitetan život. Mnogi današnji umirovljenici žive vrlo aktivno, druže se, putuju, bave se sportom, ovladavaju novim vještinama, honorarno rade.

Ostaje pitanje što s političarima. Platon je smatrao kako nije dobro da vladar bude mlađi od 50 godina. Mudrost je držao temeljnom vrlinom vladara i nužnom pretpostavkom dobre vladavine. Objasnio ju je kao svojevrstan spoj oštroumnosti i iskustva. Zato je smatrao da mladići, pa čak niti ako su genijalni, neće biti dobri vladari. Nedostaje im životno iskustvo, a taj manjak je poguban kad treba donijeti ispravnu političku odluku. Nije, međutim, ništa rekao o gornjoj granici, a možda je trebao.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.