Na prostoru bivše Jugoslavije podcast scena je u ekspanziji. U prethodnih nekoliko godina pokrenut je veliki broj različitih podcast kanala, a čak su i neki informativni tradicionalni mediji (kao što su BHRT, RTRS, Al Jazeera Balkans, N1 ili Buka) počeli da kreiraju sadržaje koji su prilagođeni ovom formatu, što dovoljno govori o popularnosti podcasta. Postoje stavovi da se pod podcastom mogu smatrati samo oni sadržaji koji imaju svoju audio verziju dostupnu na platformama kao što su Apple Podcasts i Google Podcasts, a ne svi video materijali (uglavnom talk show emisije) koji u svom nazivu imaju podcast. Ipak, među najpopularnijim regionalnim podcasterima, kako sami sebe nazivaju, svakako se ističu Agelast iz Srbije, Podcast inkubator iz Hrvatske i Helem Nejse iz Bosne i Hercegovine.
Agelast je podcast koji vodi i uređuje nekadašnji novinar Galeb Nikačević iz Beograda. Agelast je tipični intervju podcast. Dakle, fokus je na zanimljivim sagovornicima koji pričaju svoje privatne, ali i profesionalne priče. Nikačević koristi znanje i iskustvo koje je stekao radeći 20 godina u tradicionalnim medijima kako bi se što kvalitetnije pripremio za razgovor. Osim standardnih „novinarskih pitanja“, Nikačević se sa sagovornicima nerijetko upušta u diskusiju o različitim temama, iznosi svoje stavove, što doprinosi neposrednosti, ležernosti i spontanosti razgovora. U prosjeku, razgovori traju preko dva sata, što omogućava publici da se detaljno upozna sa likom i djelom sagovornika, odnosno temom o kojoj se razgovara. Kao što i sam Nikačević navodi, on daje prostor ljudima za koje vjeruje da imaju šta za reći, odnosno onima koji imaju neku zanimljivu priču. Uglavnom su to poznate ili relativno poznate ličnosti iz svijeta muzike, filma, kulture, sporta i sl. Svoju popularnost (124 hiljade pratilaca) između ostalog temelji na tome što je ranije kao novinar i urednik bio angažovan u različitim medijima, gdje se afirmisao u prepoznatljivo medijsko lice.
Podcast inkubator (228 hiljada pratilaca) je hrvatski podcast kanal. Podcast inkubator je takođe intervju podcast. Za razliku od Agelasta, Podcast inkubator ima više urednika i voditelja koji se iz sedmice u sedmicu smjenjuju sa različitim gostima i temama. Urednici ovog podcasta su Ratko Martinović, novinar, pisac i aktivist, Marko Petrak, borilački komentator, urednik i kolumnist, Ivona Hemen, novinarka, reporterka i TV lice, te Ivan Ivković, TV komentator, kolumnist. S obzirom na svoje preferencije, oni pokrivaju različite teme čime se doprinosi raznovrsnosti sadržaja i sagovornika. Sami za sebe kažu da nisu (politički, op. a.) korektni, te da će plasirati sadržaje koji se ne mogu pronaći na mainstream medijima. Slično kao i Agelast, urednici Podcast inkubatora često, zajedno sa sagovornikom, komentarišu određene pojave i iznose svoje stavove. Podcast inkubator posjeduje posebnu rubriku koja se zove „pitanja publike“, čime se obezbjeđuje dodatna interakcija. Zanimljivo je da Agelast i Podcast inkubator objavljuju ne samo kompletne razgovore sa svojim gostima nego i kratke klipove odnosno najzanimljivije isječke iz razgovora. Kreiranjem „malih zalogaja“ osigurava se dodatna gledanost, jer publiku (pogotovo mlađu) vrlo često ne zanima cijeli razgovor, nego odgovor na određeno pitanje ili neka specifična tema.
Jedan od zanimljivijih YouTube/podcast kanala je Helem Nejse (63 hiljade pratilaca). U pitanju je zapravo kanal popularne muzičke hip hop grupe Helem Nejse iz Sarajeva na kojem između ostalih sadržaja (muzički spotovi, popularna animirana serija Bruca, Braca, Bruda, Brada i sl.) objavljuju i podcast emisije „Helem Nejse Rejdio Šou“. Ova emisija je nastavak njihove radijske emisije koja se emitovala na radiju Otvorena mreža. U pitanju je dakle zabavna emisija koja je organizovana kao intervju podcast sa zanimljivim gostima iz javnog života.
Od gerile do mainstreama
Podcast se razvijao na talasu potreba ljudi da slobodno komuniciraju, izražavaju svoje stavove, razmjenjuju sadržaje, pričaju priču. Podcast je zapravo omogućio podcasterima i njihovoj publici da na neki način uspostave direktni međusobni odnos, čime se ostvarila Brechtova vizija o radiju kao mediju komunikacije, a ne mediju jednosmjernog informisanja. Međutim, podcast je ipak u svom razvoju skrenuo sa svog „gerilskog“ puta i sve manje se ponaša kao „mediji ljudi, od ljudi i za ljude“, a sve više kao sastavni dio profitno orijentisanog mainstream medijskog globalnog sela. Drugim riječima, podcast je kao i sve ostale medijske forme pokleknuo pred „baukom kapitalizma“ i postao jedan od važnih točkova u medijskoj mašini za proizvodnju profita. U tom smislu može se reći da je podcast zapravo sa periferije amaterskog neprofesionalnog građanskog novinarstva došao u sam centar medijskog mainstreama koji su objeručke prihvatili profesionalni masovni mediji. Hiperkomercijalizacija podcasta će vrlo vjerovatno u budućnosti sa sobom donijeti neku vrstu banalizacije i trivijalizacije sadržaja koji se objavljuje. Ipak, sa druge strane ekspanzija podcasta može biti prilika za transformaciju odnosno neku vrstu emancipacije postojećih tradicionalnih novinarskih i medijskih koncepata.
