PAD FACEBOOKA I GLOBALNI ZASTOJ: Šest sati koji umalo nisu promijenili svijet

I ranije je bilo smetnji i kratkih padova. Ali nikada se nije desilo da u isto vrijeme na punih 360 minuta ostanemo bez Facebooka i Instagrama. Gubili su se poslovi i milijarde, procenti i dionice, planeta je proključala govoreći o manama FB-a i zaboravljajući sve ono dobro što je donio

PAD FACEBOOKA I GLOBALNI ZASTOJ: Šest sati koji umalo nisu promijenili svijet

Što je neka pojava mlađa, to je, izgleda, njena uloga u našim životima presudnija. Prije dvadeset godina, na početku 21. stoljeća, najveće drame u poslovanju neke firme ili u privatnom životu pojedinaca, mogao je izazvati tek nestanak struje. Deset godina kasnije, uz struju bi katastrofalan bio i pad interneta. A još deceniju kasnije, uz struju i internet, s pogubnim posljedicama tu su još i društvene mreže. Tačnije, Facebook kao nekrunisani, ali faktički kralj povezujućih aplikacija.

I baš se to desilo. Četvrtog oktobra 2021. godine mreža svih mreža je pala i ostavila svijet u djelimičnom mraku. Sasvim dovoljno da taj isti svijet privremeno proključa. Mnogi poslovi su pali jer su u međuvremenu postali krucijalno zavisni od Facebooka, mnoge reklame upropaštene, mnogi projekti zaustavljeni i veze pokidane. Još ne postoji opsežna studija koja bi opisala koliko je današnji svijet zapravo zavisan od Facebooka. Ako bismo to pitanje suzili samo na zonu novinarstva, posve je jasno da najveći broj medija danas bez njega praktično ne postoji. Kada se s novina prešlo na portale, većina menadžera je s olakšanjem shvatila da je to velika ušteda, jer su prekrižili ogromne troškove papira, štampe i distribucije. U međuvremenu, Facebook je izrastao u platformu koja je progutala sve medije, jer ih ona može arbitrarno ili potopiti ili lansirati, pa je povisio cijene usluga i volšebno usisao sve one pobrojane uštede, pošto ste bez njega nevidljivi; danas reklama košta koliko nekad papir, štamparija i distributivna mreža zajedno.

Posljednjih dana glavna je vijest da je Mark Zuckerberg, prvi čovjek ove mreže, tokom šest sati izgubio sedam milijardi dolara. Uz onu crkavicu od 120 milijardi, koliko mu je ostalo, on gubitak neće ni osjetiti, ali vijest o padu njegovog bogatstva zasjenila je priču o tome koliko je Facebook postao dominantna alatka u životu savremenog čovjeka. I koliko se taj život iz realne komunikacione sfere preselio na mreže: istog dana, aplikacija Telegram registrirala je nevjerovatnih 70 miliona novih korisnika.

Najzanimljiviji aspekt priče o velikom padu skriven je u činjenici da je tvrtki ovaj eksces dobro došao, jer je samo dan ranije planula, pa onda zbog globalnog ugasnuća potpuno gurnuta u drugi plan, afera u kojoj je bivša uposlenica kompanije, Frances Haugen, u javnost izašla s uznemirujućim izvještajem: Facebook je radi rasta profita protežirao one sadržaje koji kod ljudi izazivaju mržnju i ljutnju, zato što ti sadržaji donose više profita, pažnje i vremena provedenog na mreži od onih koji bi potencijalno širili ljubav i harmoniju. Haugen je javnosti podastrijela stotine dokaza koje je snimila prije nego što je u maju dala otkaz. Tako se ispostavilo da svaka velika korporacija na kraju proguta i uposlenike i menadžment i sve drugo. Onaj apstraktni dijagram koji prikazuje profit postaje važniji od svih plemenitih ciljeva i proklamacija. Zviždačica je, kontradiktorno, izjavila da Mark Zuckerberg, suosnivač i suvlasnik firme, vjerovatno nije taj koji širi mržnju. Ako nije, onda je tvrdnja o pobjedi dijagrama nad čovjekom sasvim moguća.

I zaista mnogo je činjenica i slutnji koje ukazuju da Facebook postaje opasan alat. Ali, ako je opasan, ne smijemo smetnuti s uma da svi koji učestvujemo u  projektu združeno kreiramo opasnosti koje nas ugrožavaju. Nema Facebookove krivice bez našeg učešća u njoj. Pri tome, uz sve opravdane kritike, često se zaboravlja koliko je donio dobrog. Nije zalud postao toliko popularan i sveprisutan. Unio je novu dimenziju u živote ljudi, postao prisutan do opsesivnosti, ponudio nove mogućnosti, povezao ljude, otvorio do jučer nepoznate svjetove komunikacije i kreacije. Ogroman broj korisnika dan počinje i završava na ovoj mreži. I baš takav, opsesivan i koristan, štetan i neodoljiv, Facebook upravlja našim životima na sve moguće i nezamislive načine. Tek kad padne, shvatimo u šta se izrodio i šta nam je postao. Ponekad je istinski teško s njim, bez njega stvari postaju još kompliciranije. Urediti ga tako da štetni aspekti budu pod što većom kontrolom bit će jedan od ključnih zadataka u godinama koje dolaze, mada je za sada nerješiva enigma kako staviti pod kontrolu nešto što već tako sveobuhvatno kontrolira sve nas.

About The Author