ISTOČNA HERCEGOVINA: Regija prosperiteta i blagostanja

IZDVAJAMO

U tako malim patrijarhalnim zajednicama, od novinarstva se očekuje da ima prevashodno promotivni karakter. Da o Hercegovini u celini i svakoj opštini ponaosob šalje lepu sliku u svet. Kritika se doživljava lično, takoreći emotivno, i neretko dobija dimenziju izdaje lokalnih interesa. Osnovna deviza i međuljudskih odnosa je – ne zamerati se, što se prenosi i na medijsku sliku koja se plasira odavde. Dobra je to klima za stvaranje autoritarnih vlasti, a loša za pluralizam ideja i demokratsku praksu.

ISTOČNA HERCEGOVINA: Regija prosperiteta i blagostanja
Foto: stav.ba

Sve je u znaku razvoja i napretka, a problema skoro da i nema. Ovo nije realan prikaz stanja u istočnoj Hercegovini, nego slika koju u javnost emitiraju lokalni mediji

Da li u skladu s opštom atmosferom društva u kojem kritika nije dobrodošla, ili se u istočnoj Hercegovini lepo živi, tek, prateći lokalne medije posmatrač sa strane stiče utisak da ovde ne važi maksima – što južnije, to tužnije.

Uprkos velikom potencijalu oličenom prvenstveno u energetskim resursima, povoljnom geografskom položaju i poljoprivrednim preduslovima, regiju i dalje napušta veliki broj ljudi. Poslednjih godina se beleži ekspanzija zapošljavanja odmah preko granice – na Dubrovačkom primorju.

Iz Kanzasa u Trebinje

Mediji su se sporadično bavili i problemom migracije prvenstveno kroz manjak stručnih radnika i zanatlija na tržištu koji hercegovački privrednici već osećaju. To se pre svega odnosi na građevinske radnike, vozače autobusa, konobare i ugostitelje.

Proteklih sedam dana hercegovački mediji su se mahom bavili kulturnim događajima – priredbama i promocijama knjiga, humanitarnim akcijama, ponekim usvojenim budžetom i predstojećim praznicima.

I dok većina domicilnog stanovništva želi da se odseli u potrazi za boljim životom, postoje i drugačiji primeri. Jedina regionalna TV stanica, Herceg TV, donela je priču o momku iz Amerike za koga život na jugu Srpske ima nešto posebno. Inženjer hemije Andrew Manford iz Kanzasa se početkom godine doselio u Trebinje, a ovih dana i pokrenuo radionicu u kojoj proizvodi domaće pivo.

U susret Svetoj Varvari, zaštitnici rudara ugostili su i izvršnog direktora RiTE Gacko, koji je istakao da su poslovanje i rezultati proizvodnje na zadovoljavajućem nivou. Dobri uslovi za rad, dovoljno kvalitetnog uglja i visok stepen ispravnosti mehanizacije garancija su, moglo se čuti, svetle budućnosti ovog segmenta gatačkog giganta. Da li zbog svečarskog povoda ili zbog jutarnjeg termina koji preferira lake sadržaje, nije bilo mnogo reči o problemima koji bi, eventualno, mogli da pokvare prikazanu sliku.

Velika pažnja je posvećena i informaciji da će do kraja godine liste čekanja na Odeljenju oftalmologije trebinjske bolnice biti anulirane. U prilogu se ističe da se, za razliku od Trebinja, u zdravstvenim centrima u regionu na laserske operacije katarakte čeka više od godinu dana. Cilj je da bolnica postane oftalmološki centar u koji će dolaziti i pacijenti iz drugih država.

Takse i košnice

Radio Trebinje, javni servis najjužnijeg grada RS-a, između ostalih tema je u fokusu imao priču o termos-košnici, koja je proglašena za najbolju inovaciju u RS-u. Ovaj izum trebinjskog inovatora Dragana Spaića koji pogoduje razvoju pčelinjeg društva i obezbeđuje veće prinose meda je do sada osvojio nekoliko medalja i priznanja na međunarodnim sajmovima inovacija.

Stambeno-komunalna problematika, razvoj i uređenje grada, srednjoročni plan kapitalnih investicija, i za narednu godinu obezbeđen plasman poljoprivrednih proizvoda od strane gradskog Agrarnog fonda, neke su od tema kojima su se bavili novinari ovog medija u proteklih sedam dana. Da nije najava humanitarnih akcija za socijalno ugrožene, skoro da se stiče utisak da je sve u znaku razvoja i napretka, a da problema i nema.

O istim događajima na sličan način piše i portal Trebinje live, koji za sebe tvrdi da je najčitaniji u Hercegovini sa 13,5 hiljada dnevnih i 420 hiljada mesečnih poseta.

Pažnju skreće tekst naslovljen: “Sa Petrovićem nema zezanja – Protiv uprave RiTE Ugljevik podneo prijavu zbog nesavesnog poslovanja”. Ovoj vesti je prethodila informacija koju je objavio portal Capital.ba da je prethodna Uprava Elektroprivrede (ERS) sakrila milionski gubitak. Zvanično on iznosi 52,8 miliona, dok je u stvarnosti, zbog nenaplativih potraživanja, on nekoliko puta veći.

Trebinje live, pozivajući se na dobro obaveštene izvore iz elektroenergetskog sektora, naglašava da će se dolaskom Luke Petrovića, bivšeg gradonačelnika Trebinja, a trenutnog v.d. direktora Elektroprivrede, stvari u ovom preduzeću menjati. U tekstu se ističe da je Luka Petrović odlučan u nameri da “svako svesno i namerno delovanje protiv preduzeća preda nadležnim organima gonjenja”.

Da li je tek puka slučajnost ili promptna reakcija Petrovića koja je medijski pravovremeno propraćena, vest o ogromnim gubicima ERS-a za koje verovatno niko neće biti odgovoran, pala je u drugi plan. Pažnju javnosti su zaokupila razmatranja vezana za krivične prijave čelnika RiTE Ugljevik i spekulacije da li će uslediti prijave i menadžmentima drugih zavisnih preduzeća u okviru sistema.

I dok rukovodioci prazne budžete, s druge strane postoje i oni koji ih pune. Prevashodno iz džepova građana.

Gotovo svi lokalni mediji su preneli i informaciju PU Trebinje da je za šest dana u Hercegovini kažnjeno 290 vozača, mahom zbog neposedovanja zimske opreme. Bez ulaska u pozadinu drastičnog poskupljenja, mediji izveštavaju o pooštrenim kaznama za nepoštovanje komunalnog reda. Naime, odlukom trebinjskog parlamenta, kazne su za četiri do pet puta veće. Sa 70 KM, koliki je bio najniži iznos za fizička lica, kazna je povećana na 300 KM. Za pravna lica kazna je do 3.000 KM. Tako će Trebinjci, recimo, za istresanje tepiha sa terase biti kažnjeni s 300 KM, dok je bacanje smeća po ulici kazna 500 KM.

Mali bagerista, štrajk i kultura

Radio Nevesinje je 13. decembra donelo priču o osmogodišnjem Nikoli Vukosavu kojem su dodelili nagradu “Poletarac godine”. Naime, ekipa ove radiostanice je bila fascinirana spretnošću kojom ovaj učenik drugog razreda upravlja teškim građevinskim i poljoprivrednim mašinama!?

Kako se navodi u tekstu, on je u bager seo još sa pet godina i od tada učestvuje u svim poljoprivrednim radovima u domaćinstvu. Nagrada “Poletarac godine” je, kako ističu, namenjena “najmlađim sugrađanima koji se talentom, trudom ili veštinom razlikuju od svojih vršnjaka sa ciljem da se skrene pažnja javnosti koja bi trebala drugačije da se odnosi prema stvaralaštvu i ulozi mladog čoveka u društvu”.

Ako po strani ostavimo vesti iz crne hronike, u proteklih sedam dana jedini problem se desio u Gacku, gde su radnici Vodovoda na kraju ipak odustali od štrajka zbog neisplaćenih plata. Bileća je bila predstavljena kroz kulturna dešavanja, dok je opština Berkovići medijsku pažnju skrenula potresima na političkoj sceni. Naime, odbornica SDS-a je napustila klub, a ova stranka izgubila većinu. Posledica je da je Nacrt budžeta za narednu godinu na čekanju.

Od Nevesinja i Gacka, preko Bileće i Berkovića, do Trebinja i Ljubinja, regiju koja zauzima oko 3.700 kvadratnih kilometara naseljava tek 68.000 stanovnika. Polovina od njih je na teritoriji Trebinja. Prosečna gustina naseljenosti je oko 19 žitelja po jedinici površine, što je, pokazuju statistički podaci, daleko ispod bosanskohercegovačkog proseka koji iznosi 90.

U tako malim patrijarhalnim zajednicama, od novinarstva se očekuje da ima prevashodno promotivni karakter. Da o Hercegovini u celini i svakoj opštini ponaosob šalje lepu sliku u svet. Kritika se doživljava lično, takoreći emotivno, i neretko dobija dimenziju izdaje lokalnih interesa. Osnovna deviza i međuljudskih odnosa je – ne zamerati se, što se prenosi i na medijsku sliku koja se plasira odavde. Dobra je to klima za stvaranje autoritarnih vlasti, a loša za pluralizam ideja i demokratsku praksu.

About The Author