BHT1: Kako se izboriti sa cirkusantima?
11. – 17. decembar 2018.
CIRKUS U GRADU: Sedmicu su otvorili Milorad Dodik i njegov novi gaf sa zastavama ili nastavak predstave koju igra od početka mandata. Urednici Željana Mehmedika i Seid Masnica uvrstili su u srijedu prilog Edine Nurikić u kojem se novinarka kroz izražena mišljenja sagovornika kritički osvrnula na Dodikove performanse, opisujući ih kao paravan koji prikriva suštinu. Bio je to konačno nešto slobodniji politički prilog na BHT1. Raduje i to što obje ovdje posmatrane javne televizije nisu dale previše prostora vjerovatno najvećem medijskom cirkusantu u nas u njegovoj igri sa zastavama. Izvještaji su se sveli na pristojnu mjeru: stvar je ispraćena, ali nije joj se dalo onoliko značaja koliko priželjkuje neko ko od svega pravi cirkus. I to je zamka sa kojom će se i dalje suočavati sarajevski novinari. Kako izbjeći Dodikove igrice a ne prećutati ga, jer se ipak radi o jednom od najuticajnijih političara u zemlji?
VISOKA POLITIKA ISPRED SAOBRAĆAJNOG KOLAPSA: Dnevnik 2 se u petak (Adela Malkoč i Milan Đurović) dvadeset minuta bavio sljedećim temama: Kosovo dobilo vojsku, Deklaracija o BiH u Hrvatskom saboru, Republika Srpska protiv NATO-a. I onda nakon svega toga saznajemo da je prometni kolaps u Zenici, a stanje na cestama taj dan nije bilo ništa bolje ni u mnogim drugim mjestima. Već sutradan Svjetlana Topalić i Dejan Petrović su ispravili ovu grešku pripremivši nam detaljne prometne informacije, ali ostaje gorak utisak iz prethodnog dana. Dok god javna televizija u prvi plan stavlja visoku politiku pred vijestima u kojima je u središtu pažnje prosječni građanin – onaj koji npr. putuje satima od Zenice do Doboja, ne možemo govoriti da imamo javnu televiziju koja je medij svih građana BiH. FTV je bio još gori, pa je to izdvojio u petak kao posljednju informaciju (urednik Darjan Babić). Riječi nisu bile praćene slikama s terena. Propust nije ublažen niti time što su se oba medija iskupila izvještajima u narednim danima, jer u informativnom programu neke vijesti (kao što su tekuće servisne informacije) očekuju se sad i odmah.
IZDVOJENO:
Na dan kada je Radovan Višković, mandatar za sastav nove Vlade RS, predstavio svoj ekspoze, Vladimir Šušak i Mirela Savić znalački su pokrili sve aspekte skupštinskih dešavanja. Ali i zbivanja oko skupštinske zgrade. Dan prije, u nedjelju (Svjetlana Topalić i Dejan Petrović), napravljen je propust jer čuli smo najave iz vladajuće koalicije o povećanju plata i infrastrukturnim projektima, bez da su date izjave iz opozicionih redova. Koliko god je opozicija u manjem entitetu nejaka i podijeljena, novinari moraju pronaći mjesto i za njihove stavove.
OCJENA: 5
FTV: Senzacionalizam i crna hronika
11. – 17. decembar 2018.
DEKLARACIJA O BiH: Zagrebačkom dopisniku Boži Skoki nije promakla niti jedna bitna izjava iz sabornice, pa su se gledatelji FTV-a mogli upoznati o raspoloženju hrvatskih parlamentaraca prema našoj zemlji. Bila je to ispravna odluka pustiti izjave mnogih tamošnjih političara, kad su se već u Hrvatskoj odlučili izdašno baviti unutarnjim pitanjima druge zemlje. BHT1 u svom prilogu nije imao neke od glasnijih protivnika Deklaracije kao što su Ivan Pernar i Vesna Pusić, već se zadržao na dosta mlakim izjavama vodećih esdepeovaca.
KAKO (NE) IZVJEŠTAVATI O TRAGEDIJAMA KOJE UZNEMIRUJU JAVNOST: Javnost je šokirala vijest da je otac u Bihaću ubio svoju djecu, a Federalna (Darjan Babić) je posegnula za objašnjenjima psihologa. No, prije toga u prilogu su se isticali opisi kojima se pojačavala emocionalna obojenost („njihov život, djetinjstvo i sve ono što su mogli postati monstruozno je prekinuo njihov otac, onaj koji ih je morao štititi, čuvati, obezbijediti im bezbrižno djetinjstvo…“) u vezi sa događajem koji je sam po sebi već dovoljno potresan. Od toga još više zabrinjava uloga komentatora u vidu anketiranih sugrađana. „Ja ne znam kakva je to krv“, čulo se između ostalog. „Ta osobina je ležala uvijek u njemu“, ističe drugi upitani. Sve to doprinosi dodatnom uznemirenju javnosti i liči na senzacionalistički pristup crnoj hronici koji ne priliči javnom mediju. Uporno inzistiranje da se za mišljenje upitaju komšije ili sugrađani o tragedijama i zločinima koje je teško pojmiti, i o kojima upitani često nedovoljno znaju, ne pomaže gledateljima da išta shvate. Time se samo raspiruju strah, nesigurnost, osjećaj ugroženosti, ili želja za osvetom, jer ljudi se u prvim reakcijama nerijetko odlučuju na neprimjerene i vrednosno jake tvrdnje, kojima dokazuju svoju moralnu poziciju u odnosu na počinioce. Mediji zauzvrat dobijaju zaoštreniji sadržaj koji je po pravilu gledaniji. Ali da li to treba biti cilj javnog medijskog servisa?
IZDVOJENO:
BHT1 je u pripremi o posjeti Johna Sullivana, zamjenika državnog sekretara SAD-a, propustio vrlo bitnu informaciju koja nije promakla FTV-u. Sullivan se osvrnuo na američke sankcije Dodiku i ponovio da se stav SAD-a nije promijenio.
OCJENA: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Prosječna sedmica na obje televizije u kojoj smo još jednom saznali da javni mediji kasne u pokrivanju bitnih vijesti, kao i da stavljaju visoku ili dnevnu politiku ispred tema koje interesuju sve građane. Bez obzira na ideološko ili političko opredjeljenje. Snijeg je pokrio našu zemlju već u petak, izazivajući saobraćajni kolaps na mnogim dionicama. Gledatelji su o tome mogli saznati tek dan kasnije. HRT npr. svoje informativne preglede redovito otvara stanjem na cesti, čim se pojave i najmanje smetnje. Kod nas prednost imaju pristup NATO-u ili nova vojska na Kosovu.
