Linija za pomoć novinarima je u ovoj godini zabilježila više od 45 slučajeva napada i prijetnji novinarima, kao i drugih oblika kršenja medijskih sloboda, a taj broj i dalje raste naročito u predizbornoj kampanji, rečeno je na treningu novinara kada je pružen detaljan uvid u prava i slobode koje mogu uživati zahvaljujući ustavnim odredbama i zakonskom okviru BiH.
– S obzirom na to da se u toku predizborne kampanje broj slučajeva napada na novinare povećava, te je važnije da nam se prijave takvi slučajevi kako bismo poduzeli pravne i druge mjere njihove zaštite – kazala je generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić.
Ocijenila je da se u ovo predizborno vrijeme podignu tenzije, prilično ima radikalnih političkih izjava i neprofesionalnog odnosa političara prema medijima i novinarima, pa je stoga važno prijaviti svaki pritisak na novinare.
Novinari su se na radionici mogli upoznati sa sistemom pravne pomoći i advokatskim uslugama koje mogu imati kroz projekt MEA – Program podrške medijima u BiH, a koji podržava USAID s namjerom da bude podrška medijima u Bosni i Hercegovini.
Putem ovog projekta ponuđen je set advokatskih usluga, poput odbrane na sudovima, davanje pravnih savjeta i provjeru činjenica u novinarskim tekstovima prije njegove objave kako bi se izbjegle potencijalne tužbe za klevetu ili drugi oblici institucionalnih postupaka u vezi sa kršenjem slobode medija, prava i sigurnosti novinara.
Rudić kaže da je novinarima na raspolaganju i drugi oblik zaštite, kao što su prava iz radnih odnosa, autorskih i drugih prava.
O zakonskom okviru i institucionalnoj praksi u zaštiti medijskih sloboda i individualnih prava novinara s osvrtom na Zakon o zaštiti od klevete govorila je advokatica iz Mostara Nada Dalipagić.
Kako je kazala u periodu od donošenja Zakona o zaštiti od klevete donošene su odluke koje su oslanjane na odluku Ustavnoga suda BiH u kojoj je naglasak na slobodu izražavanja, a zauzeta su i određena stajališta koja promoviraju evropske vrijednosti i način ponašanja novinara u obavljanju svojih dužnosti.
– Iz dosadašnjih presuda vidljivo je da šteta koja može biti nanesena ugledu i dostojanstvu neke osobe mora biti značajna šteta, da se tu mora raditi o činjenicama je li tužitelj javna osoba ili nije. Ako je tužitelj javna osoba on mora pristati na veću tolerantnost i mora dozvoliti da se iznose i sadržaji koji mogu čak i vrijeđati, ne s namjerom da se nanese šteta toj osobi nego, u smislu upoznavanje javnosti s informacijama koje su osnovna dužnost novinara i sredstava informiranja – objasnila.
U 2021. godini, Linija za pomoć novinarima (FMHL) je registrirala 71 slučaj prijetnji novinarima, napada i tužbi protiv medija, a samo 11 slučajeva je dobilo epilog pred pravosudnim institucijama.
Uobičajeno visok nivo nekažnjivosti napada na novinare (samo 33 posto slučajeva bude riješeno u korist novinara) kao i nedovoljno efikasno postupanje u istragama i kažnjavanju napadača, ključna su prepreka vladavini prava i dostupnosti pravde medijskim profesionalcima, rečeno je na treningu.
Istaknuto je i to da značajan broj napada ostaje neprijavljen, djelomično zbog toga što medijski profesionalci nemaju povjerenje u pravosuđe i istražne organe, a dijelom zbog toga što nemaju potrebna znanja o pravima, medijskim slobodama i instrumentima zaštite.
Izvor: federalna.ba