Ove godine zabilježeno više od 45 napada na novinare i broj raste

Novinarima je na raspolaganju set advokatskih usluga unutar Udruženja BH novinari, poput odbrane na sudovima, davanje pravnih savjeta te zaštita prava iz radnih odnosa

Ove godine zabilježeno više od 45 napada na novinare i broj raste

Linija za pomoć novinarima je u ovoj godini zabilježila više od 45 slučajeva napada i prijetnji novinarima, kao i drugih oblika kršenja medijskih sloboda, a taj broj i dalje raste naročito u predizbornoj kampanji, rečeno je na treningu novinara kada je pružen detaljan uvid u prava i slobode koje mogu uživati ​​zahvaljujući ustavnim odredbama i zakonskom okviru BiH.

– S obzirom na to da se u toku predizborne kampanje broj slučajeva napada na novinare povećava, te je važnije da nam se prijave takvi slučajevi kako bismo poduzeli pravne i druge mjere njihove zaštite – kazala je generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić.

Ocijenila je da se u ovo predizborno vrijeme podignu tenzije, prilično ima radikalnih političkih izjava i neprofesionalnog odnosa političara prema medijima i novinarima, pa je stoga važno prijaviti svaki pritisak na novinare.

Novinari su se na radionici mogli upoznati sa sistemom pravne pomoći i advokatskim uslugama koje mogu imati kroz projekt MEA – Program podrške medijima u BiH, a koji podržava USAID s namjerom da bude podrška medijima u Bosni i Hercegovini.

Putem ovog projekta ponuđen je set advokatskih usluga, poput odbrane na sudovima, davanje pravnih savjeta i provjeru činjenica u novinarskim tekstovima prije njegove objave kako bi se izbjegle potencijalne tužbe za klevetu ili drugi oblici institucionalnih postupaka u vezi sa kršenjem slobode medija, prava i sigurnosti novinara.

Rudić kaže da je novinarima na raspolaganju i drugi oblik zaštite, kao što su prava iz radnih odnosa, autorskih i drugih prava.

O zakonskom okviru i institucionalnoj praksi u zaštiti medijskih sloboda i individualnih prava novinara s osvrtom na Zakon o zaštiti od klevete govorila je advokatica iz Mostara Nada Dalipagić.

Kako je kazala u periodu od donošenja Zakona o zaštiti od klevete donošene su odluke koje su oslanjane na odluku Ustavnoga suda BiH u kojoj je naglasak na slobodu izražavanja, a zauzeta su i određena stajališta koja promoviraju evropske vrijednosti i način ponašanja novinara u obavljanju svojih dužnosti.

– Iz dosadašnjih presuda vidljivo je da šteta koja može biti nanesena ugledu i dostojanstvu neke osobe mora biti značajna šteta, da se tu mora raditi o činjenicama je li tužitelj javna osoba ili nije. Ako je tužitelj javna osoba on mora pristati na veću tolerantnost i mora dozvoliti da se iznose i sadržaji koji mogu čak i vrijeđati, ne s namjerom da se nanese šteta toj osobi nego, u smislu upoznavanje javnosti  s informacijama koje su osnovna dužnost novinara i sredstava informiranja – objasnila.

U 2021. godini, Linija za pomoć novinarima (FMHL) je registrirala 71 slučaj prijetnji novinarima, napada i tužbi protiv medija, a samo 11 slučajeva je dobilo epilog pred pravosudnim institucijama.

Uobičajeno visok nivo nekažnjivosti napada na novinare (samo 33 posto slučajeva bude riješeno u korist novinara) kao i nedovoljno efikasno postupanje u istragama i kažnjavanju napadača, ključna su prepreka vladavini prava i dostupnosti pravde medijskim  profesionalcima, rečeno je na treningu.

Istaknuto je i to da značajan broj napada ostaje neprijavljen, djelomično zbog toga što medijski profesionalci nemaju povjerenje u pravosuđe i istražne organe, a dijelom zbog toga što nemaju potrebna znanja o pravima, medijskim slobodama i instrumentima zaštite.

Izvor: federalna.ba

About The Author