Netom nakon što je objavljen Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakona Republike srpske vlasti su odlučile da uvođenje klevete bude razmatrano 14. marta na sjednici Skupštine tog bosanskohercegovačkog entiteta.

Ministar pravde RS Miloš Bukejlović 2. februara najavio da se “krivično djelo protiv časti i ugleda” vraća u Krivični zakon RS-a, a za to vrijeme ne stišavaju se reakcije novinara.

– Opasno je zato što može dovesti do samocenzure, te će novinari izbjegavati izvještavanje o političarima ili njihovoj ulozi iz straha od krivične odgovornosti – kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Pavol Szalai, šef deska za Balkan Organizacije “Reporteri bez granica”.

Ideju o ponovnoj kriminalizaciji klevete je krajem oktobra prošle godine pokrenuo predsjednik RS-a Milorad Dodik. Na Twitteru je naveo da je od Vlade RS tražio donošenje još dva zakona, o sprečavanju širenja lažnih vijesti te o sprečavanju jezika mržnje.

Ako skupština izglasa izmjene Krivičnog zakona, bit će održana javna ili stručna rasprava. Nakon toga se zakon u formi prijedloga vraća pred zastupnike. Ako izglasaju prijedlog, ide na potvrdu u Vijeće naroda (drugi dom), a važećim ga proglašava entitetski predsjednik Milorad Dodik.

Szalai ocjenjuje da bi visoke novčane kazne mogle stvoriti veliki ekonomski pritisak na medije, ali i psihološki pritisak na novinare, posebno istraživačke.

Prema nacrtu, za klevetu nisu predviđene zatvorske kazne, ali su predviđene novčane u iznosima od oko 2.500 do čak 50.000 eura. Veće kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.

Najviše kazne predviđene su za one koje “javno izlože poruzi ili preziru” osobu ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.

– Ovo ne može ugroziti slobodu govora, jer svako ko profesionalno obavlja svoj posao, neće se naći u situaciji da učini uvredu ili klevetu – kazao ministar pravde RS Miloš Bukejlović na konferenciji za novinare.

“Djelo protiv ugleda i časti” izbačeno je u novembru 2002. godine iz Krivičnog zakona Federacije BiH odlukom Paddyja Ashdowna, visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR). OHR je, koristeći Bonnske ovlasti, istovremeno u ovom entitetu nametnuo i Zakon o zaštiti od klevete.

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je ranije, u julu 2001. godine, klevetu prebacila iz krivične u građansku oblast i donijela vlastiti Zakon o zaštiti od klevete RS. Time je BiH prije više od 20 godina postala prva zemlja zapadnog Balkana koja je dekriminalizirala klevetu.

Protiv kriminaliziranja klevete su novinari zaposleni u medijima koji su kritični prema vlastima, ali i oni koji se percipiraju kao “bliski vlastima” u RS-u.

– Vraćamo se u situaciju od prije 20 godina. Umjesto da u skladu s tekovinama Evropske unije jačamo medijske slobode, kako je predviđeno u onih 14 prioriteta, mi idemo prema izuzetno visokim kaznama koje nijedan ili mali broj medija može izdržati – kazala je za RSE Sandra Gojković-Arbutina, glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina iz Banje Luke.

Ističe da bi, ako se usvoje izmjene Krivičnog zakona RS-a, kleveta bila krivično djelo, istovremeno bi ostala i u Zakonu o zaštiti od kleveta RS-a kao prekršaj. Onaj koji smatra da je oklevetan podnosi prijavu tužilaštvu, a tužilaštvo određuje prema kojem zakonu će podići tužba i suditi.

– Ako je to medij, pretpostavljam da će to ići po Krivičnom zakonu, a ako smo to Vi i ja privatno, onda po Zakonu o kleveti – naglasila je Gojković-Arbutina.

Evropska komisija je u mišljenju o zahtjevu BiH za prijem u Evropsku uniju konstatirala da su javni emiteri pod političkim utjecajem, te da je njihova financijska održivost neizvjesna. U mišljenju je naglašena i nedovoljna zaštita novinara.

BiH je u decembru prošle godine dobila i kandidacijski status. Kao uvjet je ostalo da zemlja mora garantirati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.

Vladimira Kovačević, novinara gerila.info portala, pretukli su 2018. godine ispred ulaza zgrade u kojoj živi. Dva napadača su osuđena 2020. godine za pokušaj ubistva, ali nikad nisu otkriveni motivi ni mogući nalogodavci.

Kovačević za RSE ističe da se novinari u Banjoj Luci koji rade svoj posao kako treba, ne plaše zakona nego se plaše zloupotrebe tog zakona.

– Bojimo se da će tužilaštvo odlučivati o pokretanju istrage na osnovu toga ko je podnio krivičnu prijavu. Bojimo se da ni jedan tužilac u RS-u ne bi imao hrabrosti da, naprimjer, odbije krivičnu prijavu Milorada Dodika protiv nekog novinara – kazao je Kovačević za RSE.

On navodi da, čak, i ako postupak na kraju pokaže da nije bilo klevete, novinar mora učestvovati u sudskom procesu što će utjecati na njegov rad. Ako bude osuđen, dodaje, to više nije prekršaj, već krivično djelo. za koje novinar dobije dosje i ostaje obilježen cijeli život.

U nacrtu izmjena Krivičnog zakona RS-a se navodi da “ako neko iznosi ili prenosi nešto iz ličnog ili porodičnog života neke osobe što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, kaznit će se novčanom kaznom”.

– Ovaj je zakon je napravljen da zaštiti jednu porodicu. Osim što će kompletna familija Dodik biti zaštićena ovim zakonom, otvara se niz pitanja, a u prvom redu ko je taj koji će odrediti što je povreda časti i tolike drakonske kazne za koje bi prosječan građanin trebao raditi nekoliko godina – kazao je za RSE Željko Raljić, urednik BN Televizije.

Novinari iz Republike Srpske ističu da bi vlasti trebale prvo poboljšati medijske zakone i depolitizirati javne medije.

– Vlast u RS-u nema problem ni sa opozicijom, jer kupuje poslanike. Problem su joj samo nekolicinom malih medija koji nisu pod političkom kontrolom i koji ne pišu po diktatu – smatra Vladimir Kovačević, novinar gerila.info.

Sandra Gojković-Arbutina, glavna urednica Nezavisnih novina, kaže da su vlasti, ako su željele srediti haos u medijskoj zajednici, trebale za početak usvojiti zakon o transparentnost vlasništva u medijima, “pa da se vidi ko stoji iza kojeg medija”.

Iz Vijeća Evrope su u dvije rezolucije naglasili da nije u skladu sa standardima ljudskih prava da kleveta bude u okviru krivičnih zakona. Misija Organizacije za sigurnost i suradnju u Evropi (OSCE) u BiH ranije je pozvala nadležne da odustanu od ove kriminaliziranja klevete.

U posljednjem izvještaju Reportera bez granica za 2022. godinu, Bosna i Hercegovina je među slabije rangiranim državama kada se mjere medijske slobode. Nalazi se na 67 mjestu, od 180 država svijeta. Od zemalja zapadnog Balkana iza BiH je samo Srbija (79. mjesto).

Reporteri bez granica su u svom izvještaju naveli da mediji djeluju u relativno povoljnom pravnom okruženju, ali u izrazito nepovoljnom političkom i ekonomskom okruženju te da se novinari se ne osjećaju zaštićeno dok rade svoj posao.

Izvor: RSE