Sa zahtjevom da se iz centra Beograda ukloni mural posvećen osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, više nevladinih organizacija, aktivisti za ljudska prava i građani održali su protest.
Protest “Mural mora pasti” održan je na Cvetnom trgu – nekoliko stotina metara dalje od murala Ratku Mladiću. Jedan je u nizu skupova građana i nevladinih organizacija nakon što je policija spriječila aktiviste da prekreče mural na Međunarodni dan borbe protiv fašizma – 9. novembra.
Organizatori protesta poručili su da je vrijeme da država Srbija prestane da negira genocid u Srebrenici, za šta je Ratko Mladić kao general Vojske Republike Srpske pred sudom u Haagu osuđen na doživotni zatvor, i da promijeni odnos prema osuđenima za ratne zločine – “da diže spomenike žrtvama, a ne zločincima”.
Posle obraćanja govornika, učesnici protesta se iz sigurnosnih razloga nisu uputili ka muralu Ratku Mladiću u Njegoševoj ulici. Učesnike protesta je policija razdvajala od grupe desničara koji su pokušali da ometaju skup.
– Previše je policije, previše je desničara. Mi smo pristojni ljudi i mi ne želimo da se desi incident – rekla je okupljenima aktivisktinja za ljudska prava Aida Ćorović koja je ranije bila uhapšena jer je bacila jaja na mural Ratku Mladiću.
Sve vrijeme tokom protesta i obraćanja govornika, učesnike je vrijeđala grupa desničara. U grupi, među muškarcima sa crnim maskama i kapuljačama, bio je Pavle Bihali – vođa ekstremno desničarskog pokreta “Levijatan”. Policijski kordon je sprečavao desničare da učesnicima protesta priđu.
Pored uvreda na račun učesnika protesta, desničari su uzvikivali povike podrške Ratku Mladiću, osuđenom za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini 1992-1995.
Aktivistkinja Jelena Jaćimović, koja je zajedno sa Aidom Ćorović privedena 9. novembra zbog bacanja jaja na Mladićev mural, ocijenila je na protestu da političke stranke treba da se izjasne da je Mladić osuđeni zločinac.
– I to je minimum minimuma koji treba da učine – kazala je aktivistkinja Jelena Jaćimović.
Ivan Đurić iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava rekao je da je protest “nastavak borbe da u Srbiji vlada zakon, a ne pravo jačeg”. Prema njegovim riječima, protest je “nastavak otpora” zato što je deo Beograda okupirala grupa desničara.
Podsjetio je na Mladićevu odgovornost za genocid u Srebrenici godine i Mladićeve izjave nakon što su snage bosanskih Srba ušle u Srebrenicu u julu 1995. godine.
Novinar Rade Radovanović se okupljenima obratio antifašističkim pozdravom “smrt fašizmu, sloboda narodu”. Desničarima, koji su za sve vrijeme obraćanja pokušavali da prekinu i njega i druge govornike, Radovanović je poručio “nećete proći”.
– Nije genocid bio samo u Srebrenici, bio je u Prijedoru, za dva mjeseca ubili su 102 djeteta. I ne samo tu, bilo je elemenata genocida i u Sarajevu, u Mostaru. Što se mene tiče, Aleksandar Vučić mora pasti iz dva razloga: jedan je što radi ono što ne smije, gazi Ustav i nipodaštava zakone, ponaša se kao tiranin. On naručuje crteže i kojekakve murale. Kao građanin Beograda ponosan sam da je naš, moj grad, počeo da cvjeta u cvijetu solidarnosti i empatije prema žrtvama – rekao je Radovanović.
Nevladina inicijativa mladih za ljudska prava objavila je na Twitter da je nakon protesta “nasilno otet i javno spaljen” transparent organizacije “Žene u crnom”. Na transparentu antiratne organizacije “Žene u crnom” pisalo je “Nikad nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici”.
Lik Mladića stoji gotovo četiri mjeseca na fasadi zgrade na uglu ulica Njegoševe i Alekse Nenadovića. Nepoznati autor naslikao je mural krajem jula ove godine, mjesec dana nakon što je sud u Hagu 8. juna potvrdio doživotni zatvor Ratku Mladiću.
Vladajuća koalicija u Srbiji, predvođena predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićevom Srpskom naprednom strankom (SNS), ne priznaje da se u Srebrenici u julu 1995. godine dogodio genocid. Najviši državni zvaničnici govore da se u Srebrenici dogodio “strašan zločin”.
U otvorenom pismu, upućenom 12.novembra Vladi Republike Srbije, organizacije civilnog društva traže da Vlada naloži nadležnim organima da uklone mural ratnog zločinca Ratka Mladića.
U zajedničkom saopćenju koje je potpisalo 70 organizacija, zahtjeva se i da policija prestane da podnosi prekršajne prijave protiv aktivista koji koriste svoja Ustavom zagarantirana prava na slobodu izražavanja i okupljanja, kao i da preispita ponašanje policajaca u civilu prilikom hapšenja aktivistkinja Aide Ćorović i Jelene Jaćimović 9. novembra.
Za četiri mjeseca koliko je mural na fasadi zgrade, nijedna gradska institucija ga nije uklonila, a nepoznati građani su bez uspjeha pokušavali da ga oštete ili prekreče. Autori, za koje se sumnja da pripadaju desničarskim i navijačkim grupama, u više navrata su ga čistili i vraćali u prvobitno stanje.
