Napravile su nove staze, postavile nove rekorde, upozoravale na nepravdu i suočile se s ugnjetavanjem, a AFP je ovim tekstom odao priznanje inspirativnim ženama koje su oblikovale proteklih 12 mjeseci.
Godine 2021. sportašice su dosegle nove visine na Olimpijskim igrama u Tokiju i postavile svoje zahtjeve za jednakošću u sportu, dok je kineska teniska zvijezda Peng Shuai bila u centru najvećeg skandala #MeToo koji je potresao politički establišment u zemlji.
Došlo je do novih lica i emotivnih odstupanja u politici, s Tuniskom Najlom Bouden koja je postala prva žena premijerka u arapskom svijetu, dok se Evropa opraštala od svoje najmoćnije političarke u posljednjih 16 godina, Njemice Angele Merkel.
Tamna strana društvenih medija bila je u centru pažnje dok je američka zviždača Frances Haugen zadala žestok udarac Facebooku, a dobitnica Nobelove nagrade za mir Maria Ressa razotkrila je posljedice lažnih vijesti i dezinformacija na njezinim rodnim Filipinima.
Prije 3. oktobra većina ljudi nikada nije čula za Frances Haugen. No, 37-godišnjakinja je postala poznato ime otkako se pojavila kao zviždačica koja je podijelila interne dokumente razotkrivajući mračnu stranu Facebookovog carstva društvenih medija.
U maju ove godine Haugen je napustila poziciju voditeljice proizvoda u tehnološkom divu, ponijevši sa sobom desetke hiljada dokumenata. Dokazi, koje je podijelila s američkom policijom i medijima, pokazali su da je Facebook znao da njegovi proizvodi potiču mržnju i štete mentalnom zdravlju djece.
Od izlaska u javnost u oktobru, Haugen se pojavila pred zakonodavcima u SAD-u i širom Evrope, optužujući kompaniju Marka Zuckerberga da je odabrala “profit prije sigurnosti”. Na svakom mjestu pozivala je na hitnu vanjsku regulativu kako bi se obuzdalo upravljanje Facebookom i smanjila šteta koja se nanosi društvu.
Dokumentiranje lažnih vijesti i dezinformacija koje šire društvenim mrežama u centru je rada Marije Resse na njezinim rodnim Filipinima. Ova 58-godišnja novinarka ove godine dobila je Nobelovu nagradu za mir za svoju “hrabru borbu za slobodu izražavanja”, podijelivši prestižnu nagradu s novinarom Dmitrijem Muratovim iz Rusije.
Trenutno se nalazi na slobodi uz jamčevinu dok čeka ishod žalbenog postupka na njezinu osuđujuću presudu u slučaju cyber klevete, za što joj prijeti do šest godina zatvora.
Ressa je na čelu istraživačke novinske web stranice Rappler, koji je objavio informacije o kontroverznom i brutalnom ratu protiv droge koji je vodio predsjednik Filipina Rodrigo Duterte, u kojem su hiljade ljudi ubijene. Rappler je jedan od rijetkih medija koji je dokumentirao pogubljenja i osporio njihovu zakonitost.
Bivša dopisnica CNN-a koja također ima američko državljanstvo, Ressa se nije obazirala na prijetnje i zastrašivanja kako bi nastavila svoj posao na Filipinima. Bila je prisiljena zatražiti od četiri različita suda dopuštenje da otputuje u Oslo u decembru i preuzme Nobelovu nagradu, prije nego što se vrati kući.
U Francuskoj je skiperica Clarisse Cremer oborila svjetski rekord za žene u solo utrci oko svijeta, a ikona Jazz Agea Josephine Baker postala je prva crnkinja koja je ušla u Panteon heroja u zemlji.
No bila je to sumorna godina za afganistanske žene, koje su se prkosno opirale dok su se talibani vratili na vlast – uz strašnu cijenu koju su platile.
Izvor: AFP
