RTRS: Država Republika Srpska kao viševjekovni san

20. – 26. decembar 2021.

SALVA OPTUŽBI: Kada Branka Kusmuk „tumači“ Ustav BiH, onda saznamo da je BiH „državna zajednica“ čije nadležnosti Republika Srpska ne želi. To je samo dio onoga što se moglo čuti u „izvještaju“ o početku saslušanja lidera opozicionih stranaka iz RS-a pred Tužilaštvom BiH zbog napada na ustavni poredak. Povod otvaranja istrage su, podsjećamo, zaključci Narodne skupštine tog bh. entiteta o ulasku u proces vraćanja nadležnosti. I dovoljan razlog da Kusmuk saspe salvu optužbi na državno Tužilaštvo, nazivajući ga neustavnim tijelom koje bi da „štiti Ustav“. A sve to, tvrdi Kusmuk, „prepisano je iz sarajevskog političkog pamfleta“. Koji je  protiv onih „koji su odlučili da u ime svojih 1,2 miliona birača konzumiraju Ustav“. Gdje nađe Kusmuk taj 1,2 miliona glasača, bilo bi zanimljivo saznati, no to je neka druga priča.

Tako je u sjeni brojnih komentara ostala izjava saslušanog Gorana Selaka, predsjednika Socijalističke partije Srpske. Koji reče da je za snažnu RS, ali bez obrazloženja zašto poslanici te stranke nisu glasali za zaključke Narodne skupštine.

NASTAVAK SASLUŠANJA: Saslušanja pred Tužilaštvom BiH nastavljena su tokom nedjelje iza nas. Lideri opozicije koketiraju malo s interesima RS-a, malo sa svojim pozicioniranjem na političkoj sceni, odnosno srpskim glasačkim korpusom, i to je jedino što je korisno za građane koji razmišljaju hoće li i kome pokloniti povjerenje na narednim izborima. Branka Kusmuk je s lepezom komentara i vlastitih opservacija sa Tužilaštva BiH prešla i na, kako je navela, „medije koje uređuju sarajevske paraobavještajne službe“, dok je funkcionera SDA Šemsudina Mehmedovića nazvala „trodecenijskom SDA vedetom u čijem su komšiluku odsijecane srpske glave“.

Aktivnosti SIPA-e komentarisao je i Milorad Dodik. No u klasičnom maniru RTRS-a, pažljivo je izbjegnuto da se gledatelji upoznaju sa i više nego sramnim porukama upućenim pripadnicima te službe.

MAĐARSKA I IZBALANSIRANI STAV: „Orbanova revolucija u miroljubivom Sarajevu“, radni je naziv izvještaja koji je, možemo samo pretpostaviti, trebao sadržavati reagovanja javnosti u Federaciji BiH na izjave mađarskog premijera Viktora Orbana. Šta je to sadržavao, kako Kusmuk navodi, “izbalansiran stav Mađarske prema BiH“, gledateljima nije prezentirano.

VIŠEVJEKOVNI SAN: Od novinara Dnevnika javnog servisa više nema šta ne možemo čuti. Posljednji biser stigao je od Ljiljane Trifunović, koja je u izvještaju o tri decenije od formiranja Narodne skupštine saopštila da je time „ostvaren viševjekovni san o državi Republici Srpskoj“!?

HEROJ MILANOVIĆ: I u prethodnim izvještajima navodili smo da je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović za RTRS postao jedan od omiljenih regionalnih političara. Stoga je s neskrivenim likovanjem izvještavano o njegovoj odluci da odgodi posjetu BiH, tačnije srednjoj Bosni. No kako ni sam Milanović nije naveo kojim je to potencijalnim sigurnosnim prijetnjama mogao biti izložen, iz njegove izjave na tu temu izdvojen je tek dio u kojem po ko zna koji put hvali političko djelovanje Milorada Dodika, koji u BiH „ima posla s političkim lažovima“.

Ocjena: 1, jer niže od toga nemamo

BNTV: Administracija i dalje raste

20. – 26. decembar 2021.

EKONOMSKE MIGRACIJE: Sadržaji emitovanih Dnevnika tokom nedjelje iza nas bili su u znaku tema koje su za građane od primarnog interesa. Novinari su stoga ponovo otvorili pitanje ekonomskih migracija iz Bosne i Hercegovine zbog podatka Agencije za rad i zapošljavanje BiH prema kojima je u posljednjih šest godina državu napustilo pola miliona stanovnika.

I dok država ostaje bez kvalifikovane radne snage, u RS-u se bilježi rast zaposlenih, ali u javnom sektoru. U izvještaju koji se bavio ovom temom (Dnevnik, 21. decembar) ekonomisti su ukazali na podatak da RS ima tri puta više administracije od onoga što su stvarne potrebe. Na drugoj strani, iz Vlade ovog entiteta tvrde da „javni sektor svode na najoptimalniju mjeru“!?

JAVNI PROTIV REALNOG SEKTORA: Šta građani RS-a misle o odnosu zaposlenih u javnom i realnom sektoru, najbolje govore ankete u kojima je dominantan stav da najbolje i najlagodnije žive javni službenici.

A o „najoptimalnijim mjerama pri zapošljavanju u javnom sektoru“ najbolje svjedoče protesti radnika u Rudniku i Termoelektrani “Ugljevik”. Iako ovo javno preduzeće ima 2.300 zaposlenih, radnika na operativnim poslovima nema.

Anketa koju su novinari uradili u više gradova ukazala je i na podatak da u BiH među stanovništvom rapidno raste siromaštvo.

POTROŠAČKA KORPA: I dok se Milorad Dodik hvali kako RS bilježi značajan rast BDP-a, kako je cijena električne energije niža nego u Poljskoj i Italiji, statistika koja je predočena gledateljima govori suprotno. Kao i građani koji od prosječne plate jedva sastavljaju kraj s krajem i koji kažu da o onome što sadrži potrošačka sindikalna korpa mogu tek sanjati.

Od političkih tema dominiralo je saslušanje lidera opozicije u Tužilaštvu BiH, koji se u svojstvu svjedoka izjašnjavaju o zaključcima Narodne skupštine kao uvodu u prenos nadležnosti sa BiH na RS.

Izdvajamo i pitanje hoće li i ko od političkog rukovodstva Republike Srpske biti sankcionisan zbog političke krize koja mjesecima blokira BiH. O tome je za Dnevnik 26. decembra govorio i ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson.

Ocjena: 7

Kršenje svih kodeksa

Sadržajno i profesionalno, ono što su gledateljima ponudila uredništva Dnevnika RTRS-a i BNTV-a je neuporedivo. RTRS još jednom je potvrdio, zahvaljujući tolerisanju i poticanju kršenja svih novinarskih kodeksa Branke Kusmuk, da nema granice ispod koje može ići. Uredništvo BNTV-a pokazalo je da najbolje informira javnost kada se bavi pitanjima koja opterećuju život građana.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Fokus uredništva Dnevnika na ekonomsko-socijalnim temama, koje građane daleko više zanimaju od jalovih političkih priča koje državu drže u mjestu i za posljedicu imaju sve veće ekonomske migracije.

Minus sedmice

RTRS

Teško je nabrojati u koliko smo navrata ukazivali na način izvještavanja Branke Kusmuk, zbog kršenja svih postulata profesionalnog izvještavanja. I nedjelja iza nas pokazala je da u tome ne postoje granice, niti osobe i institucije koje nisu bile meta uvreda ili neskrivene odbojnosti. Jedan od primjera izdvajamo iz Dnevnika 2 emitovanog 23. decembra. Sarajevo, osim što je čaršija, kvazidemokratska ili kvazimultietnička sredina, sada je i „vilajet u tamu i plijesan ogrezao“.

Risto Đogo, Smiljko Šagolj, Branka Kusmuk – i između ta tri imena znak jednakosti. Razlika je tek u činjenici da su prva dvojica neke od najsramnijih stranica novinarstva ispisivali u ratu. Kusmuk to radi 26 godina od okončanja rata. I to bez sankcija i reagovanja na koje bi RAK bio dužan. No ima li se u vidu, a i to ćemo ponoviti, da je na čelu Regulatorne agencije za komunikacije BiH bivši direktor RTRS-a, onda je i izostanak miješanja regulatora u svoj posao, valjda, očekivan.

Međutim, indikativna je i šutnja medijske zajednice, odnosno novinarskih udruženja. Kojima su na konferencijama i inim debatama usta puna paušalne potrebe za profesionalnim izvještavanjem, dok se na konkretne primjere kršenja istih ne osvrću.

BNTV

Nijedan izvještaj.