Medijska pismenost pokušaj da se društvo odbrani od loših uticaja

Ljudi jače i češće reagiraju na sliku utopljenog dječaka ili djeteta u nevolji, nego na statističke podatke o ugroženosti djece svaki dan

Medijska pismenost pokušaj da se društvo odbrani od loših uticaja
Foto: Middlesex University

Novinarstvo se tako razvijalo da je moralo da završi u fake newsu, ocijenio je sociolog i novinar Slobodan Reljić, navodeći da fotografija postaje sve savršenija i “ubistvenija za zdrav razum”, zbog čega medijska pismenost posebno u tom segmentu dobija na značaju.

Reljić je na tribini “Vizuelna medijska pismenost” u organizaciji Centra za razvoj fotografije, uz podršku Francuskog instituta i Ambasade SAD, istakao da je sve svedeno na komercijalizaciju i da današnji čovjek 30 posto svog vremena provede u direktnom odnosu sa medijima, a 39 posto u indirektnom, kroz bilboarde, upaljen TV ili radio.

Čovjek živi od rada, a samo 21 posto vremena provede radeći posao, što znači da možemo govoriti o medijskoj okupaciji ili medijskom ropstvu, ocijenio je Reljić.

Medijska pismenost je pokušaj da se društvo i pojedinac odbrane od loših uticaja u društvu u kojem živimo, dodao je Reljić i naglasio da se u demokratijama akcenat “sa riječi seli na slike”.

Ranije su mediji osnivani da bi se govorila istina i razumijevalo se da je slika prečica ka istini, ilustrirao je on i naglasio da su se i svjetski magazini počeli odricati prostora za riječi u korist slike.

Glavni urednik izdanja Nacionalna geografija Srbija Igor Ril naglasio je da mediji imaju ulogu da informiraju, zabave i educiraju, a da je ova treća uloga zapostavljena.

Obrazovanje se ne stiče samo u školi, a zanemarena edukativna funkcija medija je posljedica agresivne tabloidizacije u kojoj su sadržaji sve agresivniji, ocijenio je Ril.

Profesorica na Fakultetu političkih nauka Danka Ninković Slavnić navela je primjer u kojem ljudi jače i češće reagiraju na sliku utopljenog dječaka ili djeteta u nevolji, nego na statističke podatke o ugroženosti djece svaki dan.

Riječ je usmjerena ka razumu, a slika ka emociji, naglasila je ona.

Ninković Slavnić je rekla kako se u vrijeme Covida-19 pokazalo da se čitaoci i gledaoci vraćaju medijima kojima su vjerovali i koji su bili pouzdani u vremenu i prije digitalne transformacije.

Predstavnik Centra za razvoj fotografije Zvezdan Mančić istakao je da je uočena potreba da se pokrene debata o vizuelnoj medijskoj pismenosti.

On je najavio i da će 18. novembra, ako budu povoljni epidemiološki uvjeti, biti otvoren Festival fotografije “Vizuelizator”.

Izvor: UNS

About The Author