Evropska komisija objavila je prvi izvještaj o vladavini prava u bloku koji je ukazao da, iako mnoge članice imaju visoke standarde, u toj oblasti postoje ozbiljni izazovi i problemi s kršenjem osnovnih načela.
Izvještaj pokriva četiri glavna stuba vladavine prava – nacionalna pravosuđa, antikorupcijske okvire, pluralizam i slobodu medija, kao i institucionalna pitanja koja se odnose na kontrolu i koja su ključna za efikasan sistem demokratske uprave.
Cilj Izvještaja o vladavini prava je da se uvedu novi preventivni alati za očuvanje vladavine prava i pokrene inkluzivna debata o kulturi vladavine prava širom EU, saopćila je Evropska komisija.
Također, izvještaj treba da pomogne članicama da preispitaju izazove u oblasti vladavine prava, da uče iz iskustva drugih, kao i da pokaže kako vladavina prava može dodatno da se ojača uz puno poštovanje nacionalnih sistema i tradicija.
Kada je riječ o slobodi medija i pluralizmu, navodi se da građani EU uživaju visoke standarde u toj oblasti ali se i ukazuje, pored ostalog, na rizike od politizacije medija, kao i političkih pritisaka na medije.
– Novinari i drugi medijski akteri suočavaju se s prijetnjama i napadima zbog njihovog rada u nekim članicama, iako su neke zemlje razvile prakse i uspostavile strukture i mjere za podršku i zaštitu novinara – navodi se u saopćenju Komisije.
Kao primjeri zemalja u kojima su novinari izloženi prijetnjama, a djelom i verbalnim i fizičkim napadima, navedene su Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Španija.
U slučaju Mađarske posebna zabrinutost vlada zbog preuzimanja nezavisnih medija od strane vladi bliskih preduzeća.
Navodi se i da je širom EU civilno društvo ključni faktor u odbrani vladavine prava ali da se u nekim članicama suočava sa izazovima, što je posljedica zakona kojima se ograničava finansiranje iz inostranstva i kampanja klevetanja.
Komisija je ukazala i na neka pitanja koja su se pojavila u uvjetima pandemije koronavirusa i istakla da će nastaviti da prati situaciju dok vanredne mjere ne budu ukinute.
Evropska komisija je pozvala Evropski parlament i Vijeće, kao i nacionalne parlamente i administracije, da povedu raspravu o izvještaju koji, kako se navodi, može da posluži kao ohrabrenje za nastavak reformi.
Europska federacija novinara (EFJ) pozdravila je Izvještaj i pozvala države članice da što prije zaustave višestruko kršenje slobode medija na koje je upozoreno i u izvještaju.
EK navodi 14 zemalja EU zbog loših praksi u smislu pluralizma medija i slobode medija: Mađarska (4 slučaja), Bugarska (4), Malta (3), Poljska (2), Češka (2), Rumunija (2 ), Slovenija (2), Grčka (1), Luksemburg (1), Kipar (1), Austrija (1), Slovačka (1), Hrvatska (1) i Španija (1).
U izvještaju je istaknuto je da je kriza pandemije Covid-19 otkrila da se mjere osmišljene za suzbijanje” infodemije “mogu koristiti kao izgovor za podrivanje temeljnih prava i sloboda ili zloupotrebe u političke svrhe.
Također je pojačala ionako tešku ekonomsku situaciju u sektoru zbog dramatičnog pada prihoda od oglašavanja, unatoč povećanoj publici. Situacija je posebno teška za lokalne i regionalne medije. Snaga i raznolikost medijskog sektora u EU-u riskiraju da zbog toga oslabe.
– U mnogim državama članicama ne postoji poseban zakon koji osigurava poštena i transparentna pravila o distribuciji državnog oglašavanja medijima – navodi Evropska komisija, spominjući loše prakse u Mađarskoj, Austriji i Slovačkoj.
EK je utvrdila niz slučajeva u kojima je izražena ozbiljna zabrinutost u pogledu političkog pritiska na medije (u Bugarskoj, Mađarskoj, Malti i Poljskoj).
Izvor: Radio Slobodna Evropa/EFJ
