Medijska kultura obrađuje se u osnovnoj školi u okviru predmeta maternji jezik. Nastavni program prilazi joj površno, anahrono i s nedovoljnim brojem časova. Jedan od načina da se ovaj trend ublaži jeste da se na časovima odjeljenskih zajednica toj temi posveti adekvatna pažnja, a na odnosu zeničkih vlasti prema uličnim psima pokazujemo kako bi se ona mogla obraditi.
Tema: Psi na ulicama koji predstavljaju prijetnju po sigurnost đaka na putu od škole do kuće.
Pitanje: Kako mediji (medijska kultura) mogu doprinijeti rješavanju tog problema?
Odgovor: Objektivnim pristupom, insistiranjem na istinitim i provjerenim informacijama.
Radni primjer: Dvije izjave/tvrdnje u medijima o navedenom problemu:
A. Grad duguje skoro 250.000 KM zbog napada pasa lutalica – Avaz, 20. jula 2016. godine.
B. Grad Zenica građanima duguje 1,5 miliona KM zbog ujeda pasa – Zenit, 17. januara 2017. godine; izjava gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića objavljena i na njegovom Facebook profilu.
Novinar istraživač postavlja prvo radno pitanje:
Šta je razlog da se od jula do januara, za svega šest mjeseci, dug Grada prema tužiteljima ušesterostručio (250.000 KM vs. 1.500.000 KM)?
(Đacima ovdje treba skrenuti pažnju na potrebu da se informacije upoređuju, posebno one koje dolaze od odgovornih, uticajnih i moćnih ljudi, u ovom slučaju jednog gradonačelnika.)
Novinar se obraća Općinskom sudu u Zenici
Od Suda traži na uvid sljedeće: koliko se predmeta vezanih za napade pasa lutalica u Općini Zenica od 2003. godine do danas nalazi u Općinskom sudu u Zenici – broj predmeta i listu. Zašto od suda? Zato što sud jedini ima relevantne podatke o broju slučajeva i visini naknada.
(Ovdje đacima treba ukazati na obavezu javnih institucija da odgovore na novinarska pitanja. Mjerodavni podaci su oni koji se nalaze u arhivama i dokumentaciji, a ne oni koji kruže Facebookom, na ulici ili po kafanama. Novinar piše na osnovu mjerodavnih informacija, zvaničnih izjava i dokumenata.)
Sud odgovara u zakonski predviđenom roku – do 15 dana.
Novinar analizira dobijene podatke
Za period od četiri godine, zaključno sa 31.12.2016. godine, evidentirano je 118 predmeta, odnosno:
a. 1 predmet sa ustupljene liste je ponovljen, dakle novinar radi uvid u 117 predmeta.
b. 23 predmeta su pokrenuta zbog napada pasa lutalica na malodobna lica, a 94 su pokrenule punoljetne osobe – uglavnom stariji ljudi.
c. Za 13 predmeta je tužba povučena od strane tužitelja/ice, a za 5 predmeta je tužbeni zahtjev odbijen, što znači da nam je ostalo ukupno 99 predmeta za koje se mora utvrditi visina odštete.
d. Parnični postupak je u toku za 29 predmeta za koje, za vrijeme dok je novinar radio uvid – od 19. do 26. februara 2017. godine, nije bila izrečena konačna odluka. Potraživanja tužitelja/ica se kreću od 1.000,00 do 9.380,00 KM – 10 zahtjeva do 2.000,00 KM, 17 zahtjeva od 2.300,00 do 5.000,00 KM i jedan od 9.380,00 KM. Iako su potraživanja tužitelja/ica bila gotovo uvijek duplo ili troduplo veća od iznosa iz konačne odluke, novinar u svojoj analizi računa da će tužitelj/ice dobiti puni iznos, sveukupno 86.240,40 KM.
e. Odluka nakon žalbe Grada je u 99% slučajeva potvrđivala presudu prvostepenog suda pa će novinar parnične postupke koji su u toku zbog žalbe na odluku iz presude, njih ukupno 11, posmatrati kao završene.
f. Glavni dug, za svih 70 predmeta (99 minus 29 onih za koje je parnični postupak u toku), iznosi 142.961,80 KM, a za troškove parničnih postupka Grad duguje ukupno 66.006,69 KM. Pojedinačna dugovanja Grada, po osnovu potraživanja za glavni dug, kreću se u iznosima od 340 do 8.010,00 KM – 7 predmeta do 1.000,00 KM, 37 predmeta od 1.040,00 do 2.000,00 KM, 22 predmeta od 2.030,00 do 3.600,00 KM i preostale 4 presude obavezuju Grad na glavnice od 3.900,00, 4.500,00, 5.840,00 i 8.010,00 KM.
Troškovi parničnog postupka se kreću u iznosima od 58 do 1.990,00 KM – ima ukupno 30 četverocifrenih, 39 trocifrenih i jedan dvocifreni iznos. Datumi od kojih se računaju kamate novinar razvrstava po godinama: za jednu presudu od 2012., za 20 presuda od 2013., za 19 od 2014., za 24 od 2015. i 6 presuda od 2016. godine.
Novinarstvo i matematika
Novinar je odlučio da kamate za glavni dug (142.961,80 KM) izračuna na maksimalni period od 5 godina, iako prethodna statistika govori da je to vrijeme različito. Dobio je iznos od 85.777,08 KM (k = glavni dug x kamatna stopa x godine, a zakonska kamatna stopa je 12%). Glavni dug plus kamate, plus 66.006,69 KM za troškove parničnih postupaka, plus kompletna potraživanja tužitelja/ica za 29 predmeta čiji postupci su u toku – 86.240,40 KM, novinar dobija iznos od 380.985,97 KM. Ako uzmemo u obzir da je uvažio puna potraživanja za predmete koji su u postupku i da je kamatu računao na 5 godina, iznos je znatno manji.
Zaključak analize
Iz analize koju je proveo novinar zaključuje da je gradonačelnik Fuad Kasumović iznio neistinite podatke, a da je u izvještavanju Avaza prikazano stvarno stanje duga do jula mjeseca 2016. godine.
Potvrda analize
Da bi potvrdio svoju računicu, novinar se zahtjevom obraća Gradu Zenici, odnosno gradonačelniku Fuadu Kasumoviću, u kojem traži da ga informišu o broju sudskih predmeta vezanih za napade pasa lutalica u Općini Zenica od 2003. godine do danas; koliko ukupno novca Grad duguje strankama iz navedenih sporova i koliko odluka je već izvršeno, odnosno koliko novca je isplaćeno oštećenoj strani.
Odgovor do danas, a prošlo je više od mjesec dana, nije dobio.
(Ovdje đacima treba reći da je gradonačelnikova i službena i moralna obaveza da odgovori na pitanja novinara. To je obaveza svake vlasti izabrane na demokratskim izborima. Građani koji su izabrali gradonačelnika imaju pravo da prate njegov rad, kako bi se uvjerili da on ispunjava plan rada (izborna obećanja) na osnovu kojeg je dobio mandat. Gradonačelnik koji to ne čini nije ništa bolji od učenika koji bježi sa časova da bi izbjegao provjeru znanja. Nastavnici koji kažnjavaju i obaraju učenike zbog bježanja sa časova, a tolerišu gradonačelnika zbog bježanja od medija i odgovornosti, licemjeri su i ne zaslužuju da rade pedagoški posao.)
Epilog
Cilj ovog novinarskog istraživanja, ne zaboravimo, nije bio napad na gradonačelnika, nego prilog rješavanju problema. Zato novinar nastavlja:
Obraća se JU Domu zdravlja Zenica i Ministarstvu za obrazovanje, nauku, kulturu i sport s pitanjima:
a. Koliko je intervencija vezanih za napade pasa lutalica u Općini Zenica od 2013. godine do danas evidentirano u Hitnoj pomoći u Zenici? Novinar je zamolio da spiskovi budu kreirani tako da se odvojeno evidentiraju maloljetna i punoljetna lica.
b. Da li su zeničke osnovne škole u saradnji sa Ministarstvom za obrazovanje, nauku, kulturu i sport u posljednjih deset godina organizovano sprovodile bilo kakve edukativne radionice vezane za probleme na koje đaci nailaze na putu od kuće do škole, i obratno?
Ni nakon mjesec dana ne dobija odgovore. (Đacima bi se ovdje mogla skrenuti pažnja da bi gradonačelnik trebao smijeniti odgovorne osobe koje uskraćuju javnosti zakonsko pravo na informacije. Kad i sam ne bi bio s druge strane zakona.)
Borba za istinu
Iz svih raspoloživih podataka novinar zaključuje sljedeće: gradonačelnik je lagao o finansijskoj šteti koju grad trpi zbog pasa. Razlog zašto je to učinio ne može se znati bez izjave gradonačelnika o tome, ali ih je moguće povezati sa radikalizacijom mjera za rješavanje problema pasa lutalica na ulicama, što je uslijedilo neposredno nakon izjave, uključujući trovanje i ubijanje životinja.
Naime, predimenzioniranjem problema stvara se slika o vanrednoj situaciji, pa se javnost pridobija i za vanredne mjere.
Ako je svrha dezinformacije (laži!) bila ta, a na načelniku je da to javno obrazloži i demantuje, onda je on postupio suprotno vrijednostima za koje se obrazovanje zalaže, a to su u ovom slučaju human i odgovoran odnos prema životinjama i nenasilan, racionalan i u nauci i etici utemeljen način rješavanja konfliktnih situacija.
Dok čekamo obrazloženje, ostajemo u sumnji da osoba koja bi đacima morala biti uzor moralnog i odgovornog ponašanja to nije. Kao negativan primjer, ona na javnoj funkciji potkopava odgojne učinke koje škola nastoji ostvariti.
Novinarske sekcije u školama mogu nastaviti ovu priču, tako što će skupa sa svojim nastavnicama i nastavnicima potražiti odgovore i druge strane – aktivista za zaštitu prava životinja. Ukoliko ustanove da se problem može riješiti humanije, tj. da odgovornost nije na životinjama nego na vlasti koja ne želi / ne zna da ga riješi, onda bi ova lekcija o istraživačkom novinarstvu mogla ispuniti svoj cilj: veliki dio javnosti – đaci, roditelji i nastavnici tražiće nakon svega od svoje vlasti da probleme rješava ljudski, a ne životinjski.
Okvir.
Nastavni cilj: naučiti đake da je novinarstvo važno kad istinito informiše javnost, tj. građane, koji ispravne odluke mogu donositi samo kad su pravovremeno i potpuno informisani. Nema demokratije bez nezavisnih medija i poštenih i hrabrih novinarki i novinara. Kao uostalom ni škole bez takvih nastavnika i nastavnica.
Izvori:
https://www.zenit.ba/grad-zenica-gradanima-duguje-15-miliona-km-zbog-ujeda-pasa/
(Tekst, uz dozvolu autorice, prenosimo iz časopisa Školegijum)