Vrijeme u kojem živimo je veoma opasno s obzirom na rat koji se trenutno dešava u Evropi i podsjeća nas na važnost rada novinara. Oni su naše oči i uši pod ruskom agresijom, izjavila je potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova na otvaranju trećeg izdanja Evropskog medijskog foruma koji se održava u Briselu.
– Oni riskiraju živote kako bismo mi dobili tačne informacije s terena. Nezavisni mediji su veoma važni u borbi protiv ruske propagande. Trebamo zajedno stajati na pravoj strani historije, gdje su mediji i ljudi slobodni – kazala je Jourova.
Potpredsjednica Evropske komisije je izrazila podršku medijskim slobodama i podsjetila je da se trenutno radi na tekstu Zakona o slobodi medija, kazavši da se nada da će se Evropski parlament uskoro usaglasiti oko teksta, dodajući da nije cilj regulacija sadržaja nego popravljanje okruženja u kojem novinari rade.
Jourova je kazala da se u Evropskoj komisiji i Evropskom parlamentu radi na brojnim inicijativama i projektima koji imaju za cilj promoviranje slobode medija, kao i umrežavanje medija u cijeloj Evropi za primjer navodeći European News Room koji okuplja 18 novinskih agencija iz cijele Evrope.
Na Evropskom medijskom forumu također se obratila članica Evropskog parlamenta Ramona Strugariu, koja je govorila o finansijskoj održivosti medija, najavljujući da će Evropski parlament uvijek snažno podržavati slobodu medija.
– Smatramo da je potreban pouzdan zakonodavni okvir koji bi omogućio otporan pluralističan medijski sektor – kazala je evropska parlamentarka, dodajući da su građanske slobode i sloboda medija centralni stub demokratije i da, stoga, moraju imati osigurana finansijska sredstva.
– Tokom pandemija Covida, bili smo svjedoci da su za medije prihodi od marketinga opali za 80 posto. Mnogi mediji su bili primorani da zatvore svoja vrata zbog toga – kazala je ona, a najveći izazov je pronaći način na koji finansirati medije kako bi novinari mogli obavljati svoj posao bez da brinu o plaćanju računa.
– Uvijek sam smatrala da novinarstvo dolazi iz srca. Potrebno je mnogo znanja, snage i hrabrosti da bi spasili umove od tame manipuliranja i na taj način spasili živote – zaključila je evropska parlamentarka.
Istraživanja su pokazala da je čitaocima najvažnije da bi vjerovali medijima ko stoji iza medija i da ima impressum na kojem se zna ko stoji iza vijesti, izjavio je direktor poslovnog razvoja Henneo Ignacio Martínez de Albornoz Tarongi na panelu trećeg izdanja Evropskom medijskog foruma koji se održava danas u Briselu.
Tema tog panela bila je “Nove prakse po standardima i urednička nezavisnost” na kojoj se razgovaralo o transparentnosti, novinarskim standardima i internim zaštitama kako bi se izgradilo povjerenje publike i zaštitila urednička nezavisnost.
– Vrlo često se dešava da vam kompanije kažu “Nećemo vam dati novac jer nam se ne sviđa način na koji ste izvještavali o temi”. Ili jednostavno neće stavljati reklame jer im se ne sviđa sadržaj. Na primjer, tokom pandemije Covida, kompanije u Španiji su skoro pa prestale stavljati reklame u medije jer niko nije želio da stavlja reklame pored broja umrlih. Tada smo bili prisiljeni smišljati novi sadržaj kako bi privukli oglašivače – kazao je Tarongi.
O pitanju uredničke nezavisnosti, panelist Olle Zachrison, šef strategije za digitalne vijesti Sveriges Radio (Švedski javni radio) rekao je da su u nordijskim zemljama nezavisnost urednika u odabiru vijesti i izvještavanju o događajima na prilično velikom nivou, kao i da nemaju izazova u tom pogledu.
– Trenutno je naš najveći izazov kako da privučemo tinejdžere da čitaju vijesti jer se radikalno mijenja način na koji ljudi dobijaju vijesti. Sad se koriste platforme na društvenima mrežama, a svjedoci smo sve veće popularnosti TikToka tako da se mi pokušavamo orijentirati na taj način – kazao je Zachrison.
On je zaključio da je urednička nezavisnost veći problem u državama poput Poljske i Mađarske zbog represije nad medijskim slobodama u tim zemljama.
Na trećem izdanju Evropskog medijskog foruma razgovarano je o kontekstu promjene načina dobijanja prihoda i obrazaca potrošnje, koje prakse mediji mogu usvojiti kako bi povećali svoje prihode i ispunili očekivanja publike uz zadržavanje svojih standarda kvaliteta.
Treće izdanje Evropskog medijskog foruma (ENMF) stavlja fokus na inovacije u mnogim oblicima, u rasponu od novih praksi u vezi sa novinarskim standardima i upravljanjem medijima do održivosti medija i saradnje između sektora.
Izvor: Fena
