Gušenje slobode medija pod maskom zakona

Optužbe za “ekstremizam” i “veleizdaju” postale oružje protiv novinara u Bjelorusiji, dok porodice trpe prijetnje, a civilno društvo tone u tišinu

Gušenje slobode medija pod maskom zakona

Progon novinara u Bjelorusiji zbog obavljanja njihove profesije uobičajen je pod režimom predsjednika Aleksandra Lukašenka. Sada, pet godina nakon Lukašenkove posljednje lažirane izborne pobjede, novinari i mediji u zemlji suočavaju se s intenziviranim gušenjem slobode medija, uključujući nerazmjerne zatvorske kazne. To je dovelo do zabrinjavajućeg urušavanja slobode medija i dodatnog slabljenja civilnog društva.

Slobodni novinar Danil Palianski, koji je radio za više TV kanala, i privatnih i državnih, optužen je za “veleizdaju” na suđenju zatvorenom za javnost u Bjelorusiji. Zadržan od septembra 2024. godine, osuđen je na 10 godina zatvora uz dodatnu novčanu kaznu od 7.135 američkih dolara. Kako su sudski postupci u zemlji često zatvoreni, razlozi za optužbe uglavnom nisu otkriveni, što otežava pravno osporavanje presude.

Pod Lukašenkovim 31-godišnjim režimom, ovo nije izolovan slučaj. Osuđivanje novinara najčešće se vodi pod optužbama za saradnju s ekstremističkim entitetom, proizvodnju ekstremističkog sadržaja, organiziranje masovnih nereda, poticanje društvene mržnje i veleizdaju.

U 2025. godini, 37 novinara ostaje iza rešetaka, a 39 medijskih organizacija proglašeno je “ekstremističkim formacijama”. Bjelorusko udruženje novinara (BAJ) proglašeno je takvom organizacijom 2023. godine. BAJ je jedino nezavisno i demokratsko udruženje predstavnika bjeloruskih medija.

Tokom godina, BAJ je dokumentirao statistiku represije nad novinarima u Bjelorusiji. U 2024. godini zabilježen je zabrinjavajući porast “tihih represija”, kada su organi reda sistematski pritiskali žrtve da ne otkrivaju svoj progon.

Kao rezultat ovih prijetnji, BAJ je izbjegavao otkrivanje identiteta mnogih žrtava za 2024. godinu kako ih dodatno ne bi ugrozio. Organizacija vjeruje da neki slučajevi uopće nisu prijavljeni, zbog zastrašivanja novinara i njihovih porodica. Za 2025. godinu zabilježeno je 21 slučaj uznemiravanja.

Lažirani bjeloruski izbori od 9. augusta 2020. godine izazvali su snažan talas napada na slobodu medija u zemlji, s ciljem eliminiranja neslaganja i suzbijanja prava novinara drakonskim kaznenim mjerama. To je dovelo do ekstremnog potiskivanja novinarstva i civilnog društva u cjelini.

Novinari u Bjelorusiji prisiljeni su na egzil, a njihov rad označen je kao ekstremistički materijal. Suočavaju se sa stalnim rizikom od hapšenja u svojoj zemlji, što im onemogućava da ostvaruju osnovna građanska prava, poput kupovine i prodaje nekretnina ili obnove pasoša. Lukašenkov režim učinio je nemogućim da novinari u zemlji obavljaju svoj posao na bilo koji način koji odstupa od zvanične naracije.

Ovo gušenje slobode medija ne samo da uništava novinarsku profesiju, nego i slabi civilno društvo. Porodice prognanih novinara izložene su progonu, ispitivanjima i stalnim prijetnjama kaznama.

– Ograničavanje slobode govora i urušavanje slobode medija pod Lukašenkovim režimom uništava pravo novinara da obavljaju svoju profesiju u bilo kojem kapacitetu. Bjeloruske vlasti moraju prestati s uznemiravanjem i zastrašivanjem novinara – saopćeno je iz Međunarodne federacije novinara (IFJ).

Izvor: IFJ

About The Author