Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) donio je dvije odluke protiv Republike Turske koje se odnose na suzbijanje slobodu izražavanja u toj zemlji.
Ispitujući apelaciju Ömera Çağdaşa Ersoya iz 2019. godine, ESLJP je zaključio da je povrijeđena njegova sloboda izražavanja prema članu 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima (ECHR). ESLJP se pozvao na svoje prethodne presude ukazujući da “u poređenju s normalnim pojedincima, prihvatljive granice kritike za političare mogu biti šire”.
U skladu s tim, Sud je presudio da će Turska platiti Ömür Çağdaş Ersoyu ukupno 4.000 eura kao odštetu i sudske troškove.
Dok je bio student na Middle East Technical University (METU) u Ankari, 2012. godine Ersoyu se sudilo zbog optužbi za “vrijeđanje državnog dužnosnika” nakon njegovih izjava u vezi s Recepom Tayyipom Erdoğanom, tadašnjim premijerom i trenutnim predsjednikom Turske.
Kad je suđenje završeno, Ömer Çağdaş Ersoy osuđen je na novčanu kaznu i osuđen je za krivično djelo.
Osvrnuvši se na Stranku pravde i razvoja (AKP) koju predvodi Erdoğan, Ersoy je rekao da je “metoda upravljanja AKP-om u zemlji bila diktatura”. Sud se na ovu izjavu osvrnuo kao na razlog njegove osude.
Advokat za ljudska prava Kerem Altıparmak komentirao je presudu navodeći da će se nakon nje morati odustati od pokrenutih istraga zbog vrijeđanja političara, naglašavajući da se tekući sudski sporovi moraju zaključiti u skladu s tom presudom.
ESLJP je također donio presudu u korist Selme Melike, koja je apelaciju podnijela 2019. godine nakon što je otpuštena s radnog mjesta radnice u spremištu u okrugu Seyhan. ESLJP je zaključio da je Turska prekršila slobodu izražavanja Melike, kojoj će sada biti isplaćeno 2.000 eura odštete.
Lajk Selme Melike na Facebook objavi s političkim sadržajem rezultirala je pokretanjem disciplinskog postupka i otkazan joj je ugovor o radu.
ESLJP je naznačio da Selma Melike nije ta koja je objavila sadržaj na Facebooku, dodajući da je ona samo označila da joj se sviđa post.
Sud je primijetio da je upotreba “lajkova” na društvenim mrežama i odobravanja sadržaja uobičajen i popularan oblik ostvarivanja nečije slobode izražavanja.
Izvor: bianet.org
