Najava Libana od 9. oktobra 2025. godine, kojom je Ministarstvu pravde naloženo da procijeni pravne mjere koje se mogu poduzeti nakon izraelskih napada na novinare tokom posljednjeg rata, predstavlja novu priliku za postizanje pravde za žrtve, saopćio je Human Rights Watch (HRW).
Dvije godine nakon izraelskog napada na novinare u južnom Libanu, u kojem je ubijen Reutersov novinar Issam Abdallah, žrtve ratnih zločina u Libanu i dalje nemaju pristup pravdi i odgovornosti, navodi HRW. Nova libanska vlada, imenovana u februaru 2025. godine, još nije poduzela značajne korake ka odgovornosti.
– Izraelovo očigledno namjerno ubistvo Issama Abdallaha trebalo je biti kristalno jasna poruka vladi Libana da nekažnjivost za ratne zločine rađa nove ratne zločine. Od Issamove smrti, deseci drugih civila u Libanu ubijeni su u, kako se čini, namjernim ili neselektivnim napadima koji krše zakone rata i predstavljaju ratne zločine – kazao je Ramzi Kaiss, istraživač za Liban u HRW-u.
Prema organizaciji Reporteri bez granica, izraelske snage su od tada ubile više od 200 novinara u Gazi, od kojih mnoge namjerno. Nedavno su izraelske snage izvele napad na medijski centar u Sani, pri čemu su ubile 31 novinara i medijskog radnika, navodi Komitet za zaštitu novinara (CPJ).
U Libanu je HRW dokumentirao niz nezakonitih napada i ratnih zločina izraelske vojske tokom sukoba, uključujući i dodatne, očigledno namjerne napade na novinare, mirovnjake, medicinare i civilne objekte. Namjerno rušenje civilnih kuća, uništavanje ključne infrastrukture i javnih službi te upotreba eksplozivnog oružja u naseljenim područjima učinili su povratak stanovnika u njihove domove gotovo nemogućim.
HRW je također dokumentirao široku upotrebu bijelog fosfora od strane izraelske vojske, uključujući nezakonitu upotrebu iznad naseljenih područja, kao i namjerno uništavanje i pljačkanje škola te postavljanje zamki-eksploziva. Organizacija je utvrdila i da Hezbollah nije poduzeo adekvatne mjere zaštite civila tokom svojih napada na sjever Izraela između septembra i novembra 2024. godine, kada je lansirao eksplozivno oružje u naseljena područja i nije efikasno upozoravao civile.
HRW je zaključio da su izraelski napadi u kojima je ubijen Issam Abdallah i ranjeno šest drugih novinara Al Jazeere, Reutersa i AFP-a bili namjeran napad na civile, te stoga predstavljaju ratni zločin.
Istraga Privremenih snaga Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL) utvrdila je da je izraelski tenk ispalio dvije granate kalibra 120 mm na grupu „jasno prepoznatljivih novinara“, uključujući Abdallaha, čime je prekršeno međunarodno pravo. UNIFIL je naveo da nije bilo razmjene vatre između Izraela i Libana više od 40 minuta prije nego što je izraelski tenk Merkava otvorio vatru.
Novinari su bili daleko od zone sukoba, jasno označeni kao pripadnici medija i stajali na istom mjestu najmanje 75 minuta prije nego što su pogođeni u dva uzastopna udara. HRW nije pronašao nikakav dokaz o vojnom cilju u blizini. Dokazi koje je HRW prikupio ukazuju da je izraelska vojska znala ili je morala znati da su osobe na koje su pucali civili.
U januaru i februaru 2025. godine izraelska vojska se povukla iz većine pograničnih sela i gradova na jugu Libana koje je okupirala krajem 2024. godine, ali su njene snage i dalje stacionirane na najmanje pet lokacija unutar libanske teritorije.
Prema podacima Svjetske banke, sukobi su Libanu nanijeli gotovo 14 milijardi dolara ekonomskih gubitaka, uključujući 6,8 milijardi dolara štete na fizičkim objektima. Više pograničnih mjesta je sravnjeno sa zemljom, a više od 80.000 ljudi ostalo je raseljeno do maja 2025. godine.
Liban još nije u potpunosti inkorporirao međunarodne zločine i kršenja zakona rata u svoj domaći pravni sistem. Tokom posjete Libanu 10. oktobra, specijalni izvjestilac UN-a za vanpravna, brza ili proizvoljna pogubljenja, Morris Tidball-Binz, pozvao je libanske vlasti da „prijave i, gdje je prikladno, procesuiraju postupke koji mogu predstavljati međunarodne zločine, u skladu s obavezama Libana prema međunarodnom pravu ljudskih prava i, gdje je primjenjivo, međunarodnom humanitarnom pravu“.
Iako je primirje između Izraela i Hezbollaha stupilo na snagu 27. novembra 2024. godine, najmanje 103 civila u Libanu ubijena su u deset mjeseci nakon početka primirja, prema Uredu visokog komesara UN-a za ljudska prava (OHCHR).
U martu 2024. godine tadašnja libanska vlada je najavila odluku o priznavanju nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda (MKS) za zločine počinjene na teritoriji Libana od 7. oktobra 2023. godine, ali je odluka povućena nešto više od mjesec dana kasnije.
HRW je pozvao libanske pravosudne organe da pokrenu domaće istrage o nezakonitim napadima, te da vlada pristupi Rimskom statutu MKS-a i podnese deklaraciju o prihvatanju nadležnosti suda retroaktivno od najmanje 7. oktobra 2023. godine.
Izvor: HRW
