RTRS: U totalnoj službi „predsjednika“

6. – 12. oktobar 2025.

PREDSJEDNIK: Nakon što je prošle sedmice RTRS Milorada Dodika karikaturalno potpisivala samo kao „predsjednik“, ove se sedmice javni servis vratio punom nazivu i Dodik je bio uredno potpisivan kao „predsjednik RS“. U školama je važilo pravilo da se jedne sedmice piše latinicom a druge ćirilicom, tako da možda RTRS uvodi sličnu praksu – jedne sedmice se piše „predsjednik“ a druge „predsjednik RS“.

„OPOZICIJA BI DA UREĐUJE RTRS“: U četvrtak su pred zgradom RTRS opozicioni političari održali protest, tražeći pošteniji tretman i formiranje privremene komisije koja bi ga osigurala. Međutim, i od vijesti o ovom protestu RTRS je napravila alat za nove kritike opozicije, odbacujući optužbe o pristranosti. Kako je to izgledalo, govori i činjenica da je prilog trajao 278 sekundi, od čega na izjave opozicionih čelnika otpada svega 56 sekundi (Igor Crnadak 32 sekunde i Marinko Božović 24 sekunde) – preostale 222 sekunde su bile rezervisane za dociranje RTRS-a o tome šta bi opozicija trebala raditi i komentare „nezavisnih“ analitičara uperenih protiv ideje o privremenoj komisiji. Toliko što se zastupljenosti opozicije tiče, čim ne mogu biti glavni akteri ni u prilogu o vlastitom protestu.

OPOZICIJA POKUŠAVA DA SE KONSOLIDUJE: Samo dan nakon što su se opozicioni lideri okupili pred njihovom zgradom tražeći pošteniji tretman, RTRS je dala novog materijala kojim opozicija može potkrijepiti svoje tvrdnje o apsolutnoj kontroli nad ovom kućom koju provodi vladajući režim. Naime, u petak je emitiran troipominutni prilog o nesuglasicama unutar opozicionih redova koji je najavljen riječima „opozicija pokušava da se konsoliduje ali to ne ide kako bi željeli“. Uslijedila je ocjena o borbi za pozicije unutar opozicije koja je opisana izrazom „mala bara – puno krokodila“, te zaključak „pravo je opozicije da kalkuliše ali do sada su te kalkulacije uvijek bile pogrešne“. U samo jednom prilogu, dan nakon javnog prigovora za  pristranost, RTRS je jasno poručila koliko joj je stalo do mišljenja opozicije i javnosti.

Ocjena: 1

BNTV: Dekonstrukcija Dodikovih kadrova

6. – 12. oktobar 2025.

SNSD U SLUŽBI OHR: Dok vlast u RS nastoji na sve moguće načine da satanizira visokog predstavnika u BiH, BNTV je u ponedjeljak donijela jako zanimljiv prilog o tome kako su najistaknutiji dužnosnici vladajuće stranke godinama vedrili i oblačili u institucijama koje bi sada proglašavali neustavnim i nametnutim. Navedeni su primjeri Sredoja Novića i sadašnjeg kandidata za predsjednika RS Siniše Karana koji su godinama zauzimali istaknuta mjesta u sigurnosnom i obavještajnom aparatu države. Televizija BN je podsjetila i na slučaj hapšenja nekadašnjeg člana državnog predsjedništva Mirka Šarovića koji je u prilogu podsjetio kako taj čin izveden 2005. godine i naglasio „tada je u SIPA šef odsjeka bio Siniša Karan a direktor Sredoje Nović“. Poprilično snažna dekonstrukcija narativa kojeg vlast pokušava nametnuti.

NESTRUČNI KADROVI: „Šta poljoprivredni inženjer zna o struji?“, pitala je BNTV u petak u prilogu u kojem se bavila nekompetencijom kadrova koje na važne pozicije imenuje vladajuća stranka. Povod za ovo je bilo imenovanje inženjera poljoprivrede na mjesto šefa podružnice Elektroprivrede RS u Bijeljini, a BNTV je istaknula i primjer ministrice poljoprivrede koja je – profesorica talijanskog jezika. S obzirom na to kako BNTV učestalo izvještava o problemima u javnim preduzećima koji su u dobroj mjeri posljedica lošeg kadroviranja, jedan prilog posvećen isključivo ovoj tematici je i više nego potreban. Moglo bi se prigovoriti kako su se novinari mogli potruditi da pronađu još ovakvih slikovitih primjera, ali i bez toga je poruka jasna.

ČEKANJE NA ZDRAVSTVENE USLUGE: „I kad me boli neću da idem“, teška je poruka starijeg gospodina koji je na taj način istaknuo problem dugih čekanja za zdravstvene usluge u Bijeljini. Ova je izjava emitirana u dnevniku od nedjelje i svojom težinom defitinivno nosi cijeli prilog. Televizija BN redovno posvećuje pažnju stvarnim „životnim“ problemima ljudi i daje im primat nad kolektivnom ugrozom i kolektivnom psihozom koju im nameću mediji pod kontrolom vlasti. Ovo je primjer takvog priloga koji su – iako mogu izgledati banalni u poređenju sa težim temama – jako važni i jako je važno o njima izvještavati.

Ocjena: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA

Ove sedmice smo imali priliku još jednom potvrditi kako RTRS i BNTV na jednak način izvještavaju samo kad obrađuju događaje sa srbijanske obale Drine. Ovih događaja nije manjkalo pa, za početak, vrijedi izdvojiti sankcije Naftnoj industriji Srbije o kojima su obje televizije kontinuirano izvještavale, i to na gotovo identičan način. Međutim, ostaje dojam da nije dovoljno objašnjeno zbog čega su ove sankcije uvedene, čega se BNTV ovlaš dotakla u prilogu od petka, spomenuvši kako je razlog za sankcije „rusko vlasništvo“.

Gotovo identične izvještaje smo vidjeli i o izborima na Kosovu, uz istu terminologiju poput „privremene prištinske institucije“ ili „samoproglašene vlasti na Kosovu“. Protesti u Srbiji su i dalje tabu, tako da nijedna televizija nije izvijestila o nasilju nad građanima Novog Sada koje se desilo tokom vikenda. To posebno iznenađuje kad je u pitanju RTRS jer ova televizija ne propušta dati velik prostor svakom ugrožavanju prava Srba („teror“ na Kosovu u ponedjeljak ili grafit u Mostaru u nedjelju), osim kada ih brutalno ugrožava vlast Aleksandra Vučića. Obje televizije su značajnu minutažu posvetile novim pravilima za ulazak u šengensku zonu, te su u više navrata objašnjavale kakve to implikacije može imati za putovanje, te za privredu.

Kad je privreda u pitanju, BNTV i dalje drži fokus na problemima u javnim preduzećima, dok je i RTRS počela priznavati kako ti problemi postoje ali ih pažljivo umotava u optimistične tonove i ne propitujući kako je do njih došlo. Naprimjer, u primjeru o stanju u Šumama RS je rečeno kako su uzroci problema „neracionalno zapošljavanje, slaba proizvodnja, veliki broj opravdanih i neopravdanih bolovanja pa i politika“, ne ulazeć u to koja je konkretno politika dovela do ovih problema. Prilog je završen riječima „nadati se da će rezultat poslovanja biti bolji, i da će se baš zbog toga ubuduće mediji interesovati za ovo preduzeće“, što je daleko velikodušniji pristup od onoga kojeg bi trebao imati medij koji odgovara građanima.

Za razliku od RTRS, BNTV je u petak objavila kako je protiv preduzeća „Putevi RS“ i njegovih rukovodećih ljudi podignuta optužnica zbog „nečinjenja“ koje je dovelo do saobraćajnih nesreća i gubitka ljudskih života. Javni servis je ovu vijest ignorisao, te je idućeg dana emitirao prilog o obnovi asfaltnog sloja na putu Banja Luka – Klašnice. Ovdje je istaknuto opredjeljenje „da podižemo letvicu kvaliteta izgradnje… a i rekonstrukcije“ što je „stav vlade, a po nalogu predsjednika Dodika i našeg resornog ministra“.

Kad je u pitanju optužnica za nesreće na istoku RS, RTRS nije pokazao interes da istraži čije i kakvo opredjeljenje za održavanje puteva je dovelo do toga. Međutim, BNTV nije odoljela da propita i projekt rekonstrukcije puta Banja Luka – Klašnice, gdje će po informacijama do kojih je došla ova televizija zamjena asfaltnog sloja koštati cijeli milion maraka po kilometru!

Šta sve RTRS neće učiniti da skrije sve loše što rade ljudi bliski vlasti vidjeli smo u ponedjeljak i utorak kada je zbog napada na policajce uhapšen savjetnik direktora Policije Republike Srpske Dragan Simić skupa sa svoja dva sina. Javni je servis imenovao jednog od sinova koji je izazvao incident, ali ime savjetnika direktora policije nije spomenuto ni u ponedjeljak kada je uhapšen, ni u utorak kada je predat nadležnom tužilaštvu – samo je naglašeno da je riječ o službeniku čije je penzionisanje stupilo na snagu. Za razliku od RTRS, BNTV je otvoreno rekla o kome je riječ.

Za kraj, naročito oprečni pristupi u izvještavanju su se mogli vidjeti u tretmanu spomenute vijesti o protestu čelnika opozicije pred RTRS-om. Dok je za RTRS ovo bio pokušaj opozicije da uređuje program, BNTV je javila kako su „Božović i Crnadak započeli borbu za oslobađanje RTRS“ i kako „predlažu konkretna rješenja“ u vidu komisije za nadzor javne televizije po uzoru na model koji je svojevremeno primijenjen u Sjevernoj Makedoniji.

Spin-mašina kakva je RTRS nije propustila serviranu lopticu da zamjenom teza i navodeći negativne primjere iz Sjeverne Makedonije pokopa ideju formiranja komisije, a u tome su joj pomogli regionalni eksperti poput – od svih ljudi – Ljiljane Smajlović, koja, recimo to tako, nije baš poznata po svom odmaku od vlasti.

Plus sedmice

RTRS

Prilog o smrti pjevača Halida Bešlića sa kraja dnevnika od utorka je rijedak primjer u kojem se o nekome iz Sarajeva, kao i o samom Sarajevu, nije govorilo u pežorativnom kontekstu. Naprotiv, prilog je bio krajnje obziran i human i čovjek ne može da se ne zapita kako bi izgledalo kada bi RTRS-u bilo dopušteno da svijet oko sebe češće pogleda u prijateljskom tonu.

BNTV

Ekološko novinarstvo kod nas ne zauzima mjesto koje bi trebalo zauzimati, pa je svaki medijski izvještaj poput onog kojeg je BNTV u srijedu uradila o zanemarivanju zaštićenog područja močvare Gromiželj kod Bijeljine vrijedan pohvale.

Minus sedmice

RTRS

Treba stvarno nemati nimalo profesionalnog obzira pa opoziciji ne dopustiti ni da bude glavni akter u prilogu o vlastitom protestu.

BNTV

Kao minus sedmice za BNTV se može odabrati ukupan dnevnik od subote koji je u poređenju sa standardima same ove televizije bio jako oskudan vijestima.