BORENOVIĆU JE SVAKI TV NASTUP PREDIZBORNI SKUP

Događaji na Cetinju bili su u fokusu. N1 televizija je u „Specijalu“ dala prostor suprotstavljenim stranama, dok je Al Jazeera Balkans u „Kontekstu“ odabrala sagovornike od kojih se očekuju distanca i neutralnost. Na RTRS-u ponovo Dodik: dva intervjua samo u augustu

BORENOVIĆU JE SVAKI TV NASTUP PREDIZBORNI SKUP
Foto: N1

 

N1: „Specijal“: Crna Gora, 6. septembra

ŽUSTRO IZMEĐU VUKANOVIĆA I PEĆANINA: Burnu raspravu narodnog poslanika Nebojše Vukanovića i advokata Senada Pećanina o karakteru konflikta u Crnoj Gori, novinar Nikola Vučić nije prekidao. Dozvolio je oponentima da argumentuju i kontraargumentuju, intervenišući tek tu i tamo. To je u ovom slučaju bilo opravdano budući da su se sagovornici, bez obzira na oprečne stavove, držali teme i međusobno uvažavali, bez teških riječi. Za Vukanovića su dešavanja na Cetinju ugrožavanje vjerskih osjećaja pravoslavaca i prava SPC-a, dok ih Pećanin vidi kao napad na crnogorsku državnost i narod, posebno problematizujući prisustvo specijalaca MUP-a RS-a na Cetinju. Zbog Vukanovićeve tvrdnje da niko ne osporava crnogorsku državu i narod, Vučić podsjeća na izjavu Draška Stanivukovića o tome da Crnogorci ne postoje. Tačnost tvrdnje provjerio je i kod gošće Sonje Biserko iz Helšinskog komiteta za ljudska prava u Srbiji, koja je naglasila da se u Srbiji svakodnevno osporava crnogorska državnost. Žustra rasprava Vukanovića i Pećanina ostavila je Sonju Biserko u drugom planu, pa se novinar povremenim intervencijama potrudio da gošća ne ostane isključena.

KAKO DO STABILNOSTI? U drugom dijelu gotovo dvosatnog specijala rasprava je skrenula s Crne Gore na ratove u Hrvatskoj, Kosovu i BiH. Iako stoji opaska voditelja da je stanje u ovim državama povezano, izgubio se fokus emisije. Mogu se propitivati refleksije ovog događaja na region, ali se ne mora stalno vraćati na pitanja oko kojih nema minimuma saglasnosti. Nisu ona beznačajna, ali su stavovi gostiju o njima toliko puta ponovljeni. I nepromijenjeni. Svrsishodnija su Vučićeva pitanja o tome kako ublažiti tenzije, odnosno, šta je rješenje za političku nestabilnost u regionu. Vukanović ga vidi u vladavini prava koje će se jednako primjenjivati na sve, Biserko u demokratizaciji društva, a Pećanin u brzom reagovanju SAD-a i EU. Bez takve reakcije, prognozira nastavak pogubnog utjecaja Rusije, Kine i Turske u regionu.

AJB: „Kontekst“: Podijeljena Crna Gora, 6. septembra

NEUTRALNI SAGOVORNICI: Iz ankete emitovane u uvodnom prilogu evidentno je olakšanje koje građani Crne Gore osjećaju zbog izbjegavanja većih incidenata i nasilja na Cetinju. Medijske ankete nisu reprezentativni pokazatelji javnog mišljenja, ali u ovom slučaju, bez tendenciozne selekcije odgovora, ilustruju zabrinutost građana zbog političkih previranja u državi. Sagovornici Žane Kovačević, politički analitičar Srđan Perić i predstavnik NVO-a Milan Radović iz Podgorice, uzroke duboke podijeljenosti crnogorskog društva vide u manipulaciji građanima i od vlasti i od opozicije, te u njihovoj isključivosti. O tome koliko je njihovo ponašanje suprotno religijskim vrijednostima na koje se pozivaju, Perić podsjeća citiranjem Biblije. Sveštenik Nikola Pejović negira svaku odgovornost Crkve za sukobe. Bila je ovo novinarski korektna emisija u kojoj je, osim svešteniku, dat prostor sagovornicima koji ne pripadaju sukobljenim stranama i od kojih se očekuje objektivnije tumačenje događaja.

N1: „Dan uživo“, 3. septembra

MEKTIĆ O ODGOVORNOSTI OPOZICIJE: U razgovoru s političarem Draganom Mektićem o blokadi državnih institucija, novinar Zvonko Komšić opravdano insistira na odgovornosti opozicije. Naime, gost priča da mu nije jasno šta će se postići blokadom, objašnjavajući da je u interesu građana da se bitna pitanja rješavaju u institucijama, a ne u kafanama među etnoliderima. Ipak, u blokadi učestvuje i Mektićev SDS, pa Komšić s pravom pita ko je proizveo tu krizu. „Je li opozicija pogriješila slijedeći Dodika?“ Mektić priznaje da jeste zbog Dodikove „avanturističke“ politike koja proizvodi haos. „Je li Vas Dodik ‘preveslao’?“, bio je direktan Komšić, fokusirajući se na odgovornost sagovornika, a ne njegovih političkih protivnika.

N1: „Novi dan“, 30. avgusta 

BORENOVIĆ KAO NA PREDIZBORNOM SKUPU: Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, je na pitanja o odnosima opozicije i vlasti u RS-u odgovarao opširno i uopćeno, iznoseći fraze. Priča kako treba insistirati na životnim problemima građana, da se treba dogovarati, ali ne kaže kako postići konsenzus i kako riješiti probleme, pa sve ostaje apstraktno. Novinarka Ivana Erić ga je prekinula konstatujući da priča zvuči poput onih s predizbornih skupova. Potpuno opravdano. Šteta što to nije uradila i ranije insistirajući na konkretnijim odgovorima.

FTV: „Plenum“, 6. septembra

KADA ĆE DODIK DEBLOKIRATI DRŽAVU? (Ne)rad zastupnika iz RS-a u državnim institucijama će građane BiH, bez obzira na blokadu, mjesečno koštati gotovo 100.000 KM. Emisija o tome kako prekinuti blokadu institucija počela je prilogom kojim su gledaoci sažeto informisani o uzrocima i posljedicama krize. U fokusu je bio Dodik: hoće li i kada deblokirati institucije? Ili će ga visoki predstavnik smijeniti? Bez obzira na oštru raspravu prvenstveno Alme Čolo (SDA) i Dodikovog savjetnika Radovana Kovačevića te dijelom Branislava Borenovića (PDP), sva tri gosta su saglasna: eventualna Dodikova smjena nije rješenje.

RTRS: „Aktuelno“, 31. avgusta

OPET O SRAMNOM IZVJEŠTAJU: Ljudi u RS-u žive sve bolje, Dodikova je višemjesečna mantra, pa nema ekonomskih ni socijalnih problema kojima bi se bavio RTRS. Zato „Aktuelno“ reciklira iste politizovane teme poput „malicioznih“ napada opozicije ili rezultata izvještaja „Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995“. Nema veze što je o tim rezultatima u intervjuu za RTRS već govorio predsjednik Komisije Gideon Greif, a ni to što je Svjetski jevrejski kongres te rezultate odbacio kao sramne. Ovaj put, Nenad Stupar razgovarao je sa članom te Komisije Stevenom Meyerom. Zanima ga da li se njegov gost osjeća sigurno nakon prezentovanja rezultata u Beogradu, a zbog zakonske zabrane negiranja genocida u BiH. U RS-u se Meyer osjeća sigurno, ali u Federaciji ne.

DODIKOV LOBISTA: Novinar i njegov gost ne zaustavljaju se na osporavanju broja srebreničkih žrtava, nego prognoziraju raspad BiH. Objektivnost Stuparevog pristupa ilustruje i pitanje „Je li razlaz jedino rješenje?“. Meyer negira svaku mogućnost opstanka BiH i pomirenja. Koliki je domet Meyerovih stavova? Stupar nije detaljnije predstavio gosta, osim kao člana navedene Komisije. To je posve nedovoljno jer je on nepoznat gledaocima. O podacima iz Meyerove biografije koje je Stupar prešutio, ranije je pisalo Raskrinkavanje. On je penzionisani profesor nacionalne sigurnosti, sada angažovan u kompaniji TSM Global Consulting, koju vode Obrad Kesić i Drina Vlastelić Rajić. Kesić je šef, a Vlastelić Rajić zaposlenica Predstavništva RS-a u SAD-u. Oboje su registrovani lobisti Vlade RS-a.

RTRS: „Aktuelno“, 30. avgusta

DODIK O ZLOBNOJ I NESPOSOBNOJ OPOZICIJI: Samo u avgustu, RTRS je emitovala dva jednosatna intervjua Nade Veletić s Miloradom Dodikom: prvi je bio u emisiji „Intervju“ 3. avgusta, a ovaj drugi u „Aktuelnom“ 30. avgusta. Ovo se odnosi samo na format intervjua, dok je zastupljenost Dodika u izvještajima i drugim formatima javnog entitetskog emitera toliko učestala da ju je teško propratiti. Ovaj put cilj je bio pokazati da je opozicija pogrešno protumačila Dodikovu izjavu o tome da Dejtonski sporazum gotovo ne postoji i da je potreban novi. Prekršeno je elementarno novinarsko pravilo o zastupljenosti druge strane. Predstavnika opozicije nema u studiju, pa slušamo Dodikov monolog: uobičajene kritike na račun zlobne opozicije, nepostojećeg visokog predstavnika, „tamo nekih ekonomista“ koji ne vide da ljudi u RS-u žive sve bolje. Nižući svoje uspjehe i nesposobnost opozicije, Dodik retorički pita: „Kakvi bi oni bili vođe?“ A koliko je on ugledan i sposoban vođa „dokazuje“ hvaleći se pozivom na sastanak s Viktorom Orbanom 23. septembra! Šta su predmet i cilj sastanka s mađarskim premijerom poznatim po desničarskim stavovima, suprotstavljanju principima EU i njegovom prozivanju zbog kršenja ljudskih prava, novinarka nije pitala.

ZAKLJUČAK: N1 i AJB su u analiziranim emisijama primijenili različite pristupe u tumačenju događaja na Cetinju. U „Specijalu“ je dat prostor sagovornicima koji su jasno na jednoj ili drugoj strani, dok se „Kontekst“ opredijelio pretežno za sagovornike od kojih se očekuje neutralnost. Jedini sagovornik RTRS-a o blokadi državnih institucija i odnosu opozicije i vlasti u „Aktuelnom“ je Dodik, dok je FTV u „Plenumu“ o istoj temi dala prostor predstavnicima SNSD-a, PDP-a i SDA.

About The Author