Centar za mir i multietničku saradnju iz Mostara pokrenuo je TV kanal Historija TV s ciljem očuvanja sjećanja na najvažnije ljude i teška vremena kroz koje je prošla država Bosna i Hercegovina.
Rad televizije, kako najavljuju, bazirat će se posebno na period od kada je BiH stekla nezavisnost, s posebnim aspektom na posljednju agresiju na BiH, zločine, presude Haškog tribunala, a sve s ciljem da istina o stradanju BiH bude svjedočanstvo i opomena, ali i na ponos budućim generacijama.
Direktor Centra za mir Safet Oručević u pozdravnom pismu kaže da je Historija TV prvi domaći TV kanal koji se u cijelosti bavi historijom države, najznačajnijim historijskim događajima i dešavanjima, bilježi svaki značajan datum iz historije, od prvog spominjanja Bosne do perioda obnove njene državnosti i odbrane u posljednjoj agresiji na BiH.
– U prvoj godini rada ova nova TV kuća skupljat će video građu i arhivske materijale te ih emitirati u za to prilagođenim TV rubrikama poput ‘Kamera pamti’, ‘Dokument vremena’, ‘Minute historije’, ‘Na današnji dan’ itd – dodao je.
Kako je najavio u okviru tog projekta bit će pokrenut i serijal ‘Svjedoci vremena’ gdje će se u dužim video razgovorima sačuvati svjedočenja direktnih aktera odbrane BiH iz vojnog, političkog i vjerskog života, brojnih javnih ličnosti i građana.
– Pored svjedočenja živih aktera najtežeg vremena odbrane BiH, čuvamo sjećanje i na one koji već odavno nisu među živima – naglasio je Oručević, koji je istaknuo da su projekat podržale brojne javne ličnosti, bh. intelektualci i historičari.
Ocijenio je da je pred njima težak, zahtjevan i odgovoran posao jer je potrebno izboriti se protiv zaborava i prekrajanja historije, a za realizaciju tog zadatka potrebni su vrijeme i veliki trud.
Centar za mir i multietničku suradnju obilježava 18 godina rada i postojanja, a od nastajanja radi na istraživanju i dokumentiranju važnih događaja u historiji cijele Bosne i Hercegovine
Arhivska građa Centra se danas sastoji od više hiljada originalnih fotografija i video filmova iz raznih izvora i originalne ratne štampe. Posjeduje 10.000 sati video materijala, koji svjedoči o važnim događajima kroz koje su prošli građani BiH kao i biblioteku sa oko 2.000 naslova s tematikom rata.
Arhivu čini i više od 300.000 ratnih dokumenata od kojih je najveći broj korišten u radu Haškog tribunala, a koji su dio sudskih procesa u optužnicama za ratne zločine među njima i svi dokumenti korišteni u predmetu “Prlić i ostali”.
Izvor: Historija TV
