Biti Srbin u Hrvtaskoj

KOMŠIJE I SUSJEDI: Šta desničari rade uoči novog hrvatskog popisa? Šta se dešava s kragujevačkom auto industrijom? Izumire li region?

Biti Srbin u Hrvtaskoj
Foto: Dnevnik.hr

Desničari žele zastrašiti Srbe da odustanu od izjašnjavanju na popisu

Ideja da svi Srbi budu Hrvati, pa makar i pravoslavni, nije nova. Postojala je za vrijeme NDH kada je djelovala i Hrvatska pravoslavna crkva. Ista ideja pojavljuje se i sada, neposredno pred popis, kazala je SDSS-ova Dragana Jeckov u Rijeci povodom pojave sramnih plakata na kojima se Srbe poziva da se izjasne kao Hrvati

Zbog pojave jumbo plakata u Rijeci i još nekim gradovima u Hrvatskoj, s natpisom “Popis stanovništva 2021.” i označenim riječima “Hrvat, “Pravoslavac” i “Hrvatska pravoslavna crkva”, kojima neregistrirana Hrvatska udruga pravoslavnih branitelja poziva Srbe da se na popisu izjasne kao Hrvati i pripadnici nepriznate Hrvatske pravoslavne crkve, danas je u Rijeci u Stranačkom domu odražana konferencija za novinare.

Javnosti su se obratili saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov i predstavnici Vijeća srpske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke Vesna Blanuša, Milan Vukelić i Milan Opačić.

– Plakat koji je osvanuo u Rijeci preporučuje sve ono što Rijeka i Primorsko-goranska županija nisu. Pokušaj zastrašivanja i pritisak na srpsku zajednicu, vjerujemo, ostvaruje suprotan učinak na građane. Pokušaj da se popis stanovništva iskoristi kao sredstvo za promjenu strukture stanovništva i identiteta je još jedan potez šačice ljudi koji ne vole svoju državu. Ljude bez ideja i osnovnih vrijednosti demokracije uvijek povezuje isti narativ: samo je moja nacija vrijedna, samo je moj jezik vrijedan, samo je moja vjera vrijedna, sve ostalo ne postoji – kazala je Blanuša.

Pozvala je sve građane da se na predstojećem popisu izjasne slobodno i bez straha te da prijave svaki slučaj pritisaka ili sugeriranja da se izjasne onako kako ne žele. (A. Kožul, Novosti)

Propast autoindustrije u Kragujevcu

Vođe pobunjenih radnika Fijat Krajsler plastik (FC plastik), koji još od 20. februara štrajkuju zahtevajući da im se zarade vrate na prošlogodišnji nivo, te da im se u kolektivnom ugovoru s poslodavcem, menadžmentom kompanije Fijat Krajsler automobili Srbija (FCA Srbija), omogući Ustavom zagarantovano pravo na obustavu rada, obratili su se početkom sedmice premijerki Ani Brnabić, od koje su zatražili pomoć za ostvarenje svojih zahteva. Obavestili su je, pritom, i da poslodavac bezočno krši domaće zaklone, pre svih Zakon o štrajku i Zakon o radu, pošto je članovima štrajkačkog odbora u FC plastik već odavno zabranjen ulazak u fabriku, dok je iz pogona Plastika, u međuvremenu, odnosno tokom štrajka deo proizvodne opreme izmešten u jednu od hala FCA Srbija.

Štrajkači u FC plastik upoznali su premijerku i sa činjenicom da je Inspekcija rada u više navrata pokušavala da menadžment FCA Srbija privede poštovanju domaćih zakona, ali da u tome nije uspela. Nije pomogla, napisali su, ni intervencija ministarke za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Darije Kisić Tepavčević, koja je o štrajku u FC plastik i kršenju domaćih zakona u toj kompaniji razgovarala sa delom menadžmenta FCA Srbija. Kad je shvatila da je nemoćna, Kisić Tepavčević je radnicima FC plastik obećala da će o svemu da obavesti „onoga koga treba“. Pošto su je štrajkači iz Plastike obavestili da ih BIA poziva na razgovor, Kisić Tepavčević je prestala da im se javlja na telefonske pozive. (Zoran Radovanović, Peščanik)

Hrvatska ima najmanje prvašića ikad. Demograf: Nacija smo koja stari i izumire

NOVA školska godina počinje za 10 dana, a još se ne zna koliko će prvašića krenuti u školu. Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, kazao je da ćemo ove godine imati najmanje upisanih prvašića u povijesti Hrvatske i da ih ta činjenica ne iznenađuje.

“Imamo određeno smanjenje broja učenika općenito, ali i ovaj upis prvašića je znakovit i naravno da nismo sretni zbog toga. Cijela situacija u društvu, kad se digne optimizam, uopće drugačije stanje ne samo u obrazovanju, onda ćemo moći svjedočiti i rastu i propulzivnoj demografskoj situaciji”, rekao je Paljak.

Savjetnik ministra Fuchsa: Nemamo još podatke koliko ih je upisalo

Index je kontaktirao Božu Pavičina, savjetnika ministra obrazovanja, koji nam je rekao da još uvijek nemaju točan podatak o broju upisanih prvašića.

“Te bismo podatke trebali imati do 1. rujna, do tad sve škole moraju upisati te podatke u sustav. Mi sad nemamo cjeloviti podatak koliko je djece dosad upisano. Preliminarni podaci su pokazali da će ih biti najmanje dosad, no ne znamo za koliko. Može ih biti za dvoje manje, može i za 200. Međutim, moramo vidjeti strukturu podataka upisane djece. Ne znamo sad u ovom trenu što stoji iza toga, zašto je dosad najmanje djece upisano”, kazao nam je Pavičin.

Za vrijeme rađanja ove generacije bilo je najviše iseljavanja

Inače, u školu ove godine prvi put kreću djeca rođena 2014. i 2015. godine, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2014. rođeno je 39.566 djece, godinu iza još manje. Tako je 2015. rođeno 37.503 djece.

Međutim, nikakvim izračunom ne možemo doći do broja prvašića, kako nam je i Pavičin rekao, jer se ne zna koliko je djece koja su rođena tih godina upisalo prvi razred, budući da je dio onih koji su rođeni 2014. već krenuo lani u školu, dok će dio djece koja su rođena od travnja do prosinca 2015. krenuti u školu iduće nastavne godine.

Prama podacima DESTATIS-a, Njemačkog saveznog zavoda za statistiku, 2013. kreće vidno povećavanje doseljenika iz Hrvatske. Te je godine u Njemačku doselilo 25.200 državljana Hrvatske. Godinu kasnije, brojka se gotovo udvostručila, pa je iz Hrvatske u Njemačku došlo 44.240 ljudi, da bi brojka dodatno narasla 2015. kad je u Njemačku otišlo 57.412 ljudi iz Hrvatske. (Martina Pauček Šljivak, Index,hr)

 

Denacifikacija se u Njemačkoj provodi kroz krivično zakonodavstvo

Antena M: Rođeni ste u Njemačkoj, druga ste generacija iseljenika iz Crne Gore. Možete li da uporedite način na koji je u Njemačkoj sprovedena/sprovodi denacifikacija, pogotovo u obrazovnom sistemu, sa onim kako se ovdje, na Balkanu suočavamo sa prošlošću, naročito sa zločinima iz 90-ih?

Kapisoda: Denacifikacija je sprovedena odmah nakon Drugog svjetskog rata, međutim ista je nastavljena do dana današnjeg kroz krivično zakonodavstvo i obrazovni sistem. Djeca u njemačkim školama uče kako se desilo, što se desilo i koji su rezultati nacizma u Njemačkoj i stalno ih podsjećaju da moraju biti oprezni da ne dozvole da se takvi procesi ikada više dese. Takođe, Njemci uče svoju djecu o sopstvenoj krivici, kao nacije, zbog svega što se desilo i uče ih da žale za greškama iz prošlosti, koja se ne može promijeniti, ali ne smije nikada da se ponovi. Na taj način, kroz sistem obrazovanja svakodnevno se sprovodi denacifiacija.

Ja kao demokratski misleći građanin Njemačke, naučio sam što su demokratija i ljudska prava i znam kada treba ispoljiti hrabrost i reći “dosta je dosta, nikada više fašizam”, što na neki način i činim sa ovim intervjuom.

Mi se na Balkanu suočavamo sa prošlošću i zločinima ne samo iz 90-ih, nego čak iz vremena Austrougarske, Osmanskog carstva… a pogotovo od 1918. pa sve do dan danas.

Najveći problem je u tome, što se instrumentalizuje religija pogotovo u pravoslavnoj vjeri. Jako su agresivni i namjerno ne prave razliku između narodnosti, nacionalnosti i vjeroispovijesti – to nažalost crkva protežira.

Za Srpsku pravoslavnu crkvu znači da je svaki pravoslavac Srbin, a da su svi vjernici islamske i katoličke vjeroispovjesti nekada bili Srbi. Sa tim stavom agresivne politike Srpske pravoslavne crkve lako je manipulisati sa pravoslavnim narodom od strane prosrpskih subjekata. (Aleksandar Saša Kapisoda, Antena M)

About The Author