Centar za promociju civilnog društva (CPCD) dodijelio je nagrade za ekološki osviješteno izvještavanje na godišnjoj konferenciji projekta „Misli o prirodi!“.
Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Sadeta Bajrović dobitnica je nagrade „Eko novinarka“ za priču „Građani finansiraju štetne poslove privatnika“.
Nagradu za najbolji audio/videoprilog je dobio novinar Federalne televizije Sanel Kajan za priču „Deponija Uborak ostaje gdje je i bila još najmanja pet godina“ dok je fotograf portala „Klix“ Davorin Sekulić dobio nagradu za najbolju fotografiju, koja je pratila priču „Džemo trči za spas rijeka u BiH“.
Nagrađena priča „Građani finansiraju štetne poslove privatnika“ objašnjava sistem finansiranja proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, način ubiranja novca od građana putem računa za struju i štetu koju postrojenja za proizvodnju struje nanose prirodi.
Iako je poticanje rada postrojenja za proizvodnju struje iz obnovljivih resursa trebalo zaštititi prirodu, velike sume novca, koje svaki mjesec obezbjeđuju građani, pretvorile su proizvodnju struje u unosan posao sa malo ulaganja i još manje brige za okoliš, pokazalo je istraživanje Bajrović.
Entitetske vlasti su za šest godina podijelile najmanje 207 miliona maraka uglavnom privatnim firmama kao poticaj za proizvodnju tzv. čiste struje. Ove firme su vlasnice 525 malih hidroelektrana, vjetroelektrana, solarnih te elektrana na biomasu i bioplin, proizvodeći oko dva posto ukupne proizvodnje električne energije u zemlji.
Građani sa kojima je razgovarala novinarka CIN-a nisu znali da podstiču rad ovih postrojenja, a reakcije nakon objavljene priče su pokazale da su brojni građani prvi put informirani kome ide novac od naknade koju plaćaju svaki mjesec uz račun za struju. Što je veći broj postrojenja koja ostvaruju pravo na poticaj, viši su i računi građanima.
Novinarka je u okviru te istraživačke priče uradila i bazu podataka koja donosi informacije o tome ko je u posljednjih šest godina u Bosni i Hercegovini dobio poticaje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, u kojim iznosima i za koja postrojenja, kao i koliko struje su proizveli.
Istraživanje je pokazalo da je najviše novca od poticaja izdvojeno za male hidroelektrane koje okolišu donose veće štete u odnosu na druga postrojenja.
Novinarska nagrada „Eko novinar/ka“ dodjeljuje se u tri kategorije o temi zaštite okoliša: za najbolji medijski tekst, audio/videoprilog i fotografiju. Na konkurs je stiglo više od 70 prijava u svim kategorijama.
Proglašenju pobjednika/ca prethodio je panel “Zaštita okoliša – atraktivna pitanja za medijsko izvještavanje” na kojem se govorilo o zastupljenosti zaštite okoliša u aktuelnom medijskom sadržaju, što je i jedan od segmenata projekta.
Izvor: CIN
