BHT1 I FTV: Životne nedaće građana koji ne sjede u skupštinskim klupama

Obje televizije posvetile su značajnu pažnju prilozima o svakodnevnim nevoljama stanovnika BiH

BHT1 I FTV: Životne nedaće građana koji ne sjede u skupštinskim klupama

 

BHT1: Tragična sudbina migranata

  1. novembar – 6. decembar 2022.

GDJE SU GRAĐANI? Skoro jednakim intenzitetom kao i FTV, i BHT1 je pratila formiranje zakonodavne vlasti, posebno se osvrnuvši na to kako o interesima građana niko ne priča. Navode se izjave političkih analitičara kako se nadaju da će se retorika okrenuti od priče o osvajanjima mjesta u poslaničkim klupama ka konkretnom radu u interesu onih koji su ih tu, svojim glasovima, i doveli. Hoćemo li napokon doći do hvatanja u koštac s brojnim problemima ove zemlje? Na to ćemo, očito, još morati sačekati – dok se novoformirane političke elite dogovore o podjeli vlasti. Uspostava državne vlasti i borba za pozicije praćeni su kroz cijelu posmatranu sedmicu. Urađen je dobar prilog u kojem se analitički pristupilo temi koja ima za cilj da pojasni kako se zasad niko ne bavi problemima, kojih imamo napretek. Poskupljenja i ekonomska kriza izazovi su koji nas sve čekaju i u narednoj godini, a da li će se novoizabrani zvaničnici voditi programima ili matematikom, vidjet ćemo. Slijede li nam još četiri godine političkih prepucavanja ili ipak postoji nada – pita se reporterka u odjavi priloga.

LJUDSKA PRAVA SU SAMO MRTVO SLOVO NA PAPIRU: Međunarodni dan osoba s invaliditetom, obilježen 4. decembra, bio je povod da se pripadnici ove populacije okupe na protestima u Sarajevu te poruče: s poteškoćama se možemo nositi, ali sa nepravdom ne. Dobrim pristupom priči, reporter Dnevnika 2 predstavio je probleme s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju te gledateljima prenio zahtjeve koje ova najmarginaliziranija grupa u BiH upućuje vlastima. Potom je emitovan i poseban prilog koji ilustrira kako je obrazovni sistem daleko od željene inkluzije te da su za bh. institucije deklaracije o ljudskim pravima samo mrtvo slovo na papiru.

KAZNE KOJE IZAZIVAJU KONTRAEFEKAT: Zbog nepoštivanja uredbi o formiranju cijena nafte i naftnih derivata te osnovnih životnih namirnica, inspekcije su izvršile 100 kontrola na svim nivoima, a uočene nepravilnosti i nezakonitosti su brojne. Izrečene su kazne u iznosu od 4,25 miliona KM: 3 miliona u RS-u, a 1,25 miliona u FBiH. Kaznene mjere stvaraju kontraefekat jer se, kako kažu iz udruženja potrošača, novim podizanjem cijena namiruju izdaci nastali kažnjavanjem. Građani sve siromašniji, a trgovci sve bogatiji – zaključuje se na kraju priloga.

Ocjena: 6

 

FTV: Pobjednici i gubitnici izbora

  1. novembar – 6. decembar 2022.

FORMIRANJE VLASTI: Dnevnik 2 FTV-a donosi odličan tematski blok o formiranju zakonodavne vlasti u  kojem je obrazloženo kako će se odluke donositi, ko će činiti većinu, kakva je pozadina današnjeg izgleda parlamenata, odnosno kakvi su sve stranački pregovori prethodili, te kako se ponašaju oni koji odlaze sa dosadašnjih funkcija. Istaknuta je uloga žena u novoimenovanim rukovodstvima parlamentarnih institucija. Zasad još nema razgovora o konkretnim potezima novih zastupnika. Sve je završilo na raspravama “pobjednika” i “gubitnika”.

ČETVRTI DELEGAT: Narodna skupština Republike Srpske izabrala je izaslanike za državni Dom naroda: SNSD je dobio četiri izaslanika, SDS jednog. U prevodu, ovo znači mehanizam kontrole, odnosno mehanizam kontrole u državnoj zakonodavnoj vlasti – dobro je u Dnevniku obrazložena trenutačna situacija i sve ono što donosi ovakav odnos snaga u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Nebojša Vukanović optužio je zastupnike Pokreta za državu da su izdajnici, a potom i SDP da je imao svoje prste u omogućavanju Dodika da dobije četvrtog, onog ključnog delegata. CIK BiH ima konačnu riječ o ovome, pa se FTV u narednim centralnim informativnim emisijama bavi ovom pričom, donoseći priloge o spornom glasačkom listiću koji odlučuje o još jednom delegatu Doma naroda.

BRUKA NA BH. NAČIN: Vijest o posjeti iranskog ministra vanjskih poslova Huseina Amira Abdulahijana našoj zemlji najavljena je ovako: Još jedna bruka na bh. način. Gost iz Irana razgovarao je sa šeficom diplomatije BiH Biserom Turković, a fokus sastanka bio je, kako se navodi, na zajedničkim interesima. Ovo je četrnaesti službeni posjet iranskih zvaničnika Bosni i Hercegovini samo u ovoj godini, i ovo je važan detalj koji se u Dnevniku 2 navodi. Prilog dalje ide u smjeru podsjećanja na trenutačno kršenje ljudskih prava u Iranu, a potom donosi poprilično nemuštu izjavu ministrice Turković, koja se pojavila pokrivena pred medijima pozivajući javnost da ne podliježe stereotipima, no ne uspijevši baš najbolje objasniti šta je zapravo mislila poručiti ovim potezom.

Ocjena: 5

 

KOMPARATIVNA ANALIZA

Obje televizije su udarne minute i tematske priloge tokom sedmice mahom posvećivale konstituisanju zakonodavne vlasti, a u sjenama tih izvještavanja dobili smo i drugu sliku BiH – onu koja ne sjedi u skupštinskim klupama. I FTV i BHT1 su pratili dešavanja u Domu zdravlja Konjic, čiji su uposlenici još jednom protestnom šetnjom ukazali na težak položaj u kojem se nalaze. Otišlo je 20 ljekara, navodi se u prilogu na FTV-u te se opet iznose svi problemi, odnosno finansijska kriza ove zdravstvene ustanove iz koje ljekari stalno odlaze. Ovo je tema kojoj se često vraćaju obje TV kuće, što je pohvalno.

I FTV i BHT1 izvještavaju i o problemima penzionera: “Da nemam djece, umrla bih” – ova izjava anketirane građanke možda najbolje ilustrira položaj penzionera u BiH. FTV donosi prilog o ničijoj zemlji: priča iz Crnića, u koji iz matične Općine Čapljina mještani mogu samo kroz Hrvatsku, jer puta do Crnića iz BiH – nema. Odličan primjer kako se dobro realiziranim prilogom može skrenuti pažnja na jednu lokalnu zajednicu i tražiti pažnju donositelja odluka da se riješi ovaj neobičan, a za stanovnike vrlo neugodan problem.

Ipak, stiče se dojam da je BHT1 dominirala u prilozima o nevoljama stanovnika BiH iz svakodnevnog života: od cijena i poskupljenja (10 jaja – 4 KM?!), preko podsjećanja na poplave iz 2014. i nevolje koje i danas prate pogođena područja, do slučajeva vršnjačkog nasilja. Sliku državnih institucija i u njih izabranih zvaničnika FTV prenosi temeljno: kroz vijest o hapšenju Miloša Lučića, ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, koji je osumnjičen za zloupotrebu položaja i nanošenje štete državnom budžetu. Izvještaj obiluje važnim detaljima, koliko to istraga, koja još traje, dozvoljava. Ipak, dovoljno je da se napravi prilog o troškovima koje je Lučić načinio na ime reprezentacije, a u aprilu ove godine, kako podsjeća reporterka FTV-a, uhapšen je i Lučićev pratilac Miloš Nikolić – i to zbog prodaje droge.

 

Plus sedmice

BHT1 

Od 2014. godine, širom evropske rute stradalo je više od 50.000 migranata. Koliko njih je svoje živote izgubilo u BiH, pita se novinarka Ivana Trbić u prilogu u kojem donosi potresnu sliku o smrti ljudi u pokretu koji se utopljavaju u našim rijekama. Ovo je jedan rijetko viđen ugao priče o migrantima kojim se nastoji pronaći odgovor  na pitanje šta se dešava s tijelima stradalih, da li se ukopavaju u BiH ili porodice traže posmrtne ostatke da ih pokopaju u matičnim zemljama. Tačne podatke o smrtnim slučajevima u BiH niko nema.

FTV

Ruši li se Gradačačka kula i čijom krivicom? Novca za sanaciju ima: milion maraka leži na računu, a kamena utvrda stara 500 godina propada. Slikom i riječju, prilog FTV-a zorno svjedoči o propadanju nacionalnog spomenika. Realizaciju sanacije usporila je inertna administracija, ali i pandemija, između ostalog. Na više adresa zatražena je informacija kad će početi sanacija Kula Zmaja od Bosne, kulturnog blaga i posebne turističke atrakcije, ali konkretnog odgovora nema.

 

Minus sedmice

BHT1

Snimak ubistva muškarca u Banjoj Luci proširio se društvenim mrežama, a objavili su ga i pojedini mediji. Dnevnik BHT-a prenio je upozorenje policijskih institucija o tome, ali je ova vijest upravo mogla poslužiti kao temelj za prilog o odgovornosti medija u tragičnim slučajevima i šta profesija propisuje kao standard izvještavanja, pogotovo kad se radi o događajima sa smrtnim ishodima.

FTV

Cijeli Dnevnik 1. decembra prošao je u znaku konstituisanja novih vlasti. Uredništvo je procijenilo da nije potrebno u ovu informativnu emisiju unijeti nikakav zanimljiv, koristan prilog, priču s ljudskim licem, koja bi razbila cijeli blok iz različitih skupštinskih klupa. I narednog dana Dnevnik 2 obilovao je skupštinskim prilozima, a, recimo, jedna vijest – oslobađanje Dragana Vikića – dobila je samo dvije rečenice, i to iz zvaničnog saopćenja.

 

About The Author