BHT1: Reformski duh i druge bajke
- – 14. oktobar 2019.
KONTROVERZNI NOBELOVAC: Odluka Nobelovog komiteta da svoju nagradu za književnost uruči austrijskom piscu Peteru Handkeu ispraćena je ponajviše kroz reakcije članova Predsjedništva BiH. Handke važi za priznatog, ali kontroverznog pisca, ne samo u domaćim već i u svjetskim okvirima. I to najviše zbog njegove javne podrške režimu Slobodana Miloševića, kojem je čak bio i na sahrani. BHT1 se odlučio fokus staviti na reakcije domaćih političara, ali je šteta što nisu prenijeta ili sumirana reagovanja iz inostranih medija koji su s jednakim iznenađenjem i žestinom propratili sporenja oko novog Nobelovog laureata. Austrijski književnik je zbog neprihvatljivih etičkih stanovišta sporan ne samo u Sarajevu već i u Berlinu, Londonu i Washingtonu. Američki PEN centar optužio ga je za negiranje istorijskih istina osuđujući njegov izbor, a slični naslovi su zauzeli udarne svjetske naslovnice.
I POSLIJE REFORMI, REFORME: Šta donosi nova Reformska agenda? Istraživao je BHT1 u petak (urednik Dejan Petrović) prolazeći kroz zajednički dokument entitetskih vlada, ali i kroz mišljenja sindikalista i poslodavaca. Na kraju se nametnuo zaključak da je vrlo malo šta urađeno na realizaciji ciljeva iz prošle agende, ali se opet stiče utisak da je tu bilo prostora da se više vremena izdvoji analizi dosadašnjih rezultata.
NEKRETNINE I KAKO DO NJIH? Novinar Teo Zorić pitao se u nedjelju kako se kreću cijene nekretnina u nas? Da li su dugoročni krediti isplativi? Šta kažu regulatorna tijela o kamatnim stopama? Novinar je po mišljenje otišao i kod agencija za nekretnine, a prilog je bio informativan i precizan.
OCJENA: 5
FTV: Kako izvijestiti o crnoj hronici?
- – 14. oktobar 2019.
ZAJEDNO ILI ODVOJENO U REFORME? Urednica Jadranka Milošević naglasila je političke razlike između dvije vlade u interpretaciji novog reformskog dokumenta. Dok je Fadil Novalić govorio o značaju usaglašenog pristupa, premijer manjeg entiteta Radovan Višković isticao je kako je stvar zajednički prezentovana forme radi. Nova tlapnja o reformama poslije kojih ćemo živjeti bolje i ljepše teško pada svima, ali novinari FTV-a, kao i njihove kolege sa BHT1, propustili su kroz brojke više progovoriti o efektima dosadašnjih reformi. Uostalom, bio je to pravi trenutak da se javnost podsjeti koliko je ljudi do sada napustilo zemlju, i kako je i koliko rasla prosječna plata. Sve je (o)stalo samo na političkim razlikama.
ŠIRI KONTEKST: Darjan Babić u petak donosi priču o reakcijama na izbor novog nobelovca Petera Handkea. FTV se nije zadržao samo na izjavama ovdašnjih političara, već su za mišljenje upitani književni poznavaoci koji su pokušali objasniti ćudljivost Nobelovog komiteta. I to je bila pametna urednička odluka jer se gledateljima objasnio kontekst u kojem je Handke nagrađen. A to je kontekst u kojem se književnost nastoji tobože odvojiti od politike, pa čak i onda kada stvaraoci završe u moralnom glibu. Književnik Ahmed Burić vjeruje da iza odluke o nagradi stoji potpuna nezainteresovanost za sve ono što se desilo i dešava u našem regionu. I drugi mediji iz regiona su si pokušali objasniti tajnu Handkeovog izbora. Miljenko Jergović napisao je opširni tematski tekst za zagrebački Jutarnji u kojem zašećereno piše o vrijednosti i značaju opusa austrijskog pisca. Sve to valjda kako bi onaj gorki dio o negiranju Miloševićevih zločina bio što podnošljiviji. Beogradskoj Politici je pak sve jasno, a reakcije su se svele na zaključak da je Miloševićev apologet nagrađen uprkos svojoj srbofiliji. U takvom ambijentu, pristup FTV-a se čini odmjerenim, pristojnim i bitnim.
CRNA HRONIKA BEZ SENZACIONALIZMA: FTV je u subotu donio naslov kako su sve češća ubistva u našoj zemlji, pa se navodi da su u ovom mjesecu registrovana već četiri. Slučajevi porodičnog nasilja i nasilne smrti ispunili su stranice crne hronike, a urednica Edina Šečerović naglasak je stavila na pitanja bezbjednosti. Kako se građani osjećaju? Da li je policija dorasla izazovima? Urednica crnu hroniku nije koristila za širenje senzacionalizma, već je problemu pristupila ozbiljno i odgovorno, pokušavajući odgovoriti na pitanje šta se to zbiva. I da li je javna bezbjednost ugrožena.
OCJENA: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA: BHT1 sve češće donosi ekonomske vijesti, kao i statističke podatke, kao što su oni o prosječnoj plati i iznosu potrošačke korpe. Opet, obje televizije su propustile dati širi osvrt na najavu novih socio-ekonomskih reformi kojima se hvale vlasti. U kom to trenutku slušamo ponovo da će poresko rasterećenje rada sve riješiti? Šta se misli pod restrukturiranjem javnih preduzeća? Obje televizije su na pomen novih starih reformi mogle stati i posvetiti im pola Dnevnika 2 demaskirajući mit o reformskom imperativu. Bilo je tu materijala za više priloga, za podsjećanje na stare vijesti, razgovore sa vjesnicima nove agende, neugodna pitanja političkim akterima o odlasku ljudi… Umjesto toga, produžilo se dalje. FTV je izbor dobitnika Nobelove nagrade za književnost propratio širim kontekstom, ne zadržavajući se kao BHT1 samo na reakcijama članova našeg Predsjedništva. Peter Handke nije sporan samo u našoj zemlji, već i šire, i bilo je bitno da se to prezentuje publici.
