FTV: Bez pravilnika nema zaštite od nasilja u porodici

19. novembar – 25. novembar 2025.

NEPROVODIV ZAKON O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI :  U bh. entitetu FBiH od početka 2023. do kraja 2024. godine ubijeno je 35 žena. Podatak je to koji je objavila FTV u dnevniku u srijedu u kojem je emitovala vrlo dobar prilog o nasilju nad ženama i nasilju u porodici. Povod je bila rasprava u federalnom parlamentu o (ne)primjeni Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. U prilogu je navedeno da, iako je Zakon usvojen početkom ove godine, njegova primjena ne može početi bez donošenja niza pravilnika. A neophodni pravilnici još nisu usvojeni. Trebala ih je pripremiti Vlada FBiH, odnosno resorno ministarstvo. U prilogu je emitirana i izjava nadležnog ministra koji kaže da je izrada pravilnika u toku, ali da ih, nakon što ih ministarstvo pripremi, mora poslati kantonima koji trebaju dati svoje mišljenje. Trenutno je tek polovina kantona dala svoju ocjenu ovih pravilnika. Iako se radi o priči koja lako može skliznuti u birokratsko nabrajanje, ovaj prilog je urađen dosta korektno pa je svakom gledaocu jasno da je ovaj zakon trenutno potpuno beskoristan i njegovim usvajanjem žrtve nasilja u porodici i nasilja nad ženama nisu bolje zaštićene jer još čekamo precizne upute nadležnim institucijama kako postupati. To su ti famozni pravilnici.

PARLAMENTARNA RASPRAVA O AFERI “SPENGAVANJE”:  Na zahtjev opozicije trebala je biti održana rasprava o tzv. aferi “Spengavanje” u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Opozicija je raspravu tražila odmah nakon objavljenih spornih prepiski u kojima su poruke premijera FBiH Nermina Nikšića, njegove šefice kabineta, v.d. direktora Uprave policije FBiH Vahidina Munjića i još nekoliko federalnih dužnosnika, a u kojima se pominje zapošljavanje podobnih kadrova, dijele dokumenti iz istraga i slično. Dakle, sjednica je zakazana na zahtjev opozicije, ali rasprava nije održana jer su zastupnici vladajuće većine glasali protiv dnevnog reda. Dnevni red nije usvojen, ali se tokom rasprave o njemu moglo čuti mnogo toga i o samoj aferi. FTV je u svom dnevniku u petak detaljno izvještavala o ovoj sjednici, naveli su većinu ključnih stavova opozicije i vlasti, te ukazali i na “raskol” u vladajućoj “Trojici” jer su zastupnici Naše stranke glasali za dnevni red na kojem je bila rasprava o ovoj aferi. Gledaoci su mogli čuti stavove niza opozicionih zastupnika, što ranije nije bio slučaj, te predstavnika vladajućih stranaka. U ranijim analizama ukazivali smo na manjkavosti izvještavanja o ovoj aferi. U slučaju izvještavanja o ovoj parlamentarnoj sjednici te manjkavosti su bile mnogo manje.

JUŽNA GASNA INTERKONEKCIJA:  FTV je u dnevniku u četvrtak izvještavala o sastanku u Ambasadi SAD koji je imao samo jednu temu, izgradnju gasovoda iz Hrvatske ka BiH,  takozvanoj južnoj gasnoj interkonekciji. Korektno su preneseni stavovi većine sudionika, ali ponovo je nedostajao kontekst. Gledaocima je ostalo nejasno zašto administracija SAD, skoro godinu dana nakon usvajanja zakona o ovom gasovodu, sad aktuelizira priču o njegovoj gradnji. Nema informacija o tome šta se dosad dešavalo kao ni da najviši američki dužnosnici, skoro iz dana u dan, govore o ovom projektu. Također, nema niti slova o tome koliko bi koštala i koliko bi trajala gradnja. Ovo je posebno važno jer većina sagovornika govori da je ovaj gasovod alternativa trenutnom lancu opskrbe gasom koji iz Rusije, preko Srbije ulazi u BiH. Pod dojmom užurbanosti koju ispoljavaju sagovornici o ovoj temi, građani bi mogli steći dojam da će nova gasna ruta biti u upotrebi vrlo brzo, a ne da se radi o projektu koji će trajati godinama.

 Ocjena: 7

BHT1: Kokainska afera u RS

19. novembar – 25. novembar 2025.

DIREKTOR UKC RS VLADO ĐAJIĆ I KESA S BIJELOM, PRAŠKASTOM MATERIJOM: U srijedu, u jutarnjim satima, na jednom od anonimnih profila na jednoj društvenoj mreži objavljen je snimak direktora UKC RS i predsjednika Gradskog odbora SNSD Banjaluka Vlade Đajića i osobe, za koju će se kasnije utvrditi da je višestruko osuđivana zbog raznih krivičnih djela, te kese u kojoj je navodno droga. U narednim satima uslijedile su, začuđujuće brze reakcije, SNSD i vlade bh. entiteta RS, koje su Đajića smijenile sa svih stranačkih funkcija te razriješile pozicije direktora najvećeg kliničkog centra u tom dijelu BiH. U prilogu emitiranom u Dnevniku BHT1, naveden je razvoj događaja u ovoj aferi, uključujući raznovrsne detalje. Gledaoci su tako mogli saznati kad je i kako objavljen snimak, kako su reagovali predstavnici Đajićeve stranke, entitetske vlade, opozicije ali i sam Đajić. Također, navedeno je da se o ovom snimku priča mjesecima te da je jedan portal iz Srbije još u aprilu objavio priču o njegovom postojanju. BHT je i tokom narednih dana nastavio s izvještavanjem o ovoj aferi, iz više uglova, nudeći gledaocima dobar uvid u odnose u vladajućoj koaliciji u entitetu RS. Primjerice, Nenad Stevandić, koalicioni partner Milorada Dodika, podržao je Đajića, sat nakon što su ga SNSD i vlada ovog entiteta smijenili sa svih pozicija. Stoga, dio analitičara čije smo stavove mogli čuti u prilozima BHT1 ukazuje i na mogućnost unutarstranačkih ili unutarkoalicijskih preslagivanja.

REFORMSKA AGENDA ILI PRVO REFORME, PA NOVAC : BHT1 u subotu je emitirao pristojno urađen prilog o usvajanju tzv. plana reformi BiH. Domaće vlasti taj su dokument u Brisel poslale prije nekoliko sedmica, a EK ga je prošle sedmice prihvatila. Subotnji prilog je važan doprinos razumijevanju ove problematike jer dio predstavnika domaćih vlasti mjesecima uporno ponavlja kako će BiH usvajanjem plana reformi dobiti stotine miliona eura pomoći. Istina je bitno drugačija. BiH, kao ni ostale zemlje regije za koje je i osmišljen ovaj plan, neće dobiti novac ukoliko ne provedu reforme. BiH će, primjerice, dobiti 60 miliona eura usvajanjem plana reformi i to je to. Svaka naredna tranša vezana je za provedbu reformi na koje su se vlasti obavezale. Dakle, BiH je navela šta će uraditi, a kad to i uradi, EU će isplatiti obećanu pomoć. To je precizno navedeno u ovom prilogu.

GODIŠNJICA DEJTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA: BHT1 je kontinuirano pratio niz događaja kojima je obilježena godišnjica parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Uz živa javljanja reportera koji su pratili ove manifestacije, emitirani su i pristojno urađeni prilozi u toku pregovora u Dejtonu, ograničenjima ovog sporazuma te mogućim promjenama ustavne strukture koja je kreirana ovim sporazumom. Dakle, gledaocima su predočene informacije koje im omogućavaju da imaju jasnu sliku o ovom značajnom događaju te ukazano na različit pristup obilježavanja ovog datuma u dva entiteta. Na isti način je ispraćen i Dan državnosti BiH. U ovom segmentu BHT1, uglavnom, veoma korektno odgovara novinarskom zadatku. Ponekad nedostaje malo više konteksta, ali prilikom izvještavanja o ove dvije godišnjice, i taj segment je bio sasvim korektan.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Oba doma parlamenta Bosne i Hercegovine usvojila su budžet državnih institucija i međunarodnih obaveza BiH u kojem nisu predviđena sredstva za sedam institucija kulture od značaja za državu i BHRT. Sve ove institucije nalaze se na rubu opstanka, radnici mjesecima ne dobijaju plaće, obaveze se gomilaju, a predstavnici vlasti, iz godine u godinu, ponavljaju floskule o njihovoj važnosti bez konkretnih mjera koje bi pomogle njihovom opstanku te normalnom funkcioniranju. Protekle sedmice BHT 1 i FTV o ovom problemu su izvještavale kontinuirano, detaljno i vrlo profesionalno. U prilozima koji su emitirani skoro svakog dana gledaocima su predočene sve informacije o problemu finansiranja ovih institucija. Oni koji su kontinuirano gledali dnevnike državnog i entitetskog emitera, ali i oni koji su pogledali jednu ili dvije informativne emisije, dobili su jasnu sliku o ovom problemu, od nastanka preko trenutnog stanja do mogućih rješenja. Primjerice, jedan od državnih zastupnika kazao je da Vijeće ministara BiH ima oko 100 miliona KM neutrošenih sredstava u ovoj godini te je dovoljno da državna vlada usvoji odluku ili odluke kojim se ovaj novac, pohranjen na računima državne vlade, raspoređuje ovim institucijama. To bi, kažu stručnjaci, bio kratkoročna, ali za ove institucije, izuzetno važna pomoć. U protivnom, mogli smo to vidjeti iz izvještavanja javnih emitera, scene u kojima voda prodire u prostorije BHRT i uništava opremu, zbog čega se prekida emitiranje programa, postat će svakodnevnica. Izvještavanje o problemu finansiranja sedam institucija kulture i BHRT, zbog čega će 780 uposlenika BHRT održati protestno okupljanje ispred državnog parlamenta i vlade, primjer je kako bi se trebali pokrivati svi događaji i priče. Problem je jasno identificiran, navedeni su razlozi i odgovornost za njegov nastanak ali i ponuđene opcije za rješenje što, iako nije nužno, može biti koristan element novinarskog djelovanja.

Slično kao i kod izvještavanja o problemima sedam nacionalnih institucija kulture i BHRT, oba emitera su se ponašala i prilikom pokrivanja prijevremenih izbora za predsjednika bh. entiteta RS. BHT1 je, u ovoj sedmici, korigirao i segment izvještavanja na koji smo ranije ukazali, a to je izostanak konteksta u priči o prijevremenim izborima. U svakom dnevniku gledaocima je jasno predočeno da su prijevremeni izbori uslijedili nakon presude Suda BiH Miloradu Dodiku. Oba emitera ponudila su i informaciju više o ovim izborima pa je BHT1 gledaocima detaljno predočio rad glavnog centra za brojanje i uvođenje video nadzora u ovom centru kojim se kontroliše cijeli postupak brojanja glasova. FTV je, s druge strane, analizirao aspekt (ne)izlaznosti bošnjačkih glasača kroz razgovore s njihovim predstavnicima u izvršenoj i zakonodavnoj vlasti tog entiteta.

Oba emitera su detaljno, korektno i profesionalno izvještavala i o novoj inicijativi za mirovni sporazum u Ukrajini. Prilozi su sadržavali dovoljno informacija na osnovu kojih svaki gledalac može imati jasnu sliku o tom procesu. Ono što nedostaje u izvještavanju oba emitera, kad govorimo o ratu u Ukrajini, jeste malo širi kontekst. Primjerice, često se govori o borbama za neki grad ili mjesto, ali ostaje potpuno nejasno šta bi zauzimanje tog mjesta od jedne ili druge strane značilo za stanje na frontu. Ponekad čak nema ni mape koja bi pokazala gdje se to mjesto nalazi, a znamo da je front u Ukrajini duži od hiljadu kilometara.

Plus sedmice

FTV

FTV dužnu pažnju posvećuje protestima u Srbiji koji traju više od godinu dana. Protekle sedmice uradili su i intervju s eurozastupnicom Irenom Jovevom koja je jedna od najglasnijih kritičara aktuelnih vlasti u Srbiji i njihovog odnosa prema demonstrantima.

BHT1

U dnevniku u subotu je emitiran prilog o pripremama za prijevremene izbore za predsjednika bh. entiteta RS. BHT1 ima dobru praksu da za događaje poput izbora danima prije samog događaja pripremi i emitira priloge koji gledaocima omogućavaju da shvate zašto je taj događaj važan i šta su moguće posljedice.

Minus sedmice

FTV

Denis Zvizdić, član kolegija Predstavničkog doma parlamenta BiH, boravio je u Švedskoj i sudjelovao na jednom od parlamentarnih foruma koji se održavaju u okviru Krimske platforme. FTV je ovu vijest i Zvizićevu izjavu emitirala u svojoj centralnoj informativnoj emisiji iako ovdje nema vijesti. Posao parlamentaraca je da, između ostalog, sudjeluju u raznim parlamentarnim forumima i sastancima. Tek neki od ovih sastanaka su vijest.

BHT1

BHT1 protekle sedmice izvijestio o završetku gradnje jedne od dionica na autoputu kroz BiH. Navedeno je o kojoj se dionici radi te da će s još dvije dionice činiti funkcionalnu cjelinu. Izvijestili su da će, kad sve ove dionice budu puštene u rad, biti omogućeno korištenje autoputa od Doboja do Žepča. Nije rečeno kad će to biti, a posebno nije rečeno da gradnja kasni, da je potrošeno više novca od planiranog…