BHT1: Povratak političke ravnoteže i ko je subjekt zapaljive retorike?

12. – 18. oktobar 2021.

KAKO JE VRAĆENA POLITIČKA RAVNOTEŽA: Izgleda ipak ima smisla upozoriti javne televizije na politički neuravnotežene priloge u kojima samo jedna strana ima pravo izričaja. Nakon što smo prošle sedmice skrenuli pažnju na poveći broj jednostranih političkih priloga, posebno onih u kojima glavnu riječ vodi Milorad Dodik, ove sedmice zatičemo značajno drugačiju situaciju. Na dan kada je lider SNSD-a održao sastanak s evropskim diplomatama, poslije kojeg je održao konferenciju za medije na kojoj je opet prijetio ukidanjem zakona koje je donio visoki predstavnik, urednica Blažica Krišto suprotstavlja mu izjavu Mirka Šarovića, lidera opozicije u Republici Srpskoj. Dan poslije, Azira Hrustemović bilježi političke reakcije ne samo Dodika, koji poručuje da rata neće biti i da je sigurnosna situacija dobra, već i druga dva člana Predsjedništva (Željka Komšića i Šefika Džaferovića), kao i stavove opozicionih prvaka iz manjeg entiteta. I tako je bilo tokom cijele sedmice, u svim političkim prilozima. Kada god bi se otvorila tema u kojoj se Milorad Dodik osjeća moćno (prijetnje otcjepljenjem ili urušavanjem postojećeg sistema ukidanjem zakona na državnoj razini), BHT1 bi prenio i stavove drugih političkih aktera koji su redom njegovi neistomišljenici.

KO JE SUBJEKT ZAPALJIVE RETORIKE? Urednici na BHT1 su izjave i političke akcije Milorada Dodika, koji najavljuje poništavanje pojedinih zakona na teritoriji Republike Srpske, ali i reakcije ostalih aktera, u više navrata nazvali „najvećom (političkom) krizom do sada“ i „novim oblikom državne krize“. Urednik Anel Nurković je krizu bez presedana stavio i u ekonomski kontekst, pa je upozorio da će permanentna politička nestabilnost negativno uticati na investicije, te da je MMF već spustio procjenu ekonomskog rasta za našu zemlju. Zanimljivo je primijetiti i kako je urednica Azira Hrustemović ispratila političku krizu i verbalnu razmjenu na političkoj sceni formulacijom prema kojoj je „nastavljeno iznošenje zapaljive retorike između članova Predsjedništva“. U citiranoj rečenici ne postoji subjekt, te je nepoznato ko tačno iznosi zapaljivu retoriku, ali se u drugom dijelu („između članova Predsjedništva“) pravi aluzija da svi članovi Predsjedništva sudjeluju podjednako u kreiranju opasne retorike. No, ako se poslušaju njihove izjave, evidentno je da jedino Dodik pada u vatru, prijeti, zaziva secesiju, formiranje Vojske Republike Srpske, pa da potom smiruje tenzije koje sam diže. Mirko Šarović govori čak o „ludilu u koje nas uvlači SNSD“ i „spirali haosa“, a ostali opozicionari iz Republike Srpske o rušenju digniteta cijelog entiteta. U atmosferi u kojoj su svi politički akteri na jednoj strani, a lider SNSD-a sa svojom zapaljivom retorikom na drugoj, nepošteno je kriti subjekta i pripisivati svim članovima Predsjedništva neodmjerenost ili opasnost u nastupima.

CIJENE KOJE NE PRESTAJU RASTI: U sedmici napregnutih političkih tenzija teško je bilo držati u fokusu ekonomske teme. No, BHT1 izvještava o konstantom porastu cijena goriva što će se odraziti na sve ostale cijene (A. Hrustemović). U prilogu se preispituje i šta država može preduzeti, a najave novih poskupljenja nisu utješne gledateljima koji iz dana u dan svjedoče porastu cijena.

OCJENA: 4

FTV: Politička, odnosno predizborna kriza

12. – 18. oktobar 2021.

NOVI ZATVORI UMJESTO NOVIH ROVOVA: Za razliku od BHT1, koji u novim političkim sukobima vidi državnu krizu bez presedana, urednici na FTV-u su nešto drugačijeg mišljenja. Dejana Regoje po Dodikovom sastanku sa diplomatama u Istočnom Sarajevu zaključuje da su njegove poruke iste (na primjer, visoki predstavnik mu je neprihvatljiv), ali da je ton mirniji. Ili vidno drugačiji, pa je prvi čovjek SNSD-a istakao da nije protiv teritorijalnog integriteta BiH. FTV narednih dana prati političke nesuglasice, a urednica Merima Adembegović u nedjelju u naslov stavlja da su oktobarske političke tenzije više predizborne nego ratne. Iako su mnogi u zapaljivim Dodikovim izjavama čuli ratnu retoriku, urednici FTV-a donose tumačenje da se radi o predizbornoj političkoj igranci. Opasnoj i suludoj, ali da u njoj nema ozbiljnih ratnih prizvuka. Urednica Adembegović nedjeljni Dnevnik 2 otvara izjavama mladih i aktivista koji su poslali poruke mira i suživota predstavljajući ih kao svojevrsni kontrapunkt Dodikovoj politici. Upečatljiva je bila izjava omladinskog aktiviste koji je poručio da mladi sigurno nisu voljni kopati nove rovove, ali da jesu temelje novih zatvora.

KRIZA: Energetska kriza potresa svijet, kao i poremećaji u globalnim lancima opskrbe hranom. Urednica Adembegović donosi ozbiljan ekonomski pregled u kojem se pita kako će to sve uticati na izvozno orijentisanu ekonomiju kao što je naša. Cijene sirovina smanjiće proizvodnju, a manjak ulaganja u poljoprivredu vratiće nam se kao bumerang. Ekonomisti su saglasni da se ekonomska kriza produbljuje, a da se rastu cijena ne vidi kraj. Zemlje EU preduzimaju ekonomske mjere kojima nastoje zaštititi radnike i ugrožene skupine, dok su u nas glavne teme Dejton i Dodikove prijetnje. Raduje to što se FTV ozbiljno bavio energetskom i ekonomskom krizom. Ako već mediji ne mogu vratiti pažnju na ekonomsku agendu, ništa ih ne sprečava da u tome iznova i iznova pokušavaju. Sve dok jednom političari ne budu pričali o cijeni goriva i ulja umjesto o tome da li će se formirati Vojska Republike Srpske.

POSJETA KOJA JE ZASLUŽILA OZBILJNIJI OSVRT: Dolazak Michaela Linharta, austrijskog šefa diplomatije, ispraćen je ocjenom da je u fokusu razgovora bila politička stabilnost umjesto ekonomskih tema (Maida Muhović). Ekonomski odnosi sa Austrijom spadaju u red najznačajnijih za BiH, a naša dijaspora igra sve bitniju ulogu u ovoj zemlji. Posjeta austrijskog ministra zaslužila je ozbiljniju pažnju. Kakve su trenutne političke prilike u Austriji? Koliki je priliv investicija iz Austrije? Šta kažu predstavnici dijaspore?

OCJENA: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA: Zategnuti politički odnosi, blokada državnih institucija i zapaljiva retorika Milorada Dodika različito su viđeni na federalnoj i državnoj televiziji. Prvi smatraju da je Dodik spustio loptu, koliko god je oštar na riječima, jer je nekoliko puta ponovio da secesije neće biti. Drugi smatraju da svjedočimo „najvećoj krizi do sada“ ili „novom obliku državne krize“, šta god to značilo. BHT1 je uspio igrom riječi i neodređenim formulacijama zapaljivu retoriku Milorada Dodika, koji negira visokog predstavnika i njegove zakone, a u kojima pojedini vide i ratne prizvuke, pripisati u autorstvo svim članovima Predsjedništva predstavljajući ih sve jednako zapaljivim. Sasvim je normalno da mediji i urednici različito vide političke odnose, dajući im drugačije kvalifikacije, ali nije u redu izvrtati činjenice i podjednako zapaljivim predstavljati sve političare.

Plus sedmice

BHT1

Politički balans je povraćen u prilozima iz dnevne politike, pa nije bilo mjesta jednostranim pričama u kojima samo jedan akter dobije pravo da se oglasi.

FTV

Ozbiljnije sagledavanje ekonomske i energetske krize analitičkim prilogom kojem je mjesto u Dnevniku 2.

Minus sedmice

BHT1

Posjeta patrijarha Porfirija jeste vijest dana, ali da li je dolazak crkvenog poglavara udarna vijest te bitnosti pa da se njome dva dana zaredom otvara Dnevnik 2 (urednik Anel Nurković)?

FTV

Posjeta austrijskog ministra vanjskih poslova zaslužila je ozbiljniju pripremu i posvećeniji prilog koji se ne zadržava samo na dnevnoj politici.