BHT1 I FTV: Muke s Hrvatskom i naslovima

PLUS SEDMICE

BHT1
Prilog Danijela Lepira, jer su informacije prikupljene i predstavljene s razumijevanjem.
FTV
Raduju hrabriji i oštriji politički prilozi, čak i po cijenu učinjenih grešaka.

MINUS SEDMICE

BHT1
BHT1 pod hitno treba zagrebačkog dopisnika ili promijeniti način kako se pokrivaju vijesti iz Hrvatske.
FTV
Nemušti i predugački naslovi koji su uz to ne posve politički nevini.

BHT1 I FTV: Muke s  Hrvatskom i naslovima

BHT1 je izostavio političke informacije u izvještajima o požarima u Hrvatskoj, a na Federalnoj televiziji naslovi su bili dugi i blagonakloni prema vlastima

 

BHT1: Zašto nam je potreban zagrebački dopisnik?

18. – 24. juli 2017.

APOKALIPTIČNI PRIZORI I(LI) POLITIČKO PITANJE BROJ JEDAN: Sedmicu su obilježili požari koji su harali kako našom zemljom tako i regionom. Ipak, ono što se dogodilo u Dalmaciji, posebice nadomak Splita gdje je vatra prijetila evakuacijom grada, izgledalo je najpotresnije. Vatrena stihija se kod naših prvih susjeda u časku pretvorila u političko pitanje. Prvo prozivkom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da je vojska morala reagirati ranije, a onda neopozivom ostavkom ministra obrane Damira Krstičevića, o čemu se saznalo u popodnevim satima u utorak, 19. jula, i najposlije premijerovim odbijanjem neopozive ostavke, što je narednih dana naišlo na oštre komentare u dijelu javnosti. I dok se u Hrvatskoj brujalo o šumovima u komunikaciji na relaciji Pantovčak – Banski dvori, ali i o tome kako se može ne prihvatiti neopoziva ostavka, do toga da se cijela Vlada pozivala na ostavku, u Dnevniku 2 BHT1 (utorak i srijeda, urednice Alenka Bruck i Svjetlana Topalić) govorilo se o “apokaliptičnim prizorima”. Ili, dan poslije, kako su požari pod kontrolom, te kako se “čiste zgarišta i zbraja šteta”. Tek u jednoj najavnoj rečenici prezenterka se dotakla ministrovog demonstrativnog odstupanja. Svakako da je mjesta trebalo biti za slike sa terena, izjave očevidaca i požrtvovanih vatrogasaca, ali požari su se oteli kontroli i postali su prvorazredna politička stvar jer se prigovaralo kako je zakazao cijeli sustav. HDZ-u nenaklonjeniji dio tiska opleo je po Plenkoviću, a naročito oštri su bili riječki Novi list i tjednik Novosti. Sve to prošlo je mimo BHT1, čime se samo pokazalo koliko nam nedostaje dobro pripremljen i informisan zagrebački dopisnik koji bi bio u stanju sažeti hrvatsku zbilju za bh. publiku, ne izostavljajući niti ona duboko opoziciona gledišta. Dok iz Srbije redovito dobijamo pasaže kritike na račun aktuelne vlasti, čime se proširiju horizonti našeg gledateljstva, pogled na Hrvatsku svodi se na gomilanje zvaničnih ili lako dostupnih informacija.

KAD NOVINAR S RAZUMIJEVANJEM IZVJEŠTAVA: Novinar Danijel Lepir je u utorak pripremio priču o najavi vlade manjeg entiteta da će osnažiti posrnuli bankarski sektor, i to novim kreditnim zaduženjem. Lepirov pristup karakteriše širenje priče informacijama koje oslikavaju kontekst, ali i prirodu onoga o čemu se izvještavalo. Mogli smo jasno saznati o kakvom se zaduženju radi, na koji period, zašto u ovom trenutku… Ukratko, novinar je s razumijevanjem predočio ono čime se bavio.

IZDVOJENO:

U petak (urednica Alenka Bruck) prikazan je solidan uradak o krizi vladajuće koalicije kroz stavove oporbenih prvaka, ali i funkcionera aktuelne vlasti. Pohvalno je što je nemali prostor ustupljen oporbi da iznese svoje stavove, ali uputno je primijetiti kako se u medijskom jeziku javnog servisa olako prihvata nametnuti i podrazumijevajući rječnik političke elite. Sve vrijeme je provejavalo pitanje šta to koči usvajanje reformskih zakona, kao da među svim opcijama postoji nepodijeljeno mišljenje da su u pitanju reformski zahvati i kao da ne postoje dileme oko njihovog sadržaja. Ili možda one stvarno i ne postoje?

OCJENA: 5

FTV: Šta znače dugi i optimistični naslovi?

18. – 24. juli 2017.

NASLOV KAO LICE UREDNIČKE POLITIKE: Urednica Edina Šečerović odlučila se u utorak staviti u najavnu špicu neobično dug naslov koji je pratio sjednicu Predsjedništva SDA. Dok je na ekranu pisalo “Predsjedništvo SDA: Nećemo prihvatiti HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona”, spikerka je lomila jezik čitajući istovremeno sljedeće: “Uoči sjednice državnog Parlamenta: Izmjene Izbornog zakona na dnevnom redu sjednice ukoliko dođe do zvanične odluke Ustavnog suda BiH da HNS-ov prijedlog ne ugrožava vitalne nacionalne interese Bošnjaka.” Ako je i od Federalne na poklon SDA-u, predugačko je. I ne samo da je nesnosno otegnuto već je i nerazumljivo i nepamtljivo. Dva dana poslije, Amra Zaklan je sročila još jedan benevolentan naslov. Naime, posjetu evropske šefice diplomatije Federice Mogherini Zagrebu pratila je više no optimistična procjena – “BiH na korak do kandidatskog statusa”, koja uz to nije korespondirala sa sadržajem njenog susreta s hrvatskom koleginicom.

TANKA LINIJA IZMEĐU KRITIKE I KRITIZERSTVA: FTV se i ove sedmice isticao s nekoliko dobrih, sadržajnih i atraktivnih političkih priča. U jednom se propitivao pakt Čovića i Dodika i šta se krije iza napora da se napravi kanal na hrvatskom jeziku (ponedjeljak, urednica E. Šečerović), i to uz lepezu pozvanih sagovornika, dok se u drugom spekulisalo ko će zamijeniti Jonathana Moorea na mjestu šefa Misije OSCE-a (utorak, novinarke Vildana Kurtić i Mirjana Radanović). Ali tu je više bilo govora o tome na šta se to danas svodi uloga međunarodne zajednice u BiH. Je li ta uloga isključivo protokolarna? Da li se ovdje šalju trećerazredni službenici? Mogle su se tu pronaći oštre kritike koje su uglavnom bile dobro i odmjereno upakovane, osim na samom kraju kada su novinarke skliznule u populističku retoriku uopštavanjem kojim su izjednačeni i svi političari i predstavnici tzv. međunarodne zajednice. I to krajnjim, bespotrebnim i ispraznim zaključkom kako su svi oni isti, a da “građani ni od jednih ni drugih nemaju gotovo nikakve koristi”. Uz potpuno opravdano pravo da se izreknu kritike i da se novinari s njima poigravaju, treba se katkad i suzdržati, tačnije, pronaći mjeru ili odgovarajući stil. To jest, ne dopustiti da kritika prevagne u kritizerstvo, što je često mnogo teže nego što se čini. Ili je mnogo lakše preći crtu nego što pretpostavljamo.

IZDVOJENO:

Odluka urednice Jadranke Milošević da u Dnevniku 2 u sadržaj uvede SNSD-ovog parlamentarca Stašu Košarca zasigurno je obradovala samo njega samog, jer drugačije bi u potpunosti pala u zaborav tvrdnja kojom se po ko zna koji put preporučio Miloradu Dodiku (protiv kojeg se, kako veli, vodi specijalni rat) kao njegov vatreni pristaša. Ta “ekskluziva” dom je našla, nažalost, ne samo na službenom sajtu nezavisnih socijaldemokrata već i u mnogim drugim medijima, pa i u Dnevniku u pola osam, i to u osmoj minuti.

OCJENA: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Obje televizije su otkrile svoje slabosti: dok je na BHT1 to naročito bilo upečatljivo izostavljanjem političkog dijela iz vijesti o požarima u Hrvatskoj (mada se ni FTV tu nije proslavio), na Federalnoj su naslovi, kao izravne poruke koje najneposrednije komuniciraju sa gledateljima, bili nerazumno dugi i blagonakloni prema vlasti. To je pokvarilo utisak u sedam dana iza nas, ali i otvorilo neka pitanja: zašto državna televizija nema zagrebačkog dopisnika, da li FTV nastavlja koketirati sa pojedinim političkim strankama (čitaj sa SDA) ili do kada ćemo reciklirane izjave političara slušati kao udarnu vijest?

About The Author