FTV I BHT1: ŠTA NIJE, A ŠTA BI MOGAO BITI DNEVNIK 3…

PLUS SEDMICE

FTV
Prilog novinara Slađana Tomića u četvrtak, 29. decembra, s godišnje konferencije za novinare lidera SBB-a. Novinar se činjenicama suprotstavio Radončićevoj kvazikritici izgradnje autoputa, navodeći da upravo kadrovi njegove stranke upravljaju Autocestama.
BHT1
Reportaža Hatke Nezirević. Sagovornici i novinarka su u nekoliko minuta opisali tegobe naše socijalne stvarnosti.

MINUS SEDMICE

FTV
Intervju Zerine Ćosić-Vrabac s direktorom Adriatic grupe, jer je u većem dijelu izgledao kao promidžbeni program u kojem se ova firma mogla pohvaliti uspjesima i planovima.
BHT1
Dnevnik 3 ne donosi kvalitativnu razliku u odnosu na Dnevnike 2.

FTV I BHT1: ŠTA NIJE, A ŠTA BI MOGAO BITI DNEVNIK 3…

Dnevnik 3 je svojevremeno bio zaštitni znak HRT-a, koji je osvajao publiku kao aktuelniji i sadržajniji pregled dana, zanimljiv čak i mlađim gledateljima. Kod nas se treći dnevnici FTV-a i BHT1 svode na reprizu Dnevnika 2

 

FTV: DUGO, TUPO I RASPLINUTO

27. decembar 2016. – 2. januar 2017.

PRVI UTISAK, DUGO I TROMO: Televizije koje emituju treći Dnevnik pokazuju da itekako drže do svog informativnog programa, a njegov kasnovečernji termin omogućava detaljan i sveobuhvatan pregled dnevnih aktuelnosti. Šta izdvaja Dnevnik 3 FTV-a? Za razliku od njihovih kolega sa BHT1, Federalna je kreirala drugačiji ambijent u svom posljednjem informativnom pregledu. Prezenteri čitaju vijesti za stalkom u studiju čija se scenografija u potpunosti razlikuje od izdanja u pola osam. Ispred spikera su četiri fotelje predviđene za goste koji i nisu rijetkost, pa se čini da je studijska priprema više prilagođena dijaloškoj emisiji koja pretenduje na znatno dužu minutažu. Možda su otud dnevnici neobično dugi i trajanje im je često duže od pola sata, a dramaturgija bespotrebno usporena. Tako je razgovor Danice Jokić sa predsjedavajućim Predstavničkog doma Parlamenta FBiH mogao biti upola kraći jer su se pitanja, a naročito odgovori, ponavljala.

KONCEPT REPRIZE DNEVNIKA 2: Sadržina se razlikovala, ali čini se ponajviše kao proizvod nešto drugačije konceptualne zamisli koja nije uspjela jer se unedogled razvukla. Više je intervjua i razgovora i (polu)tematskog pristupa, pa se u petak s troje gostiju besjedilo o vršnjačkom nasilju. Nejasno je zašto se uredništvo televizije odlučilo na rastegnutu minutažu jer drugačiji pristup tematskog karaktera može se postići i u petnaest minuta. U suprotnom, postavlja se pitanje zašto nam poslije polučasovnog Dnevnika 2 treba repriza svega dva i po sata poslije. Jer posljednje informativno izdanje trebalo bi biti kao brzopotezni rezime dana u kojem ima svega. Savremeni gledatelji traže brzu i jasnu informaciju, a treći dnevnik mogao bi se profilisati kao takvo mjesto. Sumiran pregled dana kroz najbitnije sekvence. Kratko, oštro i u sridu. Nažalost, sadašnji opis mogao bi se svesti na: dugo, tupo i rasplinuto.

IZDVOJENO:

Urednica Ena Ameti je u četvrtak, 29. decembra, odlučila uvrstiti izjave premijera Fadila Novalića iz njegovog posljednjeg intervjua na Dnevniku D. Naizgled sasvim legitimna urednička odluka da iz drugih emisija svoje kuće izvadi najznačajnije osvrte prvog čovjeka izvršne vlasti. U najavi je spomenuto kako je predsjednik Vlade izjavio da je novi budžet “i restriktivan, i razvojan, i socijalni”. Ali, umjesto da u nastavku slušamo kako je to premijer riješio jednačinu sa tri nepoznate, upriličena je best of kompilacija koja se izvrnula u politički govor u kojem saznajemo o svim uspjesima Vlade prema izboru njenog kormilara i urednice Ameti.

OCJENA: 3

BHT1: SVE JE ISTO, SAMO NIJE SEDAM SATI

27. decembar 2016. – 2. januar 2017.

KONCEPT KRAĆE REPRIZE I NOVOGODIŠNJA RAZGLEDNICA: Dnevnik 3 BHT1 u istom je studijskom ruhu kao i izdanje koje počinje u sedam, a i sadržajem se naročito ne razlikuje. Minutaža je takođe ista i sve podsjeća na reprizu Dnevnika 2, ali barem raduje to što se rješenje za drugačiji koncept nije pronašlo u odugovlačenju. U protekloj sedmici izdvojila se ne baš ružičasta novogodišnja reportaža Hatke Nezirević, koja nas je u izvrsnom presjeku podsjetila da je godina iza nas i godina radničkih protesta. Novinarka je u svom uratku, koji okuplja više sagovornika, uspjela napraviti vjerodostojni presjek naše socijalne stvarnosti s nimalo optimističnim prognozama za nadolazeću godinu.

MERLINOVA PROBA ILI SAMO ZA NAJVEĆE FANOVE: Urednik Seid Masnica je u petak, 30. decembra, završio Dnevnik u veselijem raspoloženju, saopštavajući gledateljstvu da je popularni pjevač Dino Merlin održao probu za novogodišnji koncert. Mogli smo vidjeti i kadrove s probe, valjda kao ekskluzivni snimak za najvjernije obožavaoce. Ali RTV taksu plaćaju i svi oni “hejteri” kojima je Merlinov praznični nastup skup i, najblaže rečeno, kontroverzan. No, oni nemaju svoje dnevničke minute.

IZDVOJENO:

Isti dan u kratkoj crti saznajemo da je podignuta optužnica protiv Đure Matuzovića i ostalih za ratne zločine na području Orašja. Urednik je propustio povezati vijest s histerijom i podignutim tenzijama na relaciji BiH – Hrvatska, koje su postojale u vrijeme hapšenja generala HVO-a, ali i izvijestiti publiku da li opet postoje neprimjerene reakcije službenog Zagreba.

OCJENA: 4

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Dnevnik 3 je svojevremeno bio prepoznat kao zaštitni znak HRT-a, koji je počeo osvajati publiku jer se izdvojio kao aktuelniji i sadržajniji pregled dana koji privlači nove gledatelje, posebice one mlađe dobi. Uostalom, sam termin prikazivanja je zahvalan jer omogućava urednicima da dopune ranovečernje izdanje najnovijim aktuelnostima ili da ih obrade iz drugačijeg ugla, jer su glavne vijesti već saopštene. Kod nas, treći dnevnici FTV-a i BHT1 ne mogu se ubrojati u prepoznatljive emisije svojih kuća, niti se mogu pohvaliti kao naročito drugačija izdanja. Naprotiv, njihov koncept se svodi na reprizu Dnevnika 2 i konceptualno se značajno ne razlikuje od centralne informativne emisije. Dnevnici 3 mogli bi biti mjesta gdje urednici eksperimentišu s drugačijim pristupima i reportažama, a ponajviše bi trebali voditi računa da sumiraju sve dnevne aktuelnosti, i to što kraće, i, po mogućstvu, iz drugačijih uglova. Naprimjer, tu bi se mogla pokušati privući drugačija publika, poput one koja se informiše preko društvenih mreža i sa portala i koja najčešće ne gleda vijesti između sedam i osam. Sadašnji pristup ne donosi ništa novo u sadržinskom i konceptualnom smislu.

 

About The Author