BHT 1: Bez analitičkog uvida

20. – 26. septembar 2023.

KUDA DALJE NAKON KOSOVA? Sukobi na sjeveru Kosova dospijevaju u prve vijesti Dnevnika BHT1, ali detalje o tome šta se, zapravo, dešava u tom prvom danu niko nema. Navode se zvanični izvori informacija, ali kako znati ko je grupa naoružanih i maskiranih koja je uskovitlala ionako napetu situaciju. Poziva se na hitnu istragu ubistva policajca, redaju se reakcije međunarodnih faktora vezanih službom za Kosovo, te se u javnosti stvara dojam da „samo što nije puklo“. Trebao nam je analitički pregled situacije, neki neovisan analitičar koji može donijeti temeljnu prognozu u kojim sve pravcima može otići trenutno stanje i kakve reperkusije to može imati po BiH.

ŠTA KAŽE VIŠKOVIĆ? Zakon o stranim agentima, kako je u javnosti poznat, a koji treba usvojiti NSRS, u fokusu je BHT-a; u prilogu se navode reakcije stranih diplomata i međunarodnih organizacija koje upozoravaju na nesagledive posljedice ako do njegovog usvajanja dođe. S druge strane, premijer RS-a Radovan Višković kaže kako ovo nije nikakav obračun s nevladinim sektorom, te navodi primjer američkog zakona koji postoji skoro stotinu godina i puno je restriktivniji nego ovaj koji predlažu u NSRS-u. Novinar je, onda, svakako trebao donijeti informaciju o tome kakav je to američki zakon i kakve paralele se mogu povući između BiH i SAD-a.

SAMO ALBANIJA IZA NAS: Stopa nezaposlenosti u BiH iznosi  13,1 posto i dvostruko je viša u odnosu na prosjek EU, veću stopu nezaposlenosti u Evropi ima samo Albanija. Podaci su iznenađujući jer poslovna zajednica već dugo upozorava da na tržištu nema radnika. Prilog iznosi statističke podatke te saznajemo kako je u BiH u entitetskim i zavodu za nezaposlene u Brčkom u julu registrovano 350.461 nezaposleno lice. Stopa nezaposlenih je u konstantnom padu, što je dobar trend, ali samo ako ne potražimo razloge za to – jer je veliki broj sposobno radne snage iselio u zemlje Zapadne Evrope. U zadnjih deset godina u inozemstvo je otišlo oko 600.000 bh. građana. Prilog koji demonstrira rastuće probleme s kojima se suočavaju poslodavci, ali ostaje bez temeljnih informacija o tome zašto građani odlaze.

Ocjena 7

FTV: Ko je Zildžiću dao iskaznicu?

20. – 26. septembar 2023.

KOMŠIĆ VS. SVI OSTALI: FTV ima sjajan prilog o govoru predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na zasjedanju Generalne skupštine UN-a koji je izazvao žestoke reakcije. Prvo Zoran Milanović, koji – umjesto o Hrvatskoj – za govornicom UN-a govori o BiH i legitimnom predstavljanju, pa Milorad Dodik, koji kaže kako Komšićev stav nije i stav BiH. Sve je lijepo posloženo, uz redanje svih rušilačkih napora da se destabilizira BiH, do zapadnih politika i crvenih linija. Prilog se nastavlja i reakcijama domaćih poslanika: HDZ i PDP, očekivano, protiv Komšićevog izlaganja, dok DF objašnjava kako ne postoje bošnjački, srpski i hrvatski član Predsjedništva BiH.

PRAVA ILI LAŽNA ISKAZNICA OSA-E: I još jedna dobra tema – reporterka FTV-a se bavi slučajem Salke Zildžića, od hapšenja do pronalaska počasne iskaznice OSA-e, te se navodi i kako se radilo na osnivanju stranačke obavještajne službe. Kako je ova legitimacija završila kod Zildžića? Iz SDA lopticu prebacuju na Trojku i pitaju ih kako to da „po BiH vršljaju strani protjerani diplomati“? Oglasio se i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, kazavši kako treba pričekati Zildžićev iskaz i ustanoviti šta se desilo, navodeći kako je neosuđivan i parlamentarac, te da treba biti pušten.

NVO ILI STRANI AGENTI? NSRS razmatra zakon kojim će biti propisan strogi nadzor nad radom nevladinih organizacija u tom entitetu, a one koje dobijaju strana sredstva obavezati da se registruju kao „strani agenti“. Čelnici nevladnih organizacija iz RS-a to nazivaju protivustavnim djelovanjem, ukidanjem elementarnog prava građana na udruživanje. FTV i u ovom prilogu pokazuje koliko zrelo i dobro reaguje na sva devijantna institucionalna ponašanja, kao što je to činila prethodnih mjeseci, upozoravajući na brojne posljedice usvajanja izmjena Krivičnog zakonika i kriminalizaciju klevete.

Ocjena 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Pokušali smo svim naporima izbjeći da u ovoj analizi Milorad Dodik bude prečesto spominjano ime, reći ćemo zato samo kako je FTV napravio dobru temu o svemu što mu je trenutno na teretu: sankcije, istrage, antidržavna politika, negiranje genocida, vrijeđanje. Dobra i korisna FTV-ova tema je i ova: oko 19.000 građana hrani se u 57 javnih kuhinja širom BiH, a skoro svaki peti stanovnik ne može sebi priuštiti niti jedan obrok dnevno. Prognoze, navodi se u prilogu, nisu optimistične za budućnost u kojoj se očekuje veći broj korisnika javnih kuhinja, a u prilogu se pravi paralela s nerealno velikim primanjima političara i zvaničnika. Znate li šta je ekranizam? FTV donosi priču o djeci i ekranima te koliko ih unazađuje u razvoju neraskidiva veza s televizijom i mobitelima. Boje i zvukove djeca vole, a koliko im škode, pitaju se na FTV-u, navodeći kako postoje posljedice: od jednosmjerne komunikacije s ekranom do teškoća u govoru. BHT1, s druge strane, puno više i bolje o radničkim pravima, od onih u zeničkom ArcelorMittalu do zavidovićke Krivaje. Istovremeno, BHT1 ima i vječnu temu o ljudima u pokretu, ali, nažalost, sve češće izostaje empatija u prilozima, pokušaj da se odgovori na pitanje da li postoji način inkluzije ljudi koji dugo vremena borave u BiH.  BHT1 ima opet tematske priloge o novom udaru na džep građana – ovaj put tjestenine, te se reporteri okreću anketi onih koji takve trendove rasta cijena najteže podnose – građanima BiH.

Plus sedmice

BHT1 

Našu zemlju želi napustiti 50 posto mladih; šta rade nadležni da spriječe trend iseljavanja građana iz BiH, koja svake godine izgubi grad veličine Zvornika, pitaju se reporteri BHT1. Redaju se izjave zvaničnika, ali sve usmjereno na ono što bi trebalo uraditi – a ne na ono što se radi, niti ima konkretnih odgovora i rješenja. Anketirani građani daju drugu sliku od one koju slikaju političari: „Svaki dan sve više želim da odem iz ove zemlje“, kaže jedan građanin. Prilog utemeljen na stvarnosti, na onome što vidimo i čujemo i sami s dobro postavljenim pitanjima – ilustracija je današnje BiH.

FTV

Pedeset i dvije porodilje su od početka godine udruženju Baby Steps prijavile nehuman i koruptivan odnos doktora i medicinskog osoblja Zeničko-dobojskog kantona za vrijeme boravka u porodilištu. FTV pravi odličnu analizu o tome šta se dešava u zeničkom porodilištu, iskazi anonimnih porodilja su šokantni, te predstavljaju otvaranje nove teme u javnom prostoru – o krivičnim djelima korupcije, iznude, nesavjesnog liječenja. Sve je u prilogu uvezano u jednu jasnu cjelinu kao i način kako treba rješavati dugogodišnje probleme koje porodilje imaju.

Minus sedmice

BHT1

Salko Zildžić, federalni parlamentarac, u kućnom pritvoru godinu dana, glasi vijest u Dnevniku BHT1. Navodi se kako je postigao sporazum s tužilaštvom u Užicu te priznao krivicu zbog neovlaštenog posjedovanja oružja. Zildžić, prema važećim zakonima u BiH, tu kaznu može otkupiti. I nikakve druge informacije, ništa što bi vodilo ka otvaranju teme u raznim pravcima, od toga da li će se i kada parlamentarac naći u zastupničkim klupama, da li ima informacija o posjedovanju iskaznice OSA-e pronađene kod Zildžića, kako trebaju reagirati institucije BiH u ovom slučaju… Ništa.

FTV

Prvostepenom presudom Kantonalnog suda Sarajevo Edin Arslanagić, bivši direktor Bosnalijeka, osuđen je na 12 godina zatvora. Bivšem uposleniku ove firme Šefiku Handžiću i Hasanu Šepi, vlasniku firme „Brštanica“, izrečena je desetogodišnja zatvorska kazna, a vlasnik firme „Carpe Diem“ Jasmin Šepo je osuđen na sedam godina zatvora. Optuženi su za organizovani kriminal, pranje novca, poreznu utaju te sklapanje štetnih ugovora kojima su oštetili Bosnalijek, budžet Federacije i Kantona Sarajevo za oko 23 miliona KM. I samo ova vijest sa suda, koja je mogla poslužiti za podsjećanje na sve detalje afere Bosnalijek i dati javnosti puno više odgovora o ovom slučaju.