ATV je i u ovoj sedmici nastavio služiti SNSD-u u svakoj prilici. TV1 nastavlja s dobrom praksom korištenja višestrukih izvora informacija
ATV: Željka Cvijanović, Milorad Dodik i još poneko
1. – 7. avgust 2018.
GOSTOVANJA REZERVISANA ZA VLADAJUĆE: U Centralnim vijestima 1. avgusta gostovala je premijerka RS-a Željka Cvijanović i – preuzela sve uloge. Bila je voditeljka, novinarka, gošća i urednica. Najava priloga je urađena u formi promocije, kompletno gostovanje uokvireno je u šablon kako premijerku „svi pokušavaju osporiti, pogotovo kad je u pitanju gostovanje u SAD-u“. Gostovanje je trajalo približno deset minuta, a Željka Cvijanović je držala monolog, unaprijed pripremljen govor koji nije odgovarao na pitanja voditeljke (kakva god ona bila). Najbitniji momenat se dogodio na početku, kada je voditeljka Tatjana Trninić pokušala prekinuti monolog premijerke i postaviti konkretno pitanje: Željka Cvijanović je samo odmahnula glavom, pojačala ton i nastavila svoju promotivnu priču protiv opozicije i o svom gostovanju u SAD-u. Drugi ključni detalj desio se pred kraj ovog „intravjua“ (jer interakcije koju ovaj žanr podrazumijeva nije bilo), kada je voditeljka postavljala pitanje u vezi s migrantskom krizom, koje je definisano sugestivno, gdje je premijerki ostalo samo da potvrdi iznesene tvrdnje (a ne činjenice). Jedini solidan momenat se desio na samom kraju, kada je voditeljka pitala premijerku da li su aktivnosti Vlade RS-a samo predizborna priča – naravno, odgovor je bio negativan. Dakle, ukazivali smo i ranije: gostovanja uživo u programu ATV-a rezervisana su samo za vladajuću koaliciju, gdje nema kritičkog odnosa voditelja prema njima, nego se odvija svojevrsni monolog gosta koji ćemo definisati kao „intravju“ – novinarsku formu u kojoj gost sam sebi određuje na koja pitanja će odgovoriti, bez prekidanja novinara ili voditelja.
PROMOCIJA SNSD-a: Vijest dana 2. avgusta bilo je osvještavanje hrama u Mrkonjić-Gradu, a uživo se javila Jelena Božunović. Ono na šta smo ukazivali ranije ponovilo se: novinarska javljanja su često preopširna, s pregršt informacija o učesnicima, o tome šta je rečeno, kakve su posljedice i slično. Nakon toga se najavljuje prilog u kojem se ponavlja sve ono što je rečeno u obraćanju novinara. Ovaj konkretan prilog je izgledao kao zakupljeni termin vladajuće koalicije u RS-u, pogotovo ako uzmemo u obzir da je kontekst priče smješten u religijsko ruho: crkva, patrijarh, uticajne ličnosti. Naravno, svih pet izvora plus anketa s građanima ponavljali su istu mantru – da je ovo otvaranje hrama od presudnog značaja. Takođe, izdvajamo podatak kako je ATV ovaj put uspješno prebrojao broj prisutnih ljudi na svečanosti, dok i dalje imaju „problem“ s identifikovanjem broja ljudi na protestima „Pravda za Davida“ 7. jula u Banjaluci. Naredna tri priloga nisu imala veze s ovom temom, ali su imala izjave koje su uzete na tom događaju (ispred hrama). Dan kasnije, 3. avgusta, ponovo svjedočimo promotivnom bloku SNSD-a, s akcentom na javljanju uživo Đurđijane Vujović iz Istočnog Sarajeva: javila se samo da „najavi“ video predsjednika SNSD-a i RS-a Milorada Dodika, nakon čega slijedi navodno spontani video kako jedna baka čeka Dodika, što rezultira njihovim pozdravom i ćaskanjem. Ništa drugo, samo taj „isplanirani spontani“ video, koji ima za cilj da glorifikuje samo jednog čovjeka.
OBILJEŽAVANJE OLUJE: Obilježavanje godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja“ je centralna tema 4. avgusta, posvećeno mu je prvih pet priloga. I naredna tri dana „Oluja“ je bila centralna tema na ATV-u, gdje je izvještavano u kontekstu stradanja Srba uz prenošenje izjava predsjednika RS-a Milorada Dodika, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i drugih zvaničnika. Centralna tačka ovih izjava je da je „Oluja“ bila zločin za koji još niko nije odgovarao, uz napomenu da se isti događaj slavi u Hrvatskoj – kao pobjeda u ratu. Ovakav tip izvještavanja je karakterističan u specijalnim okolnostima kakve su obilježavanja velikih stradanja na svim stranama, gdje se tematizuje žrtva i stradanje jednog naroda. Posmatrano sa te strane, ATV je pratio većinu drugih medija iz RS-a.
IZDVAJAMO:
Migrantska kriza je i dalje jedna od glavnih tema, gdje se ne propušta prilika spominjanja ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića – ali u negativnom kontekstu. Ovaj put kao da nije bilo važno ima li, zaista, minskih naprava na lokaciji Ušivak, nego da li je ministar Mektić u pravu ili nije.
Ocjena: 2
TV1: Temeljito o važnim temama
1. – 7. avgust 2018.
GRADNJA MOSTA NA PELJEŠCU BEZ TUŽBE BiH: U Dnevniku od 1. avgusta prvih šest priloga je posvećeno gradnji mosta na Pelješcu i eventualnoj tužbi BiH. Građani su dobili uvid u 11 mišljenja različitih zvaničnika i analitičara, što je stvorilo jednu dozu konfuzije: koja od tih mišljenja su, zapravo, relevantna i ispravna? Ova konfuzija je razriješena dan kasnije, 2. avgusta je Slađan Tomić tematizovao upravo to: gdje je nastao problem i šta su usaglasili Hrvatska i BiH? Ovaj put smo dobili odgovor od pet izvora: usaglašene su isključivo dimenzije mosta, dok nije bilo govora o izlazu na otvoreno more i drugim pitanjima koja su se pojavila u javnosti. Dakle, desila se logička greška u izvještavanju prethodnih dana, tj. izvori su konsultovani s pogrešnim pitanjima. Većina je ispravljena ovim prilogom, što je primjer čemu mediji trebaju služiti: iznositi informacije u kontekstu, koje mogu građanima ponuditi okvir za donošenje važnih odluka.
ZAKON O DEMOBILISANIM BORCIMA, PRIČA SE VRATILA NA POČETAK: Tokom cijele sedmice monitoringa jedna od glavnih vijesti su ponovo bili bivši borci u FBiH: u kojoj fazi je usaglašavanje teksta zakona, ko je uložio kakve amandmane, da li je kriv Jasenko Tufekčić, ponovne blokade ulica širom FBiH, upitnost tranše MMF-a zbog najavljenog zakona, slične akcije najavljene u RS-u. TV1 je izvještavao o svim ovim pitanjima, posebno se ističe dužina i dubina priloga: kada se pogleda u retrospektivi, objavljeno je desetak priloga o ovoj temi, konsultovani su svi izvori, jednostavno, nije bilo nepoznanica za javnost. Izdvajamo prilog Ernada Metaja od 6. avgusta, gdje su iznesene neke informacije koje do tada nisu bile u centru pažnje. Na primjer, Hamza Krkalić (demobilisani borac Armije BiH) govori da su borci nasamareni zbog svog neznanja, jer oni ne znaju procedure usaglašavanja i na koji način se usvaja budžet (za tražene isplate borcima). Ova informacija ide u prilog jedne strane priče, a koja zastupa neprovodivost zakona u praksi. Jedina opaska u ovom prilogu ide na korištenje određenih termina, što se ipak ne dešava tako rijetko. Naime, i ovdje se koriste termini „pozicija i opozicija“, što je suštinski netačan termin, jer je ispravno govoriti „vlast i opozicija“ – ne postoji termin „pozicija“ (prema politološkim naukama).
KRATKO O „OLUJI“: Obilježavanje „Oluje“ nije bilo centralna tema na TV1, čak možemo reći da je 4. avgusta palo totalno u drugi plan, jer su kratki prilozi o tome objavljeni kao 14, 15. i 16. vijest. Rečene su samo osnovne informacije o tome kako se u Hrvatskoj slavi kao pobjeda, dok nakon toga slijedi informacija o tome kako se u Srbiji i Republici Srpskoj obilježava kao veliko stradanje. Dan kasnije, 5. avgusta, tematizuje se „Oluja“, ali iz ugla Hrvatske, uz izjave Aleksandra Vučića i Milorada Dodika (obojica su potencirala etničko čišćenje). TV1 ni ovdje nije mnogo govorio o stradanjima Srba, ali jeste tematizovao 26. godišnjicu stradanja Bošnjaka u Keratermu i Omarskoj, uz potresne priče preživjelih. Naravno, ako govorimo o novinarskoj profesionalnosti, sve žrtve bi trebale dobiti jednaku pažnju, bez obzira na etnički predznak. Kao što se ATV stavio na stranu Srba u „Oluji“, tako je TV1 zanemario tu stranu i govorio o žrtvama Bošnjaka. Ove teme, jednostavno, ne poznaju uravnoteženost kao jedan od osnovnih kriterijuma, a bez toga mediji ne mogu biti faktor pomirenja u BiH.
IZDVAJAMO:
Izvještaj TV1 o ekološkoj katastrofi u Lukavcu, gdje dva dana uzastopno imamo oprečne informacije: prvo, vlasnici GIKIL-a uvjeravaju da nije bilo nikakve katastrofe, dok dan kasnije Tužilaštvo FBiH snimcima dokazuje da su u pitanju mnogo teže okolnosti.
Ocjena: 7
Komparativna analiza:
ATV je, očekivano, stavio obilježavanje „Oluje“ u fokus, dok je TV1 o ovoj temi izvještavao samo usput. Iako se stalno insistira na tome da mediji u BiH moraju biti jedan od faktora pomirenja, jednostavno, niko ne želi biti prvi: uravnoteženost se traži u izvještavanju o drugim žrtvama, dok unutar istog priloga toga nema. ATV nastavlja svoju ulogu PR-a SNSD-a, ustupajući značajne nekritičke minute Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović. Na TV1 takvih situacija nema, oni svoju najveću snagu pokazuju u važnim temama poput mosta na Pelješcu i Zakona o demobilisanim borcima. Takođe, ponovo skrećemo pažnju na elemente pakovanja priloga i javljanja uživo, jer ATV i dalje insistira na „prilogu unutar priloga“ – javljanja su preopširna i nepotrebna (dok TV1 to radi mnogo preciznije i jednostavnije).
